1999
Izvor: Wikipedia
Dani - Godine
19. vek | 20. vek | 21. vek
1960e | 1970e | 1980e | 1990e | 2000e | 2010e | 2020e
1994 | 1995 | 1996 | 1997 | 1998 | 1999 | 2000 | 2001 | 2002 | 2003 | 2004
Gregorijanski | 1999 MCMXCIX |
Ab urbe condita | 2752 |
Islamski | 1419 – 1420 |
Iranski | 1377 – 1378 |
Hebrejski | 5759 – 5760 |
Bizantski | 7507 – 7508 |
Koptski | 1715 – 1716 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2054 – 2055 |
- Shaka Samvat | 1921 – 1922 |
- Kali Yuga | 5100 – 5101 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4635 – 4636 |
- 60 godina | Yin Zemlja Zec (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11999 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1999 (MCMXCIX) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru.
- Međunarodna godina starijih osoba
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1. januar - Evro uveden za uknjiževne poslove.
- 7. januar - Senat SAD počeo je suđenje u postupku smene (impičment) predsedniku SAD Bilu Klintonu, prvo posle više od 130 godina protiv aktuelnog šefa države. Klinton je bio optužen za krivokletstvo i opstrukciju pravde u aferi sa bivšom pripravnicom u Beloj kući Monikom Levinski.
- 8.1. - OVK otela osam vojnika VJ u Kosovskoj Mitrovici (oslobođeni 13.1.); ubijena tri policajca na putu Suva Reka - Dulje.
- 15.1. - Incident u Račku (opština Štimlje) - srpske snage ušle u selo i navodno pogubile 45 Albanaca. Povod za oštar stav prema Srbiji.
- 18.1. - Vuk Drašković imenovan za potpredsednika savezne vlade, zaduženog za međunarodne odnose (+ tri ministra iz SPO).
- + Vilijam Voker, šef misije OEBS na Kosovu, proglašen personom non grata od strane vlade SRJ.
- + Glavnoj tužiteljki ICTY-a Luiz Arbur nije dozvoljen ulaz na Kosovo iz Skoplja, radi istraživanja Račka, zbog nemanja vize.
- 20.1. - Savet bezbednosti UN jednoglasno osudio "masakr nad kosovskim Albancima u selu Račak".
- 22.1. - Vojislav Mihailović (SPO) novi gradonačelnik Beograda.
- 25. siječnja - Potres magnitude 6.0 po Richterovoj ljestvici pogodio je zapadnu Kolumbiju. Poginulo je najmanje 1,000 ljudi.
- + Brano Miljuš, otpadnik iz SNSD, nije dobio poverenje Skupštine Republike Srpske za sastav nove vlade.
- 28.1. - Kofi Anan, generalni sekretar UN, izjavio je u Briselu da je na Kosovu moguća i upotreba vojne sile »ukoliko se ona pokaže kao suštinska za postizanje političkog rešenja«.
- 29.1. - Kontakt grupa poziva obe strane kosovskog konflikta da se do 6.2. sastanu u Rambujeu.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 2. februar - Hugo Chavez formalno preuzima dužnost predsjednika Venezuele.
- 4. februar - Nenaoružani zapadnoafrički imigrant Amadou Diallo ubijen od strane policije u New Yorku, što izaziva rasne nerede u gradu.
- + Izbačeno 50 studenata iz zgrade Filološkog fakulteta u Beogradu, sutradan prekid svih aktivnosti u znak protesta.
- 6. februar - U Rambujeu počeli pregovori između Srbije i kosovskih Albanaca o zaustavljanju sukoba na Kosovu i Metohiji.
- 7. februar - Kralj Husein od Jordana umire i nasljeđuje ga njegov sin Abdulah.
- 11. veljače - Pluton, planet s nepravilnom orbitom, je ponovno postao deveti planet Sunčevog sustava nakon što je 20 godina bio bliži Suncu od Neptuna.
- + Predsednik Srbije Milan Milutinović stigao u Rambuje.
- + Kompanija ICN-Farmaceuticals podnela Federalnom sudu SAD tužbu protiv SRJ, zbog podržavljenja kompanije "ICN-Jugoslavija".
- 19. februar - Komanda nad oružanim snagama u BiH prenesena na Predsedništvo.
- + Slobodan Milošević odbija da se sastane sa Kristoferom Hilom, izjavljuje da "nećemo dati Kosmet ni po cenu bombardovanja".
- + Crnogorska vlada izjavljuje da treba "sprečiti upotrebu teritorije Crne Gore u eventualnom sukobu sa medjunarodnom zajednicom" - burne reakcije saveznih vlasti.
- 20.2. - Pregovori u Rambujeu produženi do 23.2., stiže Medlin Olbrajt.
- 23.2. - Pregovori završeni bez potpunog prihvatanja sporazuma, kosovska strana traži dve nedelje za konsultacije.
- 28.2. - U Gajrama kod Kačanika u napadu OVK poginuo komandir policijske stanice u Kačaniku.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 2.3. - Adem Demaći daje ostavku na mesto političkog predstavnika OVK, smatra da sporazum iz Rambujea ne bi garantovao nezavisnost Kosova.
- 5.3. - OHR (Carlos Westendorp) smenio Nikolu Poplašena (SRS RS) s položaja predsednika RS. Brčko proglašeno za neutralan distrikt, van Federacije i RS. Skupština RS protiv obe odluke. Vlada RS (Milorad Dodik) daje ostavku.
- 12.3. - Republika Češka, Mađarska, i Poljska postale članice NATO.
- 16.3. - Jozo Leutar, zamenik federalnog ministra U.P., fatalno ranjen u eksploziji automobila.
- + Srpski patrijarh Pavle u poseti Zagrebu, razgovara sa kardinalom Bozanićem i predsednikom Tuđmanom.
- 18.3. - Srpska i ruska delegacija odbijaju da potpišu Sporazum iz Rambujea, koji predviđa dolazak 30.000 vojnika NATO na Kosovo te njihov slobodan prolaz i imunitet u celoj Srbiji. Albanska delegacija potpisuje sporazum za koji srpska strana kaže da je "nepostojeći".
- 20.3. - Verifikaciona misija OEBS napušta Kosovo.
- 21.3. - Shakespeare in Love osvaja Oscara za najbolji film.
- + U Prištini ubijena četiri policajca.
- 22.3. - Posmatrači OEBS-a napuštaju Kosovo.
- 24. mart-10. jun - NATO bombarduje Jugoslaviju (Operation Allied Force - Operacija Saveznička sila).
- 24.3. - 39 ljudi poginulo je u požaru u Tunelu Mont Blanc, nakon čega je taj tunel bio zatvoren gotovo tri godine.
- 25.3. - Masakr u Velikoj Kruši - ubijeno nekoliko desetina albanskih muškaraca.
- 25.3. do kraja meseca - Prema optužnici ICTY-ja, srpske snage granatirale sela u opštinama Srbica, Orahovac, Prizren, navodno počinile zločine u Ćirezu, Izbici, Beloj Crkvi i Maloj Kruši; navodno ubile 20 Albanaca u selu Padalište kod Istoka; proteruju Albance iz okoline Peći, iz grada Prizrena, okoline Dečana.
- 26.3. - Masakr u Suvoj Reci - 48 mrtvih iz porodice Beriša, tela prevezena u Batajnicu.
- 27.3. - Jugoslovenska PVO oborila stealth avion F-117 kod Buđanovaca.
- 29.3. - Njujorški burzovni indeks Dow Jones Industrial Average prvi put prelazi brojku od 10.000.
- mart-maj - Prema optužnici ICTY-ja, proterivanja Albanaca iz okoline Kosovske Mitrovice, Uroševca, Đakovice, Prištine, Kačanika i Vučitrna, uz navodna maltretiranja, ubistva, uništavanja imovine i dokumenata.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 1. travnja - Srušen stari Varadinski most u Novom Sadu - pojačanje NATO bombardovanja.
- + Nunavut, domovina Inuita, postao je treći kanadski savezni teritorij odvojivši se od Sjeverozapadnih teritorija.
- 2/3.4. - Avioni Nato-a bombardirali centar Beograda, prvi put od početka zračnih napada na ciljeve u SR Jugoslaviji 24. marta. Pogođene zgrade republičkog i saveznog MUP-a.
- 9.4. - Početak Bitke na Košarama, kod istoimene karaule. OVK uz podršku NATO-a uspela da potisne VJ na drugu liniju. U kasnijim borbama, sve do 10.6., VJ uglavnom vratila izgubljene položaje. Poginulo oko 60 vojnika VJ i 150 iz OVK.
- + Ibrahim Baré Maïnassara, predsjednik Nigera, ubijen prilikom državnog udara.
- 11.4. - U Beogradu ubijen novinar i vlasnik dnevnog lista "Nedeljni telegraf", Slavko Ćuruvija.
- 12.4. - NATO pogodio voz na mostu u Grdeličkoj klisuri, poginulo 14 civila.
- 12.4. - Skupština SRJ donela odluku o pristupanju Savezu Rusije i Belorusije.
- 14.4. - NATO gađao albanske izbeglice kod Đakovice - 73 poginula.
- 15.4. - Pogođene Azotara i Petrohemija u Pančevu, u vazduh ispuštena velika količina kancerogenog vinilhlorid monomera.
- 16.4. - Srušen most na Dunavu između Kovina i Smedereva.
- 20.4. - Masakr u Columbineu, prilikom koga dva tinejdžera ubijaju 13 osoba u srednjoj školi prije nego što će ubiti sebe.
- 21.4. - Bombardovan Poslovni centar Ušće ("CK") i izbegličko naselje u Surdulici.
- 22.4. - Pogođena rezidencija predsednika SRJ na Dedinju.
- 23.4. - NATO avioni gađali zgradu Radio-televizije Srbije u centru Beograda. Poginulo šesnaest radnika televizije.
- 25.4.? - Srušen Žeželjev most u Novom Sadu.
- 26.4. - Popularna BBC-jeva voditeljica Jill Dando ubijena na londonskoj ulici, za šta neki komentatori sumnjiče Arkana.
- 27.4. - U NATO-ovom napadu na Surdulicu pogođeni i civili - 20 mrtvih, među njima i deca.
- 28.4. - Vuk Drašković smenjen s mesta potpredsednika savezne vlade.
- 29/30.4. - Teška noć u Beogradu: jako bombardovanje (Generalštab VJ, MUP Srbije, Avalski toranj), oko 05:30 se osetio zemljotres (epicentar Maljen).
- tokom meseca - Ujedinjene nacije izveštavaju da je 850.000 ljudi, uglavnom Albanaca, proterano iz svojih domova na Kosovu.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- + Rakete pale na Vardarsku ulicu (Vračar) u Beogradu (ili 30.4.?).
- 2/3.5. - Grafitne bombe bačene na termoelektrane u Obrenovcu i Kostolcu - raspad elektroenergetskog sistema u Srbiji, mnogi gradovi ostaju i bez vode.
- 3.5. - Tornado kategorije F5 pogodio je Oklahoma City ubivši 38 ljudi. To je bio najjači tornado ikad.
- + Kasetne bombe na autobus kod Peći, razorena zgrada RTV Novi Sad.
- 4.5. - Bombardovana zgrada RTS u Novom Sadu, u vazdušnoj bici iznad Valjeva poginuo potpuk. Milenko Pavlović (na avionu MiG 29).
- 6.5. - Devolucija Ujedinjenog Kraljevstva: Održani prvi regionalni izbori za Škotski parlament i Nacionalnu skupštinu za Wales, a na kojima pobjeđuje Laburistička stranka.
- 7.5. - NATO-ov zrakoplov bombardirao kinesko veleposlanstvo u Beogradu. Poginula su tri službenika, a ranjeno ih je 20. Objašnjeno greškom u kartama, u Kini protesti. Gađan i kompleks zgrada saveznih i republičkih ministarstava.
- + Avioni NATO zasuli centar Niša klaster bombama i ubili 14 osoba (cilj je bio aerodrom). Ovaj zločin jedan je od najtežih koji je počinjen tokom bombardovanja Jugoslavije.
- + Porota proglašava Warner Bros. i produkciju emisije The Jenny Jones Show odgovornom za smrt Scotta Amedurea, koji je u jednoj epizodi razotkriven kao "tajni obožavatelj" svog ubice Jonathana Schmitza.
- + Masakr u Ćuški kod Peći - ubijena 44 albanska muškarca u rodnom selu Agima Čekua.
- 17.5. - Ehud Barak izabran za premijera Izraela.
- 19. i 21.5. - NATO pogodio zatvor Dubrava na Kosovu (opština Istok), poginulo nekoliko desetina zatvorenika.
- + U SAD premijerno prikazan Star Wars Episode I: The Phantom Menace, koji postaje najgledaniji film iz serijala Star Wars.
- 20.5. - Pogođena bolnica "Dragiša Mišović" u Beogradu - poginula 3 pacijenta i 7 vojnika
- 22.5. - Prema optužnici ICTY-ja, srpski stražari navodno pucali na zatvorenike u zatvoru Dubrava. /// Onesposobljena TE Kolubara, povređeno 12 radnika.
- 23-24.5. - Bombardovane termocentrale i trafo-stanice u Srbiji, 70% potrošača ostaje bez struje.
- 26.5. - Napadom indijskog ratnog zrakoplovstva na položaje pakistanske vojske eskalira kargilski rat.
- + Manchester United u posljednjim minutama postiže dva gola i pobjeđuje Bayern, osvojivši Ligu prvaka.
- 27.5. - Haški tribunal podigao optužnicu protiv tadašnjeg predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, predsednika Srbije Milana Milutinovića, potpredsednika savezne Vlade Nikole Šainovića, načelnika Generalštaba VJ Dragoljuba Ojdanića, i ministra unutrašnjih poslova Srbije Vlajka Stojiljkovića. Svima stavljeni na teret zločini na Kosovu.
- 29.5. - Dolaskom Oleseguna Obasanjoa na mjesto predsjednika u Nigeriji prestala vojna diktatura i uspostavljena tzv. Četvrta republika.
- 30.5. - Raketiran most u Varvarinu, poginulo 10 civila.
- 31.5. - U Surdulici pogođena Specijalna bolnica za plućne bolesti i Dom staraca, poginulo 20 civila, gađani i elektroenergetski objekti.
- maj - Protesti u Čačku protiv zloupotrebe civila i civilnih objekata u ratne svrhe (Građanski parlament), gradonačelnik Velimir Ilić se skriva od policije. Tokom bombardovanja je u još nekoliko gradova bilo protesta zbog "selektivne mobilizacije" i rata.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1.6. - S radom počeo Napster, servis za downloadiranje muzičkih datoteka na Internetu.
- 2.6. - Butanski kralj nakon višedecenijskog protivljenja dozvoljava da se u njegovoj kraljevini počne emitirati televizijski program.
- 3.6. - Skupština Srbije prihvatila plan Ahtisari-Černomirdin za rešenje kosovske krize. Šest dana kasnije okončano je NATO bombardovanje Jugoslavije i započelo povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i srpske policije. Radikali podnose ostavke ali ostaju na dužnostima.
- 8.6. - U Zagrebu uhićen Miroslav Šeparović, bivši ministar pravosuđa i ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS).
- 9.6. - SR Jugoslavija i NATO potpisuju mirovni sporazum ("Kumanovski"). Dan kasnije NATO prekida zračne napade nakon što je Slobodan Milošević pristao povući srpske snage iz Kosova.
- 10.6. - Završetak NATO akcije u SRJ. Jedinice VJ počinju povlačenje, Savet Bezbednosti UN usvojio rezoluciju 1244.
- + U Kelnu konstituisan Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu.
- 11.6. - Ruski bataljon iz BiH iznenada prelazi preko Srbije i uveče stiže na Kosmet (sutradan zauzimaju aerodrom Slatina kod Prištine).
- 12.6. - KFOR ulazi na Kosovo (nezvanični Dan oslobođenja). Anarhično stanje, ugroženi Srbi i ostali ne-Albanci, do novembra registrovano 247.391 izbeglica u Srbiji. Sérgio Vieira de Mello privremeni administrator UN.
- + Guverner Teksasa George W. Bush službeno objavljuje kandidaturu za predsjednika SAD.
- 14.6. - Thabo Mbeki izabran za predsjednika Južne Afrike.
- + Milošević pored srušenog mosta kod Beške svečano otvorio radove na obnovi SRJ.
- 22.6. - Susret Milo Đukanović - Bil Klinton na Brdu kod Kranja.
- 26.6. - Human Rights Watch optužuje OVK za sistematska zlodela prema Srbima na Kosovu, s ciljem njihovog proterivanja.
- 29.6. - U Čačku prvi miting Saveza za promene (DS, Socijaldemokratija, DHSS, GSS, Nova Srbija) od bombardovanja.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 2.7. - Albanci u Prištini slave godišnjicu Kačaničkog ustava iz 1990, sledeće noći srušeni spomenici Vuku i Njegošu.
- 5.7. - Barry Winchell, američki vojnik nasmrt pretučen u bazi Fort Campbell u incidentu koji će pokrenuti pitanje homofobije u američkim oružanim snagama.
- + Miting opozicije u Leskovcu, na inicijativu TV tehničara Ivana Novkovića.
- 11.7. - Kargilski rat: Indijske snage prezimaju nadzor nad Kargilom.
- 12.7. - Demonstracije u Valjevu na poziv umetnika Bogoljuba Arsenijevića Makija (uhapšen i pretučen u avgustu, osuđen na 3 godine 15.11.).
- 14.7. - ? U Prištinu stigao Bernard Kouchner, šef civilne misije UN (UNMIK).
- + Posle 17 godina od kraja rata između Argentine i Velike Britanije za Foklandska ostrva, obnovljeni letovi između Argentine i tih ostrva u južnom Atlantiku.
- 16.7. - Nedaleko od Martha's Vineyarda se u more ruši avion kojim je pilotirao John F. Kennedy Jr., pri čemu gin on, supruga Carolyn Bessete Kennedy i njena sestra Lauren Bessette.
- 20.7. - Vlasti NR Kine proglašavaju zabranu djelovanja pokreta Falun Gong.
- 23.7. - U selu Staro Gradsko kod Lipljana ubijeno 14 srpskih žetelaca.
- + Lansiran Chandra, NASA-in satelit za promatranje svemira u röntgenskom dijelu spektra.
- +Mohamed VI preuzima marokansko prijestolje nakon smrti svog oca kralja Hasana II.
- jul - Ubistvo braće Bitići u Petrovom Selu kod Kladova, otkriveni dve godine kasnije u masovnoj grobnici.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 6.8. - predsednik Rusije Boris Jeljcin zatražio od Parlamenta da ukine smrtnu kaznu u toj zemlji.
- 7.8. - Francuski vojnici iz sastava KFOR-a sprečili albanske demonstrante da preko mosta na Ibru uđu u severnu Mitrovicu.
- + U Brčkom, u Bosni i Hercegovini, održan je Rok maraton '99 na kojem su se prvi put od raspada bivše SFRJ i time uzrokovanog rata, okupile rok grupe iz bivših jugoslovenskih republika. Koncert je najavljen kao skup visokog rizika, ali incidenata nije bilo.
- + Čečenski gerilci na čelu sa Šamilom Basajevem napadaju rusku republiku Dagestan, što izaziva kratkotrajni dagestanski rat.
- 9.8. - Boris Jeljcin smjenjuje Sergeja Stepašina s mjesta premijera Rusije i na to mjesto imenuje Vladmira Putina.
- + - Vinko Martinović Štela u ICTY (predala ga Hrvatska).
- 10.8. - Atlantique incident u kome indijske snage obaraju pakistanski mornarički avion s 16 putnika i članova posade.
- 11.8. - Totalno pomračenje Sunca u Evropi i Aziji. U Srbiji mediji savetuju građane da spuste roletne i navuku zavese, ulice puste.
- 12.8. - Rekonstruisana vlada SRJ, ušli i radikali.
- 16.8. - Wolfgang Petritsch preuzima položaj Visokog predstavnika u BiH.
- 16.8. - Najmanje 104 Roma iz Srbije se udavilo u Jadranu, u pokušaju prelaska u Italiju.
- 17.8. - Više od 17,000 poginulih i 44,000 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.4 koji je pogodio Istanbul i sjeverozapadnu Tursku.
- 19.8. - Srpska opozicija (Savez za promene) na mitingu u Beogradu (70.000 prisutnih) poziva Miloševića na odlazak. Raskol između Vuka Draškovića i Zorana Đinđića.
- 24.8. - SPC objavila da je na Kosmetu od juna razoreno i opljačkano najmanje 50 pravoslavnih hramova, uključujući i neke iz 14. veka.
- 25.8. - U Beču uhapšen Momir Talić, general VRS, po optužbi za ratne zločine.
- 31.8. - U zaseoku Zlaš kod Prištine nađena masovna grobnica s telima 42 srpska civila.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 3.9. - UNMIK otvorio carinski punkt na graničnom prelazu Đeneral Janković (Kosovo-Makedonija), ignorišući zakone SRJ.
- 7.9. - Atenu pogađa potres u kome ginu 143 osobe.
- 9.9. - Bomba postavljena u stambenu zgradu u moskovskom naselju Pečatniki ubija 94 osobe, što je prvi od bombaških napada na stambene zgrade.
- + Najžešći okršaji u Kos. Mitrovici od dolaska KFOR-a - u tri albanska pokušaja da se probije blokada na mostu preko Ibra ranjene najmanje 33 osobe: lokalni Srbi, devet francuskih žandarma i šest vojnika.
- 10.9. - Novi neredi u Mitrovici, povređeno 28 albanskih napadača i po četvorica Srba i francuskih vojnika.
- 12.9. - Indonezijski predsjednik B.J. Habibie pristaje na zahtjev zapadnih država da u Istočni Timor dođu mirovne snage.
- 13.9. - Drugi po redu bombaški napad na stambenu zgradu u Moskvi ubija 118 ljudi.
- 21.9. - Potres 921 u Tajvanu ubija preko 2400 ljudi.
- 22.9. - Predstavnici Srba u Prelaznom savetu Kosova, vladika Artemije i Momčilo Trajković, podneli ostavke.
- + U Prištini ubijen fotoreporter Momir Stokuća.
- 22.9.-18.12. - Protesti Saveza za promene traju 89 dana, sa sve manjim brojem prisutnih (na početku 40 do 50 hiljada).
- 23.9. - Vlada SRJ protestuje Savetu bezbednosti zbog preobražaja OVK u Kosovski zaštitni korpus.
- 29 - 30.9. - Policija primenila silu protiv više desetina hiljada demonstranata u Beogradu (pokušaj šetnje do Dedinja); "Savez za promene" smatra da su vanredni izbor najbolji izlaz iz krize.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 1.10. - Vladimir Putin objavljuje kako ruske trupe ulaze u sjevernu Čečeniju kako bi napravile sanitarni kordon protiv terorista, čime eskalira drugi čečenski rat.
- 3.10. - Atentat na Ibarskoj magistrali, napad na Vuka Draškovića, poginula četvorica njegovih saradnika (Veselin Bošković, Zvonko Osmajlić, Vučko Rakočević i Dragan Vušurević).
- 4.10. - Dinko Šakić osuđen u Zagrebu na 20 godina za ratne zločine.
- 11.10. - U Prištini ubijen pripadnik UNMIK-a Valentin Krumov, Amerikanac bugarskog porekla; pretpostavlja se da su ubice pomislili da je Srbin.
- 12.10. - Pokušaj pakistanskog premijera Nawaza Sharifa da s čela pakistanske vojske smijeni general Perveza Musharaffa rezultira državnim udarom prilikom koga je Sharif svrgnut s vlasti koju preuzima Musharaff.
- + Prema UN-u, u Sarajevu je rođen 6-milijarditi stanovnik Zemlje (Adnan Nević); 5-milijarditi je bio Matej Gaspar u Zagrebu 1987. (u vreme Univerzijade).
- 27.10. - Naoružani napadači upadaju u zgradu armenskog parlamenta za vrijeme sjednice i pred TV-kamerama ubijaju premijera Vazgena Sargisjana, predsjednika parlamenta Karena Demirčjana i još 6 poslanika.
- 31.10. - Nebojša Saveljić, član Monteniggersa, poginuo u saobraćajnoj nesreći (poginulo još dvoje i dvoje teško povređeno).
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 1.11. - Hrvatski predsednik Tuđman u bolnici (umire 10.12.).
- 6.11. - Nemačka marka legalno sredstvo plaćanja u Crnoj Gori pored dinara, nezadovoljstvo u Beogradu.
- + Rania, kraljica Jordana, posjetila sarajevsko naselje Grbavica, gdje je položila kamen temeljac za izgradnju Jordanskog islamskog centra.
- 12. studenog - 845 poginulih i 4,948 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.2 koji je pogodio grad Düzce i sjeverozapadnu Tursku.
- 20. studenog - Kina lansirala prvu svemirsku letjelicu Shenzhou.
- 30.11. - Početak ministarske konferencije Svetske trgovinske organizacije u Seattle-u, poremećene velikim protestima antiglobalista (Battle in Seattle).
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 3. prosinca - Nakon 81 dana i prijeđenih 5,486 kilometara Tori Murden je postala prva žena koja je sama preplovila Atlantski ocean u čamcu na vesla.
- 10.12. - Umro hrvatski predsednik Tuđman.
- 20.12. - Viši sud u Vermontu donosi presudu, koja ujedno znači da homoseksualni parovi imaju ista prava kao i heteroseksualni vjenčani parovi
- 24.12. - "Mali princ", delo Antoana de Sent Egziperija proglašeno za knjigu veka u Francuskoj.
- 31.12. - SAD predaju Panami upravu nad Panamskim kanalom.
- + Boris Jeljcin daje ostavku i ostavlja premijera Vladimira Putina za v.d. predsednika.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Početkom godine Miroslav Kutle proglasio bankrot "Dione".
- British American Tobacco kupio Tvornicu duhana Zadar.
- Deutsche Telekom kupio 35% udela u Hrvatskim telekomunikacijama za 850 mil. dolara.
[uredi - уреди] Rođenja
[uredi - уреди] Smrti
[uredi - уреди] Zima (jan-feb.)
- 15.1. - Nikola Kostelac
- 25.1. - Robert Šo, američki dirigent (* 1916.)
- 25.1. - Glenn Theodore Seaborg, američki kemičar i nobelovac (* 1912.)
- 7.2. - Husein od Jordana, kralj Jordana (* 1934.)
- 13.2. (ili 10.2.?) - Peko Dapčević, general, političar i narodni heroj (* 1913.)
- 15.2. - Dušan Slavković, novinar i urednik Radio Beograda (* 1924)
- 17.2. - Vladimir Bunjac, književnik, novinar i urednik Radio Beograda (* 1928)
- 28.2. - Momčilo Baljak, novinar i urednik Radio Beograda (* 1941)
[uredi - уреди] Prol(j)eće
- 3.3. - Mijalko Todorović, društveno-politički radnik i narodni heroj (* 1913)
- 4.3. - Mladen Šerment
- 7.3. - Stenli Kjubrik, američki filmski režiser (* 1928.)
- 11.3. - Milorad Vlahović (ubijen), pomoćnik načelnika kriminalističke službe (UZSK) SUP-a Beograd
- 24.3. - Ljubiša Bačić, glumac († 1922)
- 4.4. - Vane Ivanović, jugoslovenski atleta, brodovlasnik, politički aktivista, pisac (* 1913)
- 5.4. - Ivan Hetrich, filmski, kazališni, TV redatelj (* 1921)
- 28.4. - Ilija Topaloski, jugoslovenski diplomata (* 1922)
- 2.5. - Oliver Reed, engleski glumac (* 1938)
- 3.5. - Tahir Kulenović, flautista (* 1936)
- 6.5. - Goran Raičević, srpski atletičar-dugoprugaš (* 1963)
- 8.5. - Dirk Bogarde, engleski glumac (* 1921)
- 12.5. - Dragutin Đorđević, prota, akademik (* 1907)
- 17.5. - Božidar Finka, hrvatski jezikoslovac (* 1925.)
- 26.5. - Eduard Sađil, saksofonista, član Džez-orkestra RT Beograd (* 1928)
- 31.5. - Radomir Lukić, srpski pravnik (* 1914.)
[uredi - уреди] L(j)eto
- 1.6. - Ljubiša Veličković, pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande RV i PVO VJ.
- 2.6. - Blagoje Jovović, četnički borac
- 12.6. - Đuro Sanader, dizajner scenskog zvuka (*1948)
- 29.6. - Petar Mandić, prof. Univerziteta u Sarajevu, akademik RS (*1928)
- 2.7. - Mario Puzo, italoamerički pisac i autor Kuma
- 8.7. - Dragan Simić (ubijen), načelnik Odeljenja unutrašnjih poslova bg. opštine Savski venac
- 28.7. - Stjepan Tomičić, hrvatski novinar (* 1919.)
[uredi - уреди] Jesen
- 11.9. - Momčilo Đujić, srpski četnički vojvoda (* 1907.)
- 12.9. - Predrag Milojević, novinar "Politike" (* 1901)
- 13.9. - Vladimir Pogačić, filmski reditelj (* 1919)
- 19.9. - Pavle Ivić, srpski lingvista (* 1924.)
- 1.10. - Miroslav Čangalović, operski pevač (* 1921)
- 3.10. - Akio Morita, japanski biznismen, tvorac Sonija (* 1922.)
- 8.10. - Vladislav Popović, arheolog i akademik (* 1930)
- 12.10. - Wilt Chamberlain, američki košarkaš (* 1936.)
- 23.10. - Tomislav Pervan, novinar i šahista (* 1938)
- 2.11. - Mitar Subotić Suba ili Rex Illusivii, srpski muzičar (* 1961.)
- 2.11. - Nadežda Nada Vitorović, srpska slikarka (* 1935)
- 4.11. - Dragomir Đorđević, književnik (* 1953)
- 8.11. - Leon Štukelj, gimnastičar, svetski i olimpijski šampion (* 1898)
- 14.11. - Vane Marinović, književnik (* 1926)
- 21.11. - Quentin Crisp, engleski pisac i glumac (* 1908.)
- 27.11. - Zoran Šijan (ubijen), beogradski kriminalac
[uredi - уреди] Zima (dec.)
- 4.12. - Slobodan Dimitrijević
- 6.12. - Bogdan Šekler, srpski novinar, književnik i lekar (* 1936)
- 10.12. - Franjo Tuđman, hrvatski predsjednik (*1922)
- 13.12. - Stane Dolanc, političar Slovenije i SFRJ (* 1925)
- 18.12. - Rober Breson, francuski reditelj. (*1901).
- 29.12. - Dejan Nebrigić, srpski pisac i LGBT aktivista.
[uredi - уреди] Dani sećanja
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: Gerardus 't Hooft i Martinus J.G. Veltman
- Kemija: Ahmed Hassan Zewail
- Fiziologija i medicina: Günter Blobel
- Književnost: Günter Grass
- Mir: Liječnici bez granica
- Ekonomija: Robert Mundell
[uredi - уреди] U fikciji
- 13.9. - Kataklizmička termonuklearna eksplozija izbacuje Mjesec, a zajedno s njim i Mjesečevu bazu Alfa iz orbite u duboki svemir, čime započinje radnja TV-serije Svemir 1999.
[uredi - уреди] Literatura/Spoljne veze
- Nato agresija 1999. (Studio B) - dejstva u Beogradu i okolini
- Interaktivna mapa Kosova (ICTY)
- Key events since Dayton (OHR)
- ((en)) Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington): Jan - April '99, May - Aug. '99 & Sept - Dec. 1999 (pokriva ex-Yu prostor).
- "Republika", arhiva časopisa (rubrika Kalendar ili Između dva broja)
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: