1953
Izvor: Wikipedia
Dani - Godine
19. vek | 20. vek | 21. vek
1920e | 1930e | 1940e | 1950e | 1960e | 1970e | 1980e
1948 | 1949 | 1950 | 1951 | 1952 | 1953 | 1954 | 1955 | 1956 | 1957 | 1958
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - "Slobodna Vojvodina" menja ime u "Dnevnik".
- 7.1. - predsednik SAD Hari Truman je objavio da je u SAD izrađena hidrogenska bomba.
- 13.1. -
Ustavni zakon FNRJ u cilju ojačanja samoupravljanja; Predsednik Republike umesto predsednika Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ, Savezno izvršno veće umesto Vlade FNRJ, uvedeno Veće proizvođača u legislature (umesto veća naroda).
- 14.1. - Josip Broz Tito izabran za Predsednika Republike (ranije šef države bio Ivan Ribar) i Predsednika Saveznog izvršnog veća (potpredsednici SIV-a Kardelj, Đilas, Pijade, Ranković).
- 20.1. - Dwight D. Eisenhower postaje 34. predsednik SAD.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 1.2. - Otvorena Galerija fresaka u Beogradu.
- 22-25.2. - Narodni front Jugoslavije na svom Četvrtom kongresu menja ime u Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije.
- 28.2. - U Ankari potpisan Ugovor o prijateljstvu i saradnji Jugoslavije, Turske i Grčke.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak

† Staljin
- 5.3. - Umro Staljin (objavljeno rano ujutru sledećeg dana).
- 16.3. - Maršal Tito stigao u petodnevnu posetu Velikoj Britaniji (prva poseta nekog komunističkog šefa države). Među temama je Staljinov odlazak i pitanje Trsta.
- 30.3. - Uredba o imovinskim odnosima i reorganizaciji seljačkih radnih zadruga - kraj kolektivizacije u SFRJ.
- mart - Peti kongres Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.
[uredi - уреди] April/Travanj
- april - Popis stanovništva u FNRJ - oko 16.937.000 stanovnika.
- 13.4. - U Londonu izdan Casino Royale Iana Fleminga, prvi roman o Jamesu Bondu.
- 19.4. - Istraživački centar u Vinči postao Institut za nuklearne nauke (ovaj dan će postati Dan Instituta).
- 30.4. - U Beogradu otvoren za javnost Železnički muzej, prvi takav u Jugoslaviji (osnovan 1.2.'50.).
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 27.5.? - Zemljišni maksimum u FNRJ smanjen sa 30 na 10ha (270.000 ha preneto društvenom sektoru).
- 29.5. - Edmund Hillary, novozelandski planinar i istraživač i šerpanski vodič Tenzing Norgaj prvi ljudi na Mont Everestu, vrhu sveta.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 2.6. - Svečano okrunjena Elizabeta II od Ujedinjenog Kraljevstva, pri čemu je BBC obavio prvi televizijski prijenos događaja jednog takvog kalibra.
- 5.6. - Ustavna reforma u Danskoj - jednodomni umesto dvodomnog parlamenta.
- 6-17.6. - Drugi plenum CK SKJ na Brionima - "kontra" Šestom kongresu SKJ, otpor reformama (pokrenutim procesima demokratizacije i "odumiranja" partije").
- 18.6. - Proglašena republika u Egiptu, posledica revolucije 1952..
- jun - Odnosi SSSR i Jugoslavije vraćeni na ambasadorski nivo.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 6.7. - Na festivalu u Llangollenu u Velsu pobedili frulaš Sava Jeremić i harmonikaši Radojka i Tine Živković.
- 26.7. - Zvanični početak Kubanske revolucije.
- 27.7. - Primirjem u Panmunjonu neformalno završen Korejski rat.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 11.8. - u potresu na grčkoj zapadnoj obali i obližnjim otocima poginulo je oko 1000 ljudi
- 19.8. - U Iranu oboren premijer Mohamed Mosadek, povratak Šaha na vlast.
- ca. 22.8. - Gomile u Banjoj Luci primorale episkopa Vasilija Kostića i biskupa Dragutina Čelika da napuste položaje, nakon što su naložili svojim sveštenicima da ne ulaze u državno Udruženje.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 26-27.9. - Četvrti i poslednji kongres AFŽ u Beogradu - zameniće ga Savez ženskih društava.
- 27.9. - Tito na predizbornom mitingu u Rumi traži kraj napada na sveštenstvo (antireligiozna osećanja podstaknuta štampom dovela do nereda, vidi avgust).
- 30.9. - U FNRJ donesen Zakonik o krivičnom postupku.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 8.10. - Velika Britanija i SAD izrazile nameru da povuku svoje snage i predaju Italiji civilnu upravu u zoni "A" slobodne teritorije Trsta, bez konsultovanja Jugoslavije. Time je započela jednogodišnja kriza; Italija i Jugoslavija su koncentrisale trupe na granici, masovni mitinzi u Jugoslaviji.
- 11.10. - Milovan Đilas započinje seriju članaka u "Borbi" (do 7. januara 1954 - za slobodu misli i demokratiju).
- 16.10. - Izašao prvi broj beogradskih Večernjih novosti.
- 18.10. - U Zagrebu pred 45.000 gledatelja Jugoslavija pobjedila Francusku 3:1 u nogometu.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni

Kambodža nezavisna
- 1.11. - Osnovano Crnogorsko narodno pozorište.
- 5-6.11. - Neredi Italijana u Trstu, šest mrtvih i 153 ranjenih.
- 9.11. - Kambodža nezavisna od Francuske.
- 23.11. - Britanska kraljica Elizabeta II krenula s mužem na šestomesečnu turneju oko sveta.
- 24.11. - Nekoliko članova Baleta izbačeno iz beogradskog Narodnog pozorišta, zbog "težih prekršaja moralno-političke prirode" tokom nedavnog gostovanja u Švajcarskoj.
- 27.11. - Huso Hodžić, učesnik Narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu, proglašen narodnim herojem.
- zadnja dekada nov. -
Izbori za Savezno odn. Veće proizvođača Savezne narodne skupštine (prvi put sa glasačkim listićima umesto kuglicama).
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 6.12. - FK Partizan - FK Crvena Zvezda 7:1 (najteži poraz u derbijima).
- 23.12. - Pogubljen Lavrentij Berija, Staljinov šef tajne policije.
- 20.12. - Odlučeno da se ustanovi Ninova nagrada.
- 25.12. - Milovan Đilas izabran za predsednika Savezne narodne skupštine.
- 29.12. - Đilasov članak u "Borbi" govori o demokratiji (ne misli na socijalističku demokratiju).
[uredi - уреди] Tokom/tijekom godine
- U Zagrebu osnovano Dramsko kazalište Gavella.
- Svetozar Gligorić pobedio na šahovskom turniru u Mar del Plati, Argentina. Finalni meč je postao prototip Mar del Platine varijacije Kraljeve indijske odbrane.
- Pobedom nad olimpijskim prvacima Mađarima, jugoslovenski vaterpolisti osvojili Trofeo Italia u Nijmegenu, Holandija. (ekipa)
- Sporazum Jugoslavije i Međunarodne asocijacije za razmenu studenata.
[uredi - уреди] 1953. u temama
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Šef države: Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine - Ivan Ribar, zatim Predsednik Republike - Josip Broz Tito
- Šef Vlade, preimenovane u Savezno izvršno veće: Josip Broz Tito
- Predsednik Savezne Narodne skupštine: Vladimir Simić pa Milovan Đilas
[uredi - уреди] Rođenja
- 1.1. - Zoran Janković, gradonačelnik Ljubljane
- 5.1. - George Tenet, bivši direktor CIA-e
- 6.1. - Tomislav Ivčić, hrvatski pjevač († 1993.)
- 14.1. - Radmila Živković, srpska glumica
- 21.1. - Paul Allen, suosnivač kompanije Microsoft
- 22.1. - Jim Jarmusch, američki režiser, producent i glumac
- 25.1. - Danica Maksimović, srpska glumica
- 26.1. - Anders Fogh Rasmussen, danski političar
- 27.1. - Slobodanka Rakić Šefer, srpska slikarka
- 3.2. - Vasa Pavković, književnik, leksikograf
- 7.2. - Hasija Borić, bosanskohercegovačka glumica i režiserka
- 3.3. - Zico, brazilski nogometaš i trener
- 6.3. - Snežana Savić, glumica i pevačica
- 16.3. - Richard Stallman, američki naučnik
- 25.3. - Vesna Pusić, hrvatska političarkaŽ
- 1.4. - Barry Sonnenfeld, američki filmski producent, režiser i snimatelj
- 1.4. - Oliver Ivanović, srpski političar
- 3.4. - Pavao Miljavac, hrvatski general i političar
- 11.4. - Branimir Johnny Štulić, frontmen grupe Azra
- 14.4. - Slavica Buljan, katolička redovnica, hrvatska pjesnikinja
- 16.4. - Amir Talić, bosanskohercegovački pisac
- 25.4. - Jelena Tinska, balerina i glumica (pominje se i *1950)
- 26.4. - Vlado Kalember, hrvatski pjevač
- 6.5. - Tony Blair, britanski premijer
- 11.5. - Đorđe Balašević, vojvođanski pjevač
- 16.5. - Pierce Brosnan, irsko-američki glumac
- 8.6. - Ivo Sanader, hrvatski političar
- 13.6. - Veselin Šljivančanin, oficir JNA
- 15.6. - Meri Cetinić, hrvatska pjevačica
- 15.6. - Slavoljub Muslin, srpski fudbaler i trener
- 21.6. - Benazir Bhutto, pakistanska političarka
- 27.6. - Tatjana Bošković, glumica
- 1.7. - Jadranka Kosor, potpredsjednica hrvatske vlade
- 3.7. - Dragan Velikić, srpski književnik i diplomata
- 13.7. - Oliver Mandić, srpski muzičar
- 15.7. - Neda Arnerić, glumica
- 21.7. - Radoslav Petković, književnik
- 8.8. - Gordana Kosanović, glumica († 1986)
- 10.8. - Mark Doty, američki pesnik
- 17.8. - Dragan Kićanović, košarkaš
- 1.9. - Ahmad Shah Massoud, afganistanski borac i vojskovođa († 2001)
- 6.9. - Ljiljana Habjanović-Đurović, srpska književnica
- 13.9. - Fabijan Lovrić, bosanskohercegovački pjesnik
- 24.9. - Radoš Bajić, srpski glumac
- 28.9. - Keith McDermott, američki glumac i pisac
- 2.11. - Dubravka Zubović, operska pevačica
- 14.11. - Dominique de Villepin, francuski premijer
- 18.11. - Alan Moore, britanski strip-crtač
- 20.11. - Halid Bešlić, bosanski pjevač
- 22.11. - Matija Ljubek, hrvatski kanuist († 2000)
- 2.12. - Ana Lovrin, hrvatska političarka
- 8.12. - Kim Basinger, američka filmska glumica
- 9.12. - John Malkovich, američki glumac, producent i režiser
- 21.12. - Svetislav Basara, srpski pisac i diplomata
- 24.12. - Mira Bosanac, hrvatska glumica
- ? - Mato Došen, hrvatski glazbeni producent († 2010.)
- ? - Branislav Radišić, srpski umetnik i novinar
[uredi - уреди] Smrti
- 11.2. - Uroš Predić, srpski slikar (* 1857)
- 5.3. - Josif Staljin, lider SSSR (* 1879)
- 23.3. - Đorđe Jovanović, srpski vajar (* 1861)
- 11.4. - Boris Kidrič, revolucionar, političar, akademik (* 1912)
- 16.5. - Jean Baptiste Reinhardt, belgijski jazz muzičar
- 1.6. - Emanuel Vidović, hrvatski slikar (* 1870.)
- 28.9. - Edwin Hubble, američki astronom (* 1889.)
- 7.10. - Anica Savić-Rebac, književnica, istoričar filozofije (* 1892)
- 27.10. - Ivo Kerdić, hrvatski medaljer i kipar (* 1881.)
- 1.11. - Marko Car, književnik (* 1859)
- 8.11. - Ivan Aleksejevič Bunin, ruski književnik (* 1870.)
- 9.11. - Dylan Thomas, engleski pjesnik
- 1.12. - Kosta Novaković, filmski producent, snimatelj, reditelj, vlasnik bioskopa "Kasina" u Bg. (* 1895)
- 19.12. - Robert Millikan, američki fizičar (* 1868)
- 23.12. - Lavrentij Berija, sovjetski političar (* 1899)
[uredi - уреди] Dani sećanja
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: Frits Zernike
- Kemija: Hermann Staudinger
- Fiziologija i medicina: Hans Adolf Krebs i Fritz Albert Lipmann
- Književnost: Winston Churchill
- Mir: George Catlett Marshall
[uredi - уреди] Literatura/Spoljne veze
- Yugo Stand On Sattelite Riots - Comparison, Open Society Archives - Radio Free Europe
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: