1958
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1954. | 1955. | 1956. | 1957. | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | 1962. | > | >>
Gregorijanski | 1958 MCMLVIII |
Ab urbe condita | 2711 |
Islamski | 1377 – 1378 |
Iranski | 1336 – 1337 |
Hebrejski | 5718 – 5719 |
Bizantski | 7466 – 7467 |
Koptski | 1674 – 1675 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2013 – 2014 |
- Shaka Samvat | 1880 – 1881 |
- Kali Yuga | 5059 – 5060 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4594 – 4595 |
- 60 godina | Yang Zemlja Pas (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11958 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1958 (MCMLVIII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru.
Period 1. 7. 1957. do 31. 12. 1958. bio je označen kao Međunarodna geofizička godina.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. -
Ustanovljena Evropska ekonomska zajednica.
- 8.1. - Bobby Fischer sa 14 godina prvi put pobedio na šahovskom šampionatu SAD.
- 13-15.1. - Rudari u Trbovlju štrajkuju zbog razlika u platama (prvi veći štrajk od rata)[1].
- 18.1. - Jugoslovenski teretni brod "Slovenija" sa 150 tona oružja i municije presretnut od francuske mornarice kod alžirskog Orana (pomoć alžirskim pobunjenicima).
- 28.1. - U beogradskom "Bošku Buhi" premijera dugogodišnje predstave "Bajka o caru i pastiru".
- 31.1./1.2. - Lansiran Explorer 1, prvi američki veštački satelit.
- januar - Indonežanski predsednik Sukarno posetio Jugoslaviju.
- januar - Predratni socijalisti A. Pavlović i B. Krejkić i profesori D. Stranjaković i M. Žujović uhapšeni zbog navodnog kovanja zavere sa četničkom emigracijom u Parizu (dugogodišnje zatvorske kazne izazivaju međunarodne proteste)[1].
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 1.2. - Od Egipta i Sirije formirana
Ujedinjena Arapska Republika.
- 6.2. - Münchenska zrakoplovna nesreća - pogibija tima Manchester United-a (osam mrtvih i dvojica koji više neće igrati) na povratku iz Beograda.
- 9.2. - Počelo redovno emitovanje Drugog programa Radio Beograda (nedeljom, a od 1963. svakodnevno).
- 14.2. - Arapska federacija - konfederacija dve hašemitske kraljevine Irak i Jordan, odgovor na Naserovu UAR (ali raspuštena već 2. 8.).
- 21.2. - Gamal Abdel Naser je izabran za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.
- 21.2. - Sporazum o ekonomskoj saradnji Poljske i Jugoslavije.
- februar, krajem - FNRJ: Pismo svim partijskim organizacijama u kojem se kritikuju korupcija, privilegije itsl. (radnici nezadavoljni razlikama u plati u odnosu na direktore i službenike) - smene.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 1.3. - Turski brod Uskudar potonuo u Mramornom moru, najmanje 300 mrtvih.
- 3.3. - Povučen jugoslovenski ambasador u Albaniji, Arso Milatović.
- 8.3. - Ujedinjene Arapske Države: labava konfederacija Ujedinjene Arapske Republike i Mutavakilitske Kraljevine Jemen (Severni Jemen) - raspuštena 1961.
- 11.3. - Slučajno ispuštena atomska bomba u Južnoj Karolini, uništena jedna kuća ali nije došlo do fisije.
- 14.3. - Američka vlada uvela embargo na oružje Batistinoj kubanskoj vladi.
- 17.3. - Lansiran američki satelit Vanguard 1.
- 24.3. - Elvis Presley otišao u vojsku.
- 26.3. - Na Titovu inicijativu, okončana američka vojna pomoć Jugoslaviji, u trajanju od šest godina i vrednosti 750 miliona dolara[1].
- + 30. dodela Oskara, najbolji film je "Most na rijeci Kwai".
- 27.3. - Nikita Hruščov postao sovjetski premijer.
- 27-28.3. - Prvi sekretar vladajuće mađarske partije, Janoš Kadar se sastaje sa Titom u Karađorđevu.
- mart - Dovršena druga etapa HE Jablanica, pun kapacitet (150 MW), najveći hidroenergetski objekt u Jugoslaviji u tom trenutku.
- mart - Predstavljen nacrt novog Statuta SKJ, osude iz SSSR zbog "nacionalnog komunizma"[1], tvrdi se da mnoge teze odstupaju od marksizma-lenjinizma.
[uredi - уреди] April/Travanj
- april - Nezaposlenost u Detroitu dostiže 20% - vrhunac Recesije 1958, najgore u "zlatnom dobu" 1945-70.
- 8.4. - Svetozar Vukmanović Tempo s mesta potpredsednika SIV-a prelazi na mesto predsednika Centralnog veća Saveza sindikata Jugoslavije.
- 19.4. - Franjo Mihalić pobedio na Bostonskom maratonu.
- 20.4. - Skupština reizabrala Tita za predsednika vlade (potpredsednici Edvard Kardelj, Aleksandar Ranković, Rodoljub Čolaković)[1].
- 22-26.4. - Sedmi kongres SKJ u Ljubljani - novi Program i Statut SKJ: antidogmatski, protiv staljinizma (ali i socijaldemokratskog "revizionizma"), socijalističko jugoslovenstvo kao afirmacija zajedničkih interesa postojećih nacija; osnovni nosioci socijalističkog društvenog razvitka: radni kolektiv, komuna i društveno-političke organizacije.
- 28.4. - Otvoren prvi supermarket na Balkanu, na beogradskom Cvetnom trgu.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 5.5. - Kineski komunisti osudili Jugoslaviju i pozvali na "nepomirljivu borbu" protiv "revizionizma", Sovjeti podržavaju napade[1].
- 27.5. - Sovjeti odlažu obećani kredit Jugoslaviji od 285 miliona dolara - ugrožen jugoslovenski petogodišnji plan[1].
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1.6. - Charles de Gaulle imenovan šefom nove francuske vlade.
- 16.6. - Obešen Imre Nađ, bivši mađarski predsednik vlade. Uzajamne optužbe Jugoslavije i Mađarske[1].
- jun - Pukovnik Vlado Dapčević i dr. prebegli u Albaniju.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 5.7. - Turistički autobus pao u provaliju u Jugoslaviji, 20 povređenih[2].
- 8.7. - Na Brionima sastanak inostranih ministara Jugoslavije, Grčke i Ujedinjene Arapske Republike.
- 14.7. - Vojni udar u Iraku, ubijeni kralj Fejsal II i njegova porodica, kao i premijer Nuri as-Said; proglašena republika, na čelu je general Abd al-Karim Qasim.
- 15.7. - Operation Blue Bat - tokom krize, Amerikanci se iskrcavaju u Libanu gde podržavaju prozapadnu vladu od unutrašnjih (pro-Naserovi muslimani) i spoljnih (UAR) pretnji (operacija završena 25.10.).
- 20.7. - Eksplozija u "tajnom jugoslovenskom hidroelektričnom projektu", 26 mrtvih[2].
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 23.8. - Televizija Beograd počela emitovanje eksperimentalnog programa iz studija na Sajmu.
- avgust - Kraj sovjetskog vojnog prisustva u Rumuniji.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 2.9. - Televizija Beograd emitovala prvu TV dramu "Slučaj u tramvaju".
- 6.9. - Tunis i Maroko pristupili su Arapskoj ligi.
- 14.9. - Ustoličen patrijarh srpski German, 43. poglavar SPC.
- septembar - Debata o Mađarskoj u UN, povodom Nađevog pogubljenja (Jugoslavija glasala protiv debate, kao i ostale istočne zemlje).
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 2.10. - Gvineja proglasila nezavisnost od Francuske, jedina kolonija koja se nije pridružila Francuskoj zajednici.
- 4.10. - U Francuskoj izglasan novi ustav i uspostavljen polupredsjednički sistem poznat kao Peta Republika (pokretačka sila predsednik Charles de Gaulle). Kolonije, osim Gvineje, organizovane u Francusku zajednicu (naslednica Francuske unije).
- 4.10. - Jugoslovenska vlada podržala obnovu Ohridske arhiepiskopije, kako bi se suprotstavila bugarskim optužbama za ugnjetavanje Makedonaca[1].
- 4.10. - Eksplozija u rudniku uglja Podvis kod Knjaževca, poginuo 61 rudar.
- 9.10. - Umro papa Pio XII. (vladao od 1939).
- 14.10. - Malagaška republika (Madagaskar) postaje autonomna država u okviru Francuske zajednice
- 15.10. - Ozračeno šest stručnjaka Instituta "Boris Kidrič" u Vinči - biće na lečenju u Francuskoj, primenom prve transplantacije koštane srži na genetski različitim osobama (dr. Georges Mathé).
- 28.10. - Izabran papa Ivan XIII. (Angelo Giuseppe Roncalli, patrijarh Venecije).
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 4.11. - Finski premijer Karl-August Fegerhorn dao je ostavku zbog privredne krize u zemlji.
- 11.11. - Izašao prvi broj "Ilustrovane Politike".
- 25.11. - Francuski Sudan (Mali) dobija punu unutrašnju autonomiju unutar Francuske zajednice.
- 28.11. - U trenutku kada britanska TV-mreža ITV uživo emitira dramu Underworld antologije Armchair Theatre, glumac Gareth Jones umire u garderobi, nakon čega režiser Ted Kotcheff nastavlja prijenos improvizirajući tekst i radnju.
- 28.11. - Svečanu akademiju povodom Dana republike prenose TV-e Beograd, Zagreb i Ljubljana - prvo emitovanje zajedničkog programa JRT.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 1.12. - Francuska kolonija Ubangi Šari postaje Centralnoafrička republika u okviru Francuske zajednice.
- 4.12. - Obala Slonovače autonomna republika a Niger autonomna država u okviru Francuske zajednice.
- 11.12. - Gornja Volta (Burkina Faso) autonomna republika u okviru Francuske zajednice.
- 27.12. - Prva predstava omladinsko pozorišta "Dadov" u Beogradu - "Gradinar".
- 31.12. - FNRJ: objavljen Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta.
- decembar - mart 1959 - Titovo putovanje: Egipat, Indonezija, Burma, Indija Šri Lanka, Etiopija, Sudan, Egipat, Grčka.
[uredi - уреди] Tokom/tijekom godine
- Rajko Mitić završio igračku karijeru.
- Interzonalni šahovski turnir u Portorožu - šestorica za čelendžer turnir naredne godine: Mihail Talj, Svetozar Gligorić, Tigran Petrosjan, Pal Benko, Robert Fišer (15 godina) i Fridrik Olafsson[1].
- Zbog suvog vremena manji prinosi žitarica nego rodne 1957.
- American Ballet Theatre gostovao u Jugoslaviji.
[uredi - уреди] 1958. u temama
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: Josip Broz Tito
- Predsednik Savezne skupštine: Petar Stambolić
- Nove države (Ujedinjena Arapska Republika je faktički okončana 1961):
[uredi - уреди] Rođenja
- 15.1. - Boris Tadić, srbijanski političar i državnik
- 15.1. - Božidar Kalmeta, hrvatski političar
- 25.1. - Alessandro Baricco, italijanski pisac
- 25.1. - Zoran Cvijanović, srpski glumac
- 26.1. - Ellen DeGeneres, američka komičarka, glumica i TV voditeljka
- 27.1. - Krešimir Blažević, hrvatski pjevač († 2007.)
- 7.3. - Rik Mayall, britanski glumac
- 9.3. - Branko Vukelić, hrvatski političar
- 14.3. - Albert II od Monaka
- 18.3. - Damir Šaban, hrvatski glumac
- 20.3. - Holly Hunter, američka glumica
- 30.3. - Bjarte Flem, norveški nogometni vratar
- 4.4. - Avdo Palić, pukovnik Armije Bosne i Hercegovine i glavno komandujući odbrane Žepe
- 4.4. - Cazuza, brazilski muzičar
- 25.4. - Darko Milinović, hrvatski političar i ministar
- 29.4. - Michelle Pfeiffer, američka glumica
- 6.5. - Diana Dragutinović, srpska ekonomistkinja i političarka
- 9.5. - Slobodan Ćustić, glumac
- 10.5. - Ruža Tomašić, hrvatska političarka
- 10.5. - Vladimir Divljan, srpski rok muzičar
- 21.5. - Željko Simić, bivši srpski ministar kulture
- 29.5. - Annette Bening, američka glumica
- 20.6. - Svetozar Cvetković, srpski glumac
- 2.7. - Nebojša Čović, privrednik i političar, gradonačelnik Beograda
- 8.7. - Andreas Carlgren, švedski političar i ministar
- 8.7. - Kevin Bacon, američki filmski glumac
- 14.7. - Joe Keenan, američki pisac, scenarista i producent
- 7.8. - Zlatko Krmpotić, fudbaler i trener
- 9.8. - Amanda Bearse, američka glumica i rediteljka
- 16.8. - Madonna, američka pop pjevačica, tekstopisac, producent i glumica
- 22.8. - Anto Đapić, hrvatski političar
- 26.8. - Zlatko i Zoran Vujović, hrvatski nogometaši
- 29.8. - Michael Jackson, američki pop pjevač
- 30.8. - Ana Politkovskaja, ruska novinarka
- 17.9. - Janez Janša, slovenski političar
- 21.9. - Milan Mladenović, kompozitor, gitarista i pevač EKV-a († 1994)
- 22.9. – Andrea Bocelli, italijanski tenor
- 9.10. - Srđan Šaper, jedan od "Idola", reditelj, kompozitor, marketinški stručnjak
- 20.10. - Ivo Pogorelić, pijanista
- 20.10. - Viggo Mortensen, dansko-američki glumac
- 26.10. - Ksenija Janković, violončelistkinja
- 29.10. - Velimir Čokljat, hrvatski glumac
- 7.11. - Željko Kocaj, bosanskohercegovački književnik
- 12.11. - Megan Mullally, američka glumica
- 16.11. - Marg Helgenberger, američka glumica
- 22.11. - Jamie Lee Curtis, američka glumica
- 6.12. - Sead Seyo Čizmić, bosanskohercegovački umjetnik. Član likovne grupe Zvono
[uredi - уреди] Smrti
- 16.2. - Tomo Maksimović, komesar za izbeglice u Nedićevoj vladi (* 1895)
- 1.3. - Toma Rosandić, vajar, srpski akademik (* 1878)
- 28.3. - W. C. Handy, američki kompozitor, poznat kao "Otac bluesa" (* 1873.)
- 5.4. - Isidora Sekulić, srpska književnica (* 1877)
- 16.6. - Imre Nagy, mađarski političar (* 1896.)
- 26.6. - Andrija Štampar, hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine (* 1888.)
- 10.8. - Dušan Šijački, novinar i književnik (* 1882)
- 21.8. - Stevan Hristić, srpski kompozitor (* 1885)
- 19.11. - Vittorio Ambrosio, italijanski general iz 2. sv. rata (* 1879)
- 12.12. - Milutin Milanković, srpski geofizičar, klimatolog i astronom (* 1879)
- 12.12. - Slobodan Jovanović, srpski pravnik, istoričar, političar, akademik (* 1869)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1958. godinu
- Fizika: Pavel Aleksejevič Čerenkov, Ilja Mihajlović Frank i Igor Jevgenjevič Tamm
- Kemija: Frederick Sanger
- Fiziologija i medicina: George Wells Beadle, Edward Lawrie Tatum i Joshua Lederberg
- Književnost: Boris Pasternak
- Mir: Georges Pire
[uredi - уреди] Reference
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Khrushchev and Tito-Summer 1958, hr, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Tito -- After A Decade, the Point of No Return, Stanković, OSA-RFE
- Tito and Khrushchev - Spring 1958, hr, OSA-RFE
- Khrushchev and Tito-Summer 1958, hr, OSA-RFE
- Tito-Moscow Fight -- First Round Over, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Plan for 1958 (I), D.P., OSA-RFE
- Yugoslav Export and Import in First Quarter of 1958, OSA-RFE
- Incomes and Expenditures of Yugoslav Population in First Six Months of 1958, D.P., OSA-RFE
- "Zeri I Popullit" on "Tito's Machinations in Arab Countries", Pejčić, OSA-RFE
- Albanian Paper Attacks "National Chauvinist Policy of Yugoslav Revisionists", Stanković, OSA-RFE
- Considerations Behind Hungarian Note to Yugoslavia, Stanković, OSA-RFE (Digital 1956 Archives)
- Another Yugoslav Criticism of Khrushghev -- Differences Between Yugoslav and Soviet Ideas Stressed, Stanković, OSA-RFE
- Soviet-Yugoslav Dispute over "Moscow Declaration", Stanković, OSA-RFE
- "Borba" Says Revisionism Prevails in Russia Not in Yugoslavia, Stanković, OSA-RFE
- Soviet Bloc Faisifies Historical Facts, Says Yugoslav Paper, Stanković, OSA-RFE
- Mao Vs. Tito, r.r.g., OSA-RFE
- Yugoslavia And Red China -- Recent Development, Stanković, OSA-RFE
- Polish-Yugoslav Economic CO-Operation Grows, OSA-RFE
- Gomulka Disappoints Yugoslav Leaders, Stanković, OSA-RFE
- Former Comintern Official Defends Yugoslav Approach to Socialism, Pejčić, OSA-RFE
- Muted Ideological Controversy (II), hr, OSA-RFE
- New Yugoslav-Soviet Ideological Argument (I), S.S., OSA-RFE
- Considerations behind Soviet Attack on Yugoslav Party Program, Stanković, OSA-RFE
- Branko Copic -- Yugoslav "Super-Dudintsev", S.S., OSA-RFE
- Economic Relations between Yugoslavia and the Soviet Bloc, OSA-RFE
- Some Notes On Ivan Karaivanov -- The Yugoslav-Bulgarian, OSA-RFE
- Yugoslav Theoretician Explaining Real Meaning of Socialism, Stanković, OSA-RFE
- Nova Makedonija On July 6 Meeting On The Open Bulgarian-Yugoslav Frontier, Stanković, OSA-RFE (pending 14.11.'10.)
- The Case of the Socialist Camp vs. Imre Nagy (II), OSA-RFE (Digital 1956 Archives)
- Twenty Years After: Imre Nagy's Leqacy, Charles Andras, OSA-RFE
- Khrushchev and the Cominform Resolution (IV), hr, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: