1922
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1918. | 1919. | 1920. | 1921. | 1922. | 1923. | 1924. | 1925. | 1926. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 22.1. - Ksenija Atanasijević doktorirala na Beogradskom univerzitetu (prva žena).
- 12.2. - Osnovan Novosadski šahovski klub - najstariji u Jugoslaviji i na Balkanu.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 1.2. - U Los Anđelesu ubijen glumac William Desmond Taylor.
- 2.2. - U Parizu objavljen "Uliks" Džemsa Džojsa.
- 6.2. - Izabran papa Pio XI. (Achille Ratti, nasledio Benedikta XV).
- + Potpisan Vašingtonski pomorski sporazum (Sporazum pet sila).
- + Zakon o zaštiti radnika u KSHS (radno vreme, rad žena i dece, radničke komore...).
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 3.3. - Fašistički puč u S.D. Rijeci.
- 4.3. - U Nemačkoj premijera filma "Nosferatu".
- 8.3. - U Zagrebu obešen Alija Alijagić, atentator na min. Milorada Draškovića 1921; u gradu demonstracije komunista i sukobi sa policijom.
- 12.3. - Osnovana Transkavkaska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (Gruzija, Jermenija, Azerbejdžan), glavni grad Tbilisi (raspuštena 1936).
- 15.3. -
Egipatski sultan Fuad I se proglasio za kralja.
- 17.3. - Italijanske trupe dolaze u Rijeku da "zavedu red".
- 18.3. - Mahatma Gandi osuđen u Bombaju na šest godina zatvora zbog pobune (odslužiće dve).
- 24.3. - Oko pola dva popodne jak zemljotres u Srbiji - "Lazarevački zemljotres", epicentar kod sela Venčane (M 6.0, Int. IX); najjači naknadni udar 1.4..
- 25.3. - Memorandum Hrvatskog bloka (Stjepan Radić) Međunarodnoj konferenciji u Đenovi - želja za internacionalizacijom hrvatskog pitanja.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 3.4. - Josif Staljin postao generalni sekretar Ruske komunističke partije (kasniji KPSS).
- 7.4. - Sekretar unutrašnjih poslova SAD iznajmio privatnicima mornaričke naftne rezerve na mestu Teapot dome, iz čega će se izroditi korupcijski skandal, najveći do Votergejta 1972-74.
- 10.4. - 19.5. - Đenovska konferencija o monetarnoj politici, obnovi Evrope i odnosima sa sovjetskom Rusijom.
- 16.4. - U Rapalu sklopljen nemačko-sovjetski ugovor - uspostavljeni diplomatski odnosi, oproštene ratne štete.
- 26.4. - Uredba o podeli zemlje na 33 oblasti (
), kojima je na čelu veliki župan, predstavnik vlade.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 14.5. - U KSHS donet Zakon o osiguranju radnika.
- 19.5. - U Sovjetskoj Rusiji osnovana svesavezna organizacija pionira.
- 25.5. - Osnovana prva pulmološka škola u Srbiji.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1.6. - Boljševička vojska nanela poraz snagama basmačestva pod Ismail Enver pašom.
- 8.6. - Venčanje kralja Aleksandra i rumunske princeze Marije.
- + Povodom kraljevskog venčanja, jugoslovenska fudbalska reprezentacija odigrala prvu međunarodnu utakmicu na svom terenu (FK "Soko", kasniji FK BASK), sa Rumunijom (RTS Vremeplov).
- 11.6. - U SAD premijera dugometražnog dokumentarca Nanook of the North.
- 21.6. - Novi izborni zakon u KSHS favorizuje jače stranke.
- 24.6. - Ubijen nemački ministar inostranih poslova, Walther Rathenau.
- 28.6. - Počinje Irski građanski rat, između pristalica i protivnika sporazuma sa Britancima o Irskoj Slobodnoj Državi.
- 30.6. - Stupio na snagu novi Dunavski statut, koji reguliše transport na Dunavu.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 3-17.7. - U Beču Prva zemaljska konferencija KPJ.
- 30.7. - Dodatak Programu HRSS: suverena Hrvatska u konfederaciji sa Srbijom.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 2.8. - Swatow-ski tajfun pogodio Kinu, najmanje 50.000 mrtvih.
- 18.8. - Turska kontraofanziva protiv grčkih snaga u Anadoliji.
- 22.8. - U međuirskom sukobu ubijen Michael Collins.
- 30.8. - Umro gen. Milutin Vučinić, predsednik crnogorske vlade u egzilu.
- 31.8. - Čehoslovačka i Kraljevina SHS obnovili savez iz 1920. - osnova Male Antante.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 9.9. - Turci ušli u Smirnu/Izmir, veliki požar uništava grad.
- 10.9. - Kongres javnih radnika u Zagrebu - za Jugoslaviju, traži reviziju ustava, prisutan i Ljuba Davidović, sukob sa Pribićevićevom strujom u Demokratskoj stranci.
- 13.9. - Najviša izmerena temperatura ikad u El Aziziji, Libija - 58°C u hladu.
- 27.9. - Posle vojne pobune abdicirao grčki kralj Konstantin I Grčki.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- oktobar - Hrvatski blok (HRSS, HZ i HSP-F) pregovara sa Demokratskom strankom o rušenju vlade Pašić-Pribićević.
- 23.10. - Nemačka vojska razbila "Sovjetsku Republiku Saksoniju".
- 28.10. - Fašistički Marš na Rim.
- + Crvena armija zauzima Vladivostok.
- 30.10. - Benito Musolini postaje premijer Italije, najmlađi ikad.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 1.11. - Turska velika nacionalna skupština ukinula sultanat u Turskoj (poslednji sultan bio Mehmed VI.).
- 4.11. - Pronađena Tutankhamonova grobnica (Howard Carter i dr. ušli unutra 26.11.).
- 18.11. - HSP-F (frankovci) prekidaju pregovore sa demokratama.
- 19.11. - Abdul Medžid II. izabran za kalifa.
- 24.11. - Zemljotres kod Osijeka (M 5.3, Int. VII-VIII).
- 25.11. - Frankovci izbačeni iz Hrvatskog bloka.
- ca. 28.11. - U Grčkoj streljana šestorica ministara, lojalnih Konstantinu, osuđenih za izdaju.
- 29.11. - Ljuba Davidović prihvata uslove Hrvatskog bloka, ako ovi prekinu bojkot skupštine (ali oni to još ne žele).
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 2.12. - Pad koalicione radikalno-demokratske vlade, s obrazloženjem da su demokrate vodili pregovore sa Hrvatskim blokom.
- 4.12. - VMRO pod Todorom Aleksandrovim digao ustanak oko Ćustendila u Bugarskoj.
- 6.12. -
Ratifikacijom Anglo-irskog sporazuma nastaje Irska Slobodna Država (dominion pod britanskim suverenom).
- 16.12. - Nikola Pašić formirao homogenu (i manjinsku) radikalnu vladu, bez demokrata (Pribićević) - negativan odjek (prvi put ministar: Milan Stojadinović, finansije); zatim raspisani izbori za 18. mart.
- 30.12. -
Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, i Transkavkazija sklapaju sporazum o ujedinjenju u Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika.
[uredi - уреди] Tokom/tijekom godine
- Osnovane ekstremističke organizacije SRNAO i HANAO (Srpska odn. Hrvatska nacionalna omladina), obe su protivteza ORJUNI (i jedna drugoj).
- Hiperinflacija u Nemačkoj, pri kraju godine 7.000 maraka za dolar.
- Britanska imperija dostiže najveću rasprostranjenost, preuzimanjem nemačkih kolonija.
[uredi - уреди] Rođenja
- 17.1. - Miodrag Jovanović Minda, fudbaler († 2009)
- 1.2. - Sofija Soja Jovanović, prva žena režiser u Jugoslaviji († 2002)
- 22.2. - Cvijeta Grospić, hrvatska književnica
- 14.3. - Voja Carić, književnik, novinar, ured. Radio Beograda († 1992)
- 31.3. - Slavoljub Slava Bogojević, srpski slikar († 1978)
- 1.4. - Neda Depolo, dramaturg Radio Beograda († 1996)
- 4.4. - Vasilije Vasa Pantelić, glumac i spiker Radio Beograda († 2008)
- 10.4. - Vesna Parun, hrvatska pjesnikinja († 2010)
- 23.4. - Fadil Hadžić, hrvatski satiričar i sineast († 2011)
- 10.5. - Miodrag B. Protić, slikar, osnivač i prvi upravnik Muzeja savremene umetnosti u Beogradu
- 14.5. - Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike Hrvatske († 1999.)
- 20.5. - Krešo Golik, hrvatski filmski i TV redatelj († 1996.)
- 29.6. - Vasko Popa, srpski pisac i akademik († 1991)
- 7.7. - Dejan Medaković, srpski istoriograf i književnik, predsednik SANU († 2008)
- 9.7. - Dragutin Dobričanin, srpski glumac († 1988)
- 18.7. - Iso Voljevica, slikar, karikaturista, humorista († 1981)
- 26.7. - Blake Edwards, američki režiser († 2010)
- 9.8. - Predrag Tasovac, glumac († 2010)
- 12.8. - Vojislav Nanović, filmski reditelj († 1983)
- 19.8. - Predrag Knežević-Kneža, bard sportskog novinarstva († 2008)
- 29.8. - Arsenije Stefanović, novinar, filmski kritičar, idejni tvorac Štafete mladosti († 2000)
- 29.8. - Mate Relja, filmski reditelj († 2006)
- 1.9. - Mihajlo Mitrović, srpski arhitekta
- 10.9. - Draga Jonaš, spiker Radio Beograda († 2007)
- 14.9. - Aleksandar Obradović, sportski lekar i fudbalski trener († 2000)
- 15.9. - Voja Čolanović, književnik i prevodilac, prvi urednik Naučnog programa TVB
- 29.9. - Olga Jevrić, vajar, akademik
- 1.10. - Branko Pešić, političar, gradonačelnik Beograda († 1986)
- 4.10. - Sveta Ivanka Beretta Molla, katolička svetica, liječnica
- 8.10. - Ljubica Đorđević, bibliotekar, bibliograf, profesor († 1999)
- 17.10. - Borislav Mihajlović Mihiz, književnik i scenarista († 1997)
- 14.11. - Veronica Lake, američka glumica († 1973.)
- 29.11. - Dušan-Duško Radović, književnik, scenarista, novinar, urednik († 1984)
- 18.12. - Josip Bobi Marotti, hrvatski glumac († 2011)
- 24.12. - Ava Gardner, američka filmska glumica († 1990)
- 24.12.? - Ljubiša Bačić, glumac († 1999)
[uredi - уреди] Smrti
- 14. januar - Pavle Jurišić Šturm, general srpske vojske (* 1848)
- 5. veljače - Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj (* 1871.)
- 18. april - Svetomir Nikolajević, srpski pisac i političar (* 1844)
- 23. travnja - Vlaho Bukovac, hrvatski slikar (* 1855.)
- 2. kolovoza - Alexander Graham Bell, američki fizičar i izumitelj škotskog porijekla (* 1847.)
- 21. oktobar - Jaša Tomić, novinar, političar, književnik (* 1856)
- 18. studeni - Marcel Proust, francuski književnik (* 1871.)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1922. godinu
- Fizika: Niels Bohr
- Kemija: Francis William Aston
- Fiziologija i medicina: Archibald Vivian Hill, Otto Fritz Meyerhof
- Književnost: Jacinto Benavente
- Mir: Fridtjof Nansen
[uredi - уреди] Reference
- Chronology 1922, Indiana University
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: