1864
Izvor: Wikipedia
Godine: 1860 1861 1862 1863 - 1864 - 1865 1867 1868 1869 |
|
Desetljeća: 1830te 1840te 1850te - 1860te - 1870te 1880te 2030te |
|
Stoljeća: 18. stoljeće - 19. stoljeće - 20. stoljeće |
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj-Mart/Ožujak
- 16.1.. - Austrija i Pruska uputile ultimatum Danskoj zahtevajući da povuče Ustav po kom su pokrajine Šlezvig i Holštajn postale deo Danske.
- 7.2. (26.1. po j.k.) - Godišnji skup Društva srpske slovesnosti: izbio spor oko zabrane predavanja Vladimira Jankovića (liberala) i izbora Garibaldija i Hercenovog sina za članove (preds. društva Kosta Cukić je protiv).
- 8.2. (27.1. po j.k.) - Suspendovano Društvo srpske slovesnosti, kažnjeni činovnici liberali koji su učestvovali u jučerašnjoj raspravi.
- 17.2. - Prva uspela vojna primena - južnjačka podmornica CSS Hunley na ručni pogon potopila je sjevernjački brod pomoću mine
- 1.3. (18.2. po j.k.) - Zakon o činovnicima u Srbiji prvi put daje mogućnost da oni budu otpušteni iz službe zbog disciplinskih prekršaja.
[uredi - уреди] April/Travanj-Jun/Lipanj
- 8.4. (27.3. po j.k.) - Saopštenje srpske vlade o hapšenju 34 lica u Smederevu zbog navodne zavere protiv Kneza - "Majstorovićeva zavera", po Antoniju Majstoroviću, bivšem državnom savetniku.
- 27.4. (15.4. po j.k.) - Regalni danak na uvezeni duvan u Srbiji.
- 10.5. - Donet prvi vojno-sudski zakon u Srbiji.
- 13.5. (1.5. po j.k.) - Položen kamen temeljac zgrade Više ženske škole u Beogradu (osnovana prošle godine).
- 23.6. (11.6. po j.k.) - Zakon o stavljanju sudija pod sud - usmeren protiv Velikog suda u Srbiji, koji je podržao oslobađajuću presudu za učesnike "Majstorovićeve zavere".
[uredi - уреди] Jul/Srpanj-Septembar/Rujan
- 14.7. (2.7. po j.k.) - Regalni danak na uvezenu so u Srbiji.
- 25.7. (13.7. po j.k.) - Sudije Velikog suda osuđeni na dve do tri godine zatvora (predsednik, četiri člana i sekretar, među članovima i Jevrem Grujić) - služe u Karanovcu/Kraljevu do septembra 1865, kada ih je knez pomilovao; "propast Velikog suda", narušen ugled režima kneza Mihaila.
- 10.8. (29.7. po j.k.) - Osnovano Srpsko učeno društvo, umesto Društva srpske slovesnosti.
- 28.8. (16.8. po j.k.) - Otvorena "Velikogospojinska" Narodna skupština u Beogradu.
- 28.9. - U Londonu osnovana Prva internacionala.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad-Decembar/Prosinac
- 14.10. (2.10. po j.k.) - Zakon o porezu u Srbiji - glavnica povećana sa 5 na 6 talira (od čega je polovina lični a polovina porez na imućnost).
- 29.11. - U Sand Creeku u američkoj drzavi Colorado jedinica pukovnika Johna Chivingtona je, u skladu s prećutnom politikom genocida vlade SAD nad Indijancima, masakrirala najmanje 400 Čejena i Arapahosa, koji su se predali i bila im je obećana zaštita na mjestu gdje su se ulogorili.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Srbija: akt državnog savetnika Filipa Hristića o ministarskoj odgovornosti shvaćen kao direktna opozicija Knezu Mihailu.
- Jovin eponimni satirični časopis "Zmaj".
- Liberal Vladimir Jovanović osnovao novine "Sloboda" u Ženevi (opozicija knezu Mihailu, kao i "Zmaj").
- Poplave u osam okruga Srbije.
[uredi - уреди] Rođenja
- 1.1. - Bogdan Popović, srpski književni kritičar i akademik († 1944)
- 13.1. - Wilhelm Wien, njemački fizičar
- 5.2. - Jagoda Truhelka, hrvatska književnica († 1957.)
- 13.3. - Alexej von Jawlensky, njemački slikar ruskog porijekla
- 1.4. - Zorka Todosić, srpska glumica († 1936)
- 5.5. - Henryk Sienkiewicz, poljski književnik († 1916.)
- 11.6. - Richard Strauss, njemački skladatelj († 1949.)
- 25.6. - Walther Hermann Nernst, njemački fizičar i hemičar
- 24.7. - Frank Wedekind, njemački književnik († 1918.)
- 31.7. - Lujo Adamović, botaničar i profesor univerziteta. (†1935.)
- 23.8. - Elefterios Venizelos, grčki premijer († 1936)
- 8.10. - Branislav Nušić, srpski književnik († 1938.)
- 17.11. - Mihailo Avramović, osnivač srpskog zadrugarstva († 1945)
- 24.11. - Anri de Tuluz-Lotrek, francuski slikar. (†1901.)
- 6.12. - Nikola Krasnov, rusko-srpski arhitekta († 1939)
[uredi - уреди] Smrti
- 7.2. - Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog književnog jezika i pravopisa (* 1787)
- 17.3. - Alexandre Calame, švicarski slikar i grafičar
- 21.7. - Jovan Andrejević Joles, lekar, prvi srpski anatom, književnik (* 1833)
- 28.9. - Jovan Popović, slikar (* 1810)
- 8.12. - George Boole, engleski matematičar i filozof