1993
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | 2010-e | 2020-e | >
<< | < | 1989. | 1990. | 1991. | 1992. | 1993. | 1994. | 1995. | 1996. | 1997. | > | >>
Gregorijanski | 1993 MCMXCIII |
Ab urbe condita | 2746 |
Islamski | 1413 – 1414 |
Iranski | 1371 – 1372 |
Hebrejski | 5753 – 5754 |
Bizantski | 7501 – 7502 |
Koptski | 1709 – 1710 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2048 – 2049 |
- Shaka Samvat | 1915 – 1916 |
- Kali Yuga | 5094 – 5095 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4629 – 4630 |
- 60 godina | Yin Voda P(ij)etao (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11993 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1993 (MCMXCIII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - Baršunasti razvod: Stupa na snagu podjela Čehoslovačke, nastaju samostalne
Češka Republika i
Slovačka.
- 7-8.1. - Napad ARBIH iz Srebrenice na srpsko selo Kravicu.
- 8.1. - Ubijen zamenik premijera BiH Hakija Turajlić na srpskom kontrolnom punktu.
- 11.1. - HVO napada Gornji Vakuf.
- 15.1. - HVO razorio muslimansko selo Duša kod Gornjeg Vakufa uz masakr civila.
- 16.1. - Poginulo 69 srpskih vojnika i civila u Skelanima kod Srebrenice.
- 20.1. - Bill Clinton preuzeo dužnost predsjednika SAD.
- 21.1. - U Trebinju pretučen Srđan Aleksić, jer je branio sugrađanina Bošnjaka. Umire 27.1..
- 22.1.-1.2. - (Rat u Hrvatskoj:) Hrvatska Operacija Maslenica s ciljem eliminacije krajinskih snaga iz zadarskog zaleđa. Zauzeta Maslenica.
- 25.1. - Rezolucija 802: zahteva se prekid neprijateljstava i povlačenje hrvatskih snaga iz UNPA područja, osuđuju se napadi tih snaga na UNPROFOR, zahteva se pridržavanje mirovnog plana UN, uključujući demobilizaciju srpske teritorijalne odbrane.
- + Pakistanski imigrant Mir Aimal Kansi izvodi teroristički napad ispred sjedišta CIA-e.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 7.2. -
Izbori za Županijski dom u Hrvatskoj, HDZ ima najviše mesta.
- 10.2. - Nova vlada u Srbiji, premijer Nikola Šainović (manjinska SPS-ova vlada, sa podrškom SRS).
- 22.2. - Rezolucija 808: trebalo bi osnovati međunarodni tribunal za gonjenje osoba optuženih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji od 1991 (vidi maj).
- 26.2. - Prvi teroristički napad na WTC u New Yorku.
- 27.2. - U stanici Štrpci (BiH) oteto 19 putnika Muslimana iz voza Beograd-Bar.
- + Dobivena vršna .hr domena, čime je Hrvatska i službeno dobila svoj virtualni identitet u prostoru mreže Internet. Upravljanje vršnim .hr prostorom je povjereno ustanovi CARNet.
- 28.2. - Neuspjelim policijskim prepadom na davidijansku farme u teksaškom gradu Wacou započinje Opsada u Wacou.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 2.3. - U Srbiji uhapšen bivši ministar trgovine Sava Vlajković.
- 7-8.3. - Jezdimir Vasiljević ("Gazda Jezda") pobegao u Budimpeštu. Panika štediša "Jugoskandika", pritisak i na Dafiment banku.
- 8 - 13.3. - Štrajk u splitskoj Slobodnoj Dalmaciji zbog dubiozne privatizacije.
- 11.3. - Komandant snaga UNPROFOR-a u BiH, general Morijon, stigao u Srebrenicu (pod opsadom srpskih snaga).
- 12.3. - U Bombaju serija bombaških napada izaziva smrt 250 i ranjavanje 700 ljudi.
- 22.3. - Korporacija Intel lansira svoj prvi Pentium procesor.
- 28.3. - HV zauzela miniranu HE Peruću.
- + U Francuskoj na izborima većinu u parlamentu preuzima golistička desnica čiji je premijerski kandidat Edouard Balladur, a čime počinje tzv. Druga kohabitacija.
- 29.3. i 31.3. - Konvoji izbeglica napuštaju Srebrenicu, neki umiru na putu.
[uredi - уреди] April/Travanj

Srušena džamija u Ahmićima.
- 3.4. - Nikica Valentić hrvatski premijer umesto Hrvoja Šarinića.
- 8.4. - Makedonija primljena u UN pod nazivom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (FYROM na engleskom).
- 12.4. - Operacija Deny Flight - NATO od sad sprovodi zabranu letenja iznad BiH.
- 15.4. - Ofanziva HVO-a prema Jablanici.
- 16.4. - Masakr u Ahmićima u Lašvanskoj dolini.
- + Rezolucija 819: Srebrenica zaštićena zona.
- 17.4. - Rezolucija 820: sankcije protiv SRJ hermetizovane, ako Srbi ne potpišu Vens-Ovenov plan u roku od 9 dana.
- 19.4. - Opsada u Wacou završava akcijom FBI u kojoj je poginulo 76 ljudi, uključujući veliki broj djece.
- 22.4. - U Zagrebu osnovana Informativna katolička agencija.
- 25.4. - U Rusiji referendum o poverenju predsedniku Jeljcinu (deo ustavne krize).
- 28.4. - Rezolucija 821: SRJ ne može automatski nastaviti članstvo SFRJ u UN.
- 30.4. - Monika Seleš teško ranjena u Hamburgu od strane fanatičnog obožavatelja Steffie Graf.
- april - Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini (Bošnjaka od strane HVO).
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 1.5. - U Atini postignut sporazum, Vens-Ovenov plan (10 pokrajina).
- 2.5. - Radovan Karadžić potpisao Vens-Ovenov plan, pod uslovom da ga prihvati skupština RS.
- + Torvald Stoltenberg kopredsednik Međunarodne konferencije o Jugoslaviji umesto Sajrusa Vensa.
- 5.5. - Skupština Republike Srpske odbila Vens-Ovenov plan za rešenje krize i okončanje rata u BiH. Sednici parlamenta, na Palama, prisustvovali tadašnji predsednik SRJ Dobrica Ćosić, predsednik Srbije Slobodan Milošević, i premijer Grčke Konstantin Micotakis.
- 7.5. - Srušena Ferhat-Pašina Džamija i Arnaudija Džamija u Banjoj Luci.
- 9.5. - HVO napada Mostar, proterivanje Muslimana.
- 24.5. -
Eritreja stiče nezavisnost od Etiopije.
- 25.5. - Rezolucijom 827 Saveta Bezbednosti UN osnovan Haški tribunal.
- 27.5. - Predsednik SRJ Ćosić se sastao sa generalima VJ - povod za smenu.
- 31.5. - Dobrica Ćosić, glasovima poslanika saveznog parlamenta, smenjen sa mesta predsednika SR Jugoslavije.
[uredi - уреди] Jun/Lipanj
- 1.6. - Poslanik SRS nokautirao poslanika SPO. Neredi u Beogradu prilikom kojih su uhapšeni i pretučeni vođa SPO Vuk Drašković i njegova supruga Danica. Poginuo jedan policajac.
- 4.6. - Rezolucija 836 SB UN o odbrani zaštićenih zona u BiH (Sarajevo, Bihać, Srebrenica, Goražde, Tuzla, Žepa).
- 8.6. - Neki pripadnici Armije BiH izvršili pokolj u selu Maljinama kod Travnika, kada su ubili 37 Hrvata. Oko 8.000 Hrvata beži na planinu Vlašić, pod kontrolom Srba
- + Rasim Delić umesto Sefera Halilovića na čelu ARBIH.
- jun - HVO kod Novog Travnika presreo i opljačkao konvoj pomoći za Tuzlu (ima i mrtvih s obe strane).
- 13.6. - ARBIH zauzela Travnik posle jednosedmičnih borbi (prvi put preuzima inicijativu), Hrvati u izbeglištvu. HVO napada Tulicu kod Kiseljaka, Srbi davali artiljerijsku podršku.
- 18.6. - Rezolucija 843: sve veći broj zahteva za pomoć na osnovu Člana 50, zbog sankcija prema SRJ. Istog dana Rezolucija 844: zbog pogoršane situacije u BiH, UNPROFOR pojačan za 7600 pripadnika.
- 20.6. - Referendum u Krajini za savez sa Republikom Srpskom i "drugim srpskim zemljama".
- 26.6. - Masakr djece u Bakarevoj ulici na Bistriku.
- 27.6. - Bill Clinton naređuje zračni napad na Bagdad u znak odmazde zbog navodnog pokušaja iračke tajne službe da ubije njegovog prethodnika George H.W. Busha.
- jun - Tuđman i Milošević predložili podelu BiH u tri etničke republike.
[uredi - уреди] Jul/Srpanj
- 9.7. - Predsednik Srbije, Slobodan Milošević, abolirao bračni par Drašković.
- 13.7. - Nov talas etničkog čišćenja Muslimana u Mostaru.
- 14.7. - Dafina Milanović, vlasnica Dafiment banke, vraćena sa mađarske granice.
- 20.7. - Vince Foster, zamjenik pravnog zastupnika Bijele kuće, čini samoubistvo.
- 22.7. - Na Sarajevo palo 3777 granata.
- 28.7. - Neki pripadnici Armija BiH počinili ratni zločin, izvršivši pokolj nad Hrvatima u selu Doljanima kod Jablanice, kad su ubili 63 Hrvata.
- srpanj - Neki pripadnici Armije BiH su izvršili pokolj u selu Gračanici kod Bugojna, kada su ubili 21 Hrvata.
- 30.7. - U Ženevi postignut sporazum, Oven-Stoltenbergov plan - tri konstitutivne republike (ili "mini-države").
- 31.7. - Glumac Žarko Laušević u Podgorici, u onome što je ocenjeno kao prekoračenje nužne odbrane, ubio dvojicu napadača na sebe i brata.
- jul? - Dovršen Sarajevski tunel.
- + Neuspeli dogovor Hrvatske i krajiških Srba za otvaranje Masleničkog mosta, nastavak granatiranja.
[uredi - уреди] Avgust/Kolovoz
- 2.8. - Srpska artiljerija prekinula pontonski most kod Maslenice.
- 9.8. - Rezolucija 855 povodom odbijanja SRJ da se produži misija OEBS (Kosovo, Sandžak, Vojvodina).
- 10.8. - Vojnici HVO ubili 9 muslimanskih civila u selu Mokronoge (Duvno).
- 18.8. - SAD su optužile Sudan da podržava međunarodni terorizam i isključile tu zemlju iz najvećeg broja programa američke pomoći.
- 24.8. - Masakr u Raštanima.
- + Rezolucija 859: zabrinutost zbog situacije u Mostaru i Sarajevu; rešenje za konflikt mora biti u skladu sa međunarodnim pravom (uključujući teritorijalni integritet BiH).
- 28.8. - Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna preimenovana u Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- septembar - Operacija Neretva '93 - ofanziva ARBIH protiv HVO i HV za deblokadu istočnog Mostara; zaustavljena nakon vesti o zločinu nad Hrvatima u selu Grabovica.
- 1.9. - U Ženevi propadaju mirovni pregovori, jer muslimanska strana ne prihvata plan posrednika.
- 9.9. - Rat u Hrvatskoj: Započinje Operacija Medački džep.
- 13.9. - Izraelski premijer Yitzhak Rabin i palestinski vođa Yasser Arafat sklapaju mirovni sporazum.
- 21.9. - Muslimanska strana u Bosni i Hercegovini odbila predlog mirovnog sporazuma, poznatijeg kao Oven-Stoltenbergov plan, za okončanje rata u BiH.
- 27 - 28.9. - U opsjednutom Sarajevu održan Drugi Bošnjački sabor na kome Stranka demokratske akcije odlučuje da se za Muslimane koristi historijsko ime Bošnjaci.
- 27.9. - Fikret Abdić proglasio Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna (Velika Kladuša i okolina).
- 28.9. - Eksplozija bombe u sjedištu Dalmatinske akcije u Splitu.
- septembar - U Banjaluci pobuna nezadovoljnih srpskih vojnika.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 1.10. - Denominacija Yu dinara, skinuto šest nula.
- 3.10. - Bitka između američkih specijalaca i somalskih pobunjenika u somalskom glavnom gradu Mogadisciu.
- 4.10. - Opsada ruske Dume. Nakon tenkovskog napada i pogibije većeg broja ljudi, predali se potpredsednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri skupštine.
- 13.10. - Nemac Ginter Parhe kažnjen uslovno za ranjavanje Monike Seleš.
- 20.10. - Donesen zakon o grbu SRJ.
- 21.10. - Sporazum Fikreta Abdića i Mate Bobana, HVO Bihaća uklopljena u Narodnu odbranu AP Zapadne Bosne.
- 22.10. - "Beogradska deklaracija" Fikreta Abdića i Radovana Karadžića.
- 23.10. - Masakr Bošnjaka od strane HVO u Stupnom Dolu.
- 25.10. - Na kanadskim parlamentarnim izborima do nogu potučena Progresivna konzervativna stranka, a na vlast dolaze liberali na čelu s Jeanom Chretienom.
- 31.10. - Osnovana Crnogorska pravoslavna crkva.
- oktobar - Razlaz Šešelja i Miloševića, raspuštena skupština Srbije i raspisani izbori za decembar.
- + Kongres HDZ, Franjo Tuđman ostaje na čelu stranke.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 9.11. - Srušen Stari most u Mostaru, izgrađen 1566.
- 10.11. - Masakr u ulici Žrtava fašizma, Novi Grad, Sarajevo.
- 11.11. - Dogovoreno primirje oko Osijeka.
- 14.11. - Dogovoreno primirje oko Karlovca.
- 20.11. - Jakovljev Jak-42 u vlasništvu makedonske kompanije Avioimpex se ruši kraj Ohrida pri čemu gine svih 8 članova posade i 115 od 116 putnika.
- 22.11. - Na TV Beograd emitovana prva "Muzička slagalica", preteča "TV slagalice".
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 1.12. - Zločin u Pohorskoj ulici u Beogradu, majka i sin ubijeni tokom pljačke (ubica osuđen na smrt sledeće godine).
- 2.12. - Ubijen Pablo Escobar, vođa kolumbijske narko-mafije.
- 10.12. - Id Software lansira video-igru Doom.
- 12.12. - Prvi krug predsedničkih izbora u Krajini, najviše glasova dobio Milan Babić, protivnik Slobodana Miloševića.
- 14.12. - Masakr na Obali, na raskršću ulica Gimnazijska i Obala Kulina bana, ispred OŠ "Safvet-beg Bašagić" u Sarajevu.
- 19.12. -
Vanredni izbori za skupštinu Srbije: SPS 123, DEPOS 45, SRS 39, DS 29, DSS 7 mesta (od 250).
- 29.12. - Argentina mijenja ustav kako bi predsjedniku Carlosu Saulu Menemu omogućila drugi mandat, izbrisala obavezni uvjet prema kome da predsjednik mora biti rimokatolik.
[uredi - уреди] Tokom godine
- U SR Jugoslaviji jedna od najvećih hiperinflacija u istoriji (pred kraj godine izdata novčanica od 500.000.000.000 dinara). Slično je i sa valutama BiH, R. Srpske i R.S. Krajine, te Hrvatske (ne tako drastično).
[uredi - уреди] Rođenja
[uredi - уреди] Smrti
- 2.1. - Rudi Supek, hrvatski filozof, sociolog i pedagog (* 1913.)
- 8.1. - Neca Jovanov, srpski sociolog (* 1928)
- 16.1. - Đoko Slijepčević, istoričar i teolog (* 1907 ili '08)
- 20.1. - Audrey Hepburn, američka filmska i kazališna glumica (* 1929.)
- 11.2. - Desanka Maksimović, srpska pjesnikinja (* 1898.)
- 4.3. - Tomislav Ivčić, hrvatski pjevač (* 1953.)
- 13.3. - Pavle Vasić, srpski slikar, istoričar umetnosti, kritičar (* 1907)
- 15.3. - Živan Milić, narodni pevač (* 1937)
- 17.3. - Edo Kovačević, hrvatski slikar (* 1906.)
- 21.3. - Vartkes Baronijan, kompozitor, urednik TV Beograd, profesor (* 1933)
- 26.3. - Taško Načić, srpski glumac (* 1934)
- 8.4. - Stojan Stole Aranđelović, srpski glumac (* 1930)
- 17.4. - Turgut Özal, predsednik Turske (* 1927)
- 6.5. - Vane Živadinović-Bor, srpski slikar (* 1908)
- 20.5. - Stevan Bodnarov, srpski slikar i vajar (* 1905)
- 20.5. - Dragoljub Janošević, šahovski velemajstor (* 1923)
- 3.6. - Dragoljub Trailović, srpski novinar (*1925)
- 7.6. - Dražen Petrović, hrvatska košarkaška legenda (* 1964.)
- 13.6. - Gajo Petrović, hrvatski filozof. (* 1927.)
- 19.6. - William Golding, britanski književnik i nobelovac (* 1911.)
- 12.7. - Antun Šoljan, hrvatski književnik (* 1932.)
- 15.7. - Boža Ilić, slikar (* 1919)
- 23.7. - Dalibor Cvitan, hrvatski književnik i književni kritičar (* 1934.)
- 12.9. - Raymond Burr, kanadski glumac
- 27.9. - Milan Muškatirović, vaterpolista, profesor TMF (* 1934)
- 1.10. - Georg Stanković Žorž, srpski gangster
- 7.10. - Radojica Nikčević, beogradski biznismen
- 20.10. - Milan Konjović, srpski slikar i akademik (* 1898)
- 27.10. - Slavko Zlatić - hrvatski skladatelj (* 19910.)
- 31.10. - Federico Fellini, talijanski režiser (* 1920.)
- 31.10. - River Phoenix, američki glumac (* 1970.)
- 11.11. - Dragomir Bojanić Gidra, glumac (* 1933)
- 18.11. - Ante Lambaša, utemeljivač jugo. plivanja i vaterpola (* 1918)
- 24.11. - Dobrila Matić, glumica (* 1922)
- 4.12. - Frank Zappa, američki rock muzičar i kompozitor (* 1940.)
- 4.12. - Petar Vujičić, srpski prevodilac (* 1924)
- 5.12. - Milan Đoković, srpski književnik, prevodilac, istoričar književnosti (* 1908)
- 7.12. - Blaže Koneski, makedonski književnik (* 1921)
- 22.12. - Oto Bihalji Merin, književnik, likovni kritičar i teoretičar (* 1904)
- 28.12. - William L. Shirer, američki novinar i historičar (* 1904.)
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: Russell A. Hulse i Joseph H. Taylor Jr.
- Kemija: Kary Banks Mullis i Michael Smith
- Fiziologija i medicina: Richard J. Roberts i Phillip A. Sharp
- Književnost: Toni Morrison
- Mir: Nelson Mandela i Frederik Willem de Klerk
- Ekonomija: Robert Fogel i Douglass North
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Deset Miloševićevih godina u deset slika (5) (Vreme)
- ((en)) Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington): (januar-jul) 1993 i August-December 1993 (pokriva ex-Yu prostor).
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: