1964
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1960. | 1961. | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
- 1.1. - Belize samoupravna britanska kolonija.
- 4.1. - Putnički voz iz Požarevca naleteo kod Jajinaca na brzi voz iz Niša, koji se nepredviđeno zaustavio - 25 mrtvih i 100 povređenih.
- 7.1. - Bahami imaju unutrašnju samoupravu.
- 12.1. - Zanzibarska revolucija - Afrikanci zbacili arapskog zanzibarskog sultana, proglašena Narodna Republika Zanzibar i Pemba, zločini protiv Arapa i Azijata.
- januar - Kineski premijer Chou En-lai u 10-dnevnoj poseti Albaniji.
- 27.1. - Francuska i NR Kina objavili da će uspostaviti diplomatske odnose.
- 13.4. - Zemljotres kod Sl. Broda (M 5.8, int. VIII), troje mrtvih.
- 26.4. - Ujedinili se Tanganjika i Zanzibar (od 29.10. pod imenom Tanzanija)
- maj - Zabranjen slovenački časopis "Perspektive" i uhapšena dva saradnika (kritika birokratije, samoupravljanja, čak i zagovaranje višepartijskog sistema)[1]
- 19.8. - Lansiran američki satelit Syncom 3, prvi komunikacijski satelit u pravoj geosinhronoj orbiti.
- 7.9. - Predsednici Jugoslavije i Rumunije, Josip Broz Tito i George Georgiu Dež prisustvovali postavljanju kamena temeljca za hidroelektranu Đerdap, u jugoslovenskom mestu Sip i rumunskom Gura Vaji.
- 17.9. - Objavljen dogovor da Jugoslavija postaje pridruženi član Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV), istočnoevropske ekonomske asocijacije.
- 10-24.10. - Olimpijske igre 1964 u Tokiju. Jugoslavija osvojila pet medalja: dve zlatne (gimnastičar Miroslav Cerar i rvač Branislav Simić), jednu srebrnu (vaterpolisti) i dve bronzane (Miroslav Cerar i rvač Branislav Martinović).
- 14.10. - Nikita Hruščov razrešen svih partijskih i državnih funkcija; Aleksej Kosigin postaje šef vlade, Leonid Brežnjev prvi sekretar KPSS.
- 16.10. - Kina izvršila prvu nuklearnu probu.
- 19.10. - Na Avali se srušio avion sa sovjetskom vojnom delegacijom - 18 mrtvih (maršal Sergej Birjuzov, generali Ždanov, Škodunovič, Kravcov, Bočarov i Mironov, puk. Šalucko...).
- 24.10. - Nezavisnost Zambije od Velike Britanije.
- 5.11. - 57 građana Istočnog Berlina pobjeglo je kroz tunel u Zapadni Berlin.
- 6.11. - U saobraćajnoj nesreći kod Lazarevca poginuli Slobodan Penezić Krcun, predsednik Izvršnog veća Srbije, Svetolik Lazarević, predsednik jednog veća Skupštine Srbije i njihov vozač Milorad Lomić; povređeni su Olga Živković, poslanik i Ljubomir Mijatović, sekretar za trgovinu.
- 9.11. - Đorđe Marjanović na koncertu u Domu sindikata dobio "Zlatni prsten" časopisa "Svet", kao najpopularniji pevač.
- 9.11. - Potpisan sporazum vlada SAD i SFRJ o obrazovnoj i naučnoj saradnji - Fulbrajtov program.
- 26.11. - Rijeka Sava poplavila Zagreb, pod vodom trećina Zagreba.
- 28.11. - U Hannoveru osnovana "Nationaldemokratische Partei Deutschlands" (NPD).
- 7-13.12. - U Beogradu VIII kongres SKJ - prva otvorena diskusija o nacionalnom pitanju (za paritet u saveznim institucijama), nagoveštaj ekonomske reforme.
- 15.12. - Prvi broj časopisa "Bazar".
- 30.12. - Prvi broj "TV Novosti".
[uredi - уреди] Tokom godine
- Otvoren Dom omladine u Beogradu.
- Počela Korčulanska ljetna škola i časopis Praxis (v. Praxis filozofija).
- Branko Pešić postao gradonačelnik Beograda (do 1974).
- Velika vojvotkinja Luksemburga Charlotte abdicira u korist sina, velikog vojvode Jeana.
- FK Crvena Zvezda učestvuje u "Međunarodnoj fudbalskoj ligi" (ISL) u SAD. [1]
[uredi - уреди] U toku
[uredi - уреди] 1964. u temama
- Rukovodstvo SFRJ:
- Predsednik Republike: Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Petar Stambolić
- Predsednik Savezne skupštine: Edvard Kardelj
- Nove države (Tanzanija je nastala ujedinjenjem Tanganjike i Zanzibara; Malavi je menjao zastavu, donekle i Zambija):
- Televizija. TV serije: "Ogledalo građanina Pokornog", "Ime i prezime", "Kod sudije za prekršaje" (1964-66), "Pozorište u 6 i 5", "Kad sam bio mali" (1964-67), "U jednom gradu ko zna kom" (TV Beograd).
[uredi - уреди] Rođenja
- 21.1. - Aleksandar Šoštar, vaterpolo golman
- 3.2. - Vinko Brešan, hrvatski filmski redatelj
- 10.2. - Radoslava Dada Vujasinović, novinarka "Duge" († 1994)
- 15.2. - Diana Rosandić, hrvatska književnica
- 17.2. - Davor Gobac, hrvatski pjevač
- 7.3. - Wanda Sykes, američka komičarka
- 7.3. - Bret Easton Ellis, američki pisac
- 22.3. - Mats Wilander, švedski tenisač
- 30.3. - Tracy Chapman, američka pjevačica
- 2.4. - Goran Karan, hrvatski pjevač
- 1.5. - Olja Bećković, srpska novinarka
- 4.5. - Rocco Siffredi, italijanski porno glumac
- 7.5. - Pjer Žalica, filmski režiser
- 15.6. - Michael Laudrup, danski nogometaš
- 22.6. - Dan Brown, američki pisac detektivskih trilera
- 30.6. - Jürgen Klinsmann, njemački nogometaš i trener
- 26.7. - Sandra Bullock - američka filmska glumica
- 20.8. - Dino Dvornik, hrvatski pjevač († 2008)
- 25.9. - Žan Marolt, bosanskohercegovački glumac († 2009)
- 30.9. - Monika Beluči, glumica
- 8.10. - Ian Hart, engleski glumac irskog porijekla
- 12.10. - Sam Brown, britanska pjevačica i tekstopisac
- 22.10. - Dražen Petrović, hrvatska košarkaška legenda († 1993.)
- 27.10. - Žarko Petrović, odbojkaš, reprezentativac († 2007)
- 27.11. - Adam Shankman, američki plesač, glumac i reditelj
- 4.12. - Uroš Đurić, slikar i glumac
- 20.12. - Mlađan Dinkić, srpski ekonomista i političar
[uredi - уреди] Smrti
- 17.1. - Đorđe Andrejević Kun, srpski slikar i grafičar (* 1904)
- 17.1. - T. H. White, engleski pisac
- 28.2. - Milan Bogdanović, srpski književnik, kritičar, prevodilac, profesor, akademik (* 1892)
- 5.3. - Milton Manaki, pionirski filmski radnik (* 1882)
- 12.3. - Jovan Bijelić, srpski slikar, akademik (* 1886)
- 31.3. - Triša Kaclerović, političar, novinar, advokat (* 1879)
- 1.4. - Božidar Kunc, kompozitor i pijanista (* 1903)
- 18.4. - Albe Vidaković, hrv. skladatelj i muzikolog (* 1914)
- 27.5. - Džavaharlal Nehru (Neru), indijski državnik (* 1889)
- 2.6. - Strahinja Petrović, pozorišni glumac (* 25.5. 1892)
- 8.8. - Jelena Bilbija - Lapčević, prvi spiker Radio Beograda (* 1902)
- 9.9. - Jakov Voltolini, hrvatski dirigent (* 1911.)
- 6.11. - Nasta Rojc, hrvatska slikarica (* 1883.)
- 6.11. - Slobodan Penezić Krcun, srpski narodni heroj i političar (* 1918)
- 21.12. - Carl Van Vechten, američki fotograf
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1964. godinu
- Fizika: Charles H. Townes, Nikolaj Genadijevič Basov i Aleksandr Mihajlovič Prohorov
- Kemija: Dorothy Crowfoot Hodgkin
- Fiziologija i medicina: Konrad Bloch i Feodor Lynen
- Književnost: Jean-Paul Sartre (odbio nagradu)
- Mir: Martin Luther King
[uredi - уреди] Reference
- ↑ Collier's Year Book za 1964 (Microsoft Encarta 2004)
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Grlom u jagode 1964, YouTube
- Political Theory Debate in Yugoslavia, s.s., Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslav Party Congress: Personnel Changes, Slobodan Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia's Association with Comecon, H.Trend, OSA-RFE
- Albania Chides Belgrade on Cuban-Albanian Relations, lz, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: