1962
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1958. | 1959. | 1960. | 1961. | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Zima (jan-feb.)
- 1.1. - Zapadna Samoa nezavisna od Novog Zelanda.
- 5.1. - Narodni odbor grada Beograda zabranio saobraćaj zaprežnim vozilima ulicama grada.
- 7.1. - Jugoslovenski brod "Šabac" (prevozio boksit od Ploča do Roterdama) sudario se sa britanskim teretnjakom Dorington Castle, stradalo 28 naših mornara. [1]
- 7.1. i 11.1. - Zemljotresi kod Makarske (M 6.0, int. VIII-IX), troje mrtvih.
- 31.1. - Kuba isključena iz Organizacije američkih država, na inicijativu SAD.
- januar - Postavljen krematorijum na beogradskom Novom groblju.
- 24.1. - Vajar Ivan Meštrović pokopan u rodnim Otavicama kod Drniša.
- 27.2. - Eksplozije u rudniku lignita Banovići odnele 54 rudara i 11 u kritičnom stanju.
[uredi - уреди] Prol(j)eće (mart-maj)
- 14.3. - Amnestija većine političkih protivnika jugoslovenskog režima, uključujući pripadnike gubitničkih formacija iz Drugog svetskog rata - navodno utiče na 150.000 emigranata i 1000 zatvorenika[1].
- 14-16.3. - (Tajna) Proširena sednica Izvršnog komiteta CK SKJ - rasprava o decentralizaciji i krizi međurepubličkih odnosa.
- 23.3. - HE Kokin Brod (22,5 MW), jedna od limskih HE, priključena na mrežu (prva sinhronizacija).
- 4.4. - Uspostavljena Južnoarapska Federacija, britanski protektorat (jugozapadni kraj Južnog Jemena).
- 7.4. - Milovan Đilas ponovo uhapšen, zbog knjige "Razgovori sa Staljinom" (Moskva protestovala zbog iste).
- 28.4. - Otvoren aerodrom "Beograd" (danas "Nikola Tesla") kod Surčina, umesto starog kod Bežanijske Kose.
- 6.5. - Titov govor u Splitu - kritika zastranjivanja i promašaja (odgovornost komunista, političke fabrike, službena putovanja u inostranstvo i rasipništvo, direktori koji "drmaju" preduzećem, šovinizam).
- 14.5. - Đilas na zatvorenom suđenju dobio pet godina zatvora.
- maj - Rekonstrukcija SIV-a, ukinut Sekretarijat za socijalnu politiku i komunalne poslove (Lidija Šentjurc), nekoliko novih sekretara[1].
[uredi - уреди] L(j)eto (jun-avg.)
- 11.6. - Zemljotres na Treskavici u BiH (M 6.1, int. VIII), ima povređenih u Sarajevu.
- 17.6. - Završeno svetsko prvenstvo u fudbalu u Čileu - Brazil prvi, Jugoslavija četvrta.
- jun? - Boro Jovanović i Nikola Pilić igrali u finalu muških dublova u Wimbledonu[1].
- 3.7. - Predrag Ajtić, novi jugoslovenski ambasador u Bugarskoj srdačno primljen u Sofiji.
- 5.7. - Alžir nezavisan od Francuske.
- 8.7. - U Pragu završeno svetsko prvenstvo u gimnastici, Miroslav Cerar uzeo dve zlatne medalje.
- 10.7. - Lansiran telekomunikacioni satelit "Telstar", koji će omogućiti TV prenos preko Atlantika.
- 23.7. - Prvi međukontinentalni, između Amerike i Evrope, TV prenos, zahvaljujući Telstaru. Među slikama emitovanim iz Evrope je bio i "Beli anđeo", freska iz Mileševe.
- jul - Sastanak Centralnog komiteta - napadnute ideološke devijacije i "liberalističke koncepcije", zatraženo smanjenje planiranih investicija, predložen 7-godišnji plan umesto 5-godišnjeg[1].
- + Ekonomska konferencija Nesvrstanih zemalja u UAR.
- 6.8. - Nezavisnost Jamajke od Ujedinjenog Kraljevstva.
- 8.8. - NBJ od danas može jednom godišnje da proda građanima devize u iznosu do 15.000 dinara za određene svrhe.
- 31.8. - Trinidad i Tobago nezavisan od UK.
- avgust - Zbog visoke inflacije smanjene plate u Jugoslaviji[1].
[uredi - уреди] Jesen (sep-nov.)
- 24.9. - 4.10. - Predsednik prezidijuma Vrhovnog Sovjeta (nominalni šef sovjetske države) Leonid Brežnjev u poseti Jugoslaviji, znak poboljšanja odnosa Jugoslavije i SSSR. (Brežnjev postao počasni građanin Beograda).
- 3.10. - Pušten u saobraćaj novi Pančevački most u Beogradu.
- 9.10. - Uganda nezavisna od UK.
- 11.10. - Papa Ivan XXIII. otvorio Drugi vatikanski koncil.
- 14.10. - 28.10. - Kubanska raketna kriza.
- oktobar - Nacrt novog jugoslovenskog ustava ušao u javnu raspravu[1].
- 5.11. - Voz Beograd-Skoplje iskočio iz šina, 24 poginula[1].
- 6.11. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija pozvala sve članice da primjene ekonomske sankcije protiv Južne Afrike zbog njene rasističke politike.
- 20.11. - Predsjednik SAD John F. Kennedy ukinuo američku blokadu Kube, čime je formalno okončana Kubanska raketna kriza.
- 29.11. - Ustaška emigracije napala predstavništvo FNRJ u Bad Godezbergu kod Bona u Nemačkoj, ranjeno dvoje službenika, Momčilo Popović umro 13.12.
[uredi - уреди] Zima (dec.)
- 4-20.12. - Predsednik Tito u poseti Sovjetskom Savezu.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Početak rada TE Kosovo A (618 MW).
- Spomen park i obeležje "Čačalica" kod Požarevca.
- Crtani film "Surogat" Dušana Vukotića dobio "Oskara".
- Osnovana Deveta beogradska gimnazija.
- Poljoprivreda u Jugoslaviji: usled oštre zime i suše, 1962. slaba kao i 1961[1].
[uredi - уреди] U toku
- Kinesko-sovjetski rascep (SSSR podržava Jugoslaviju a NR Kina Albaniju).
[uredi - уреди] 1962. u temama
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: Josip Broz Tito
- Predsednik Savezne skupštine: Petar Stambolić
- Nove države (Burundi i Ruanda su menjali zastavu):
- Televizija. TV serije: "Muzej voštanih figura" (1962-63), "Gradić veseljak" (TV Beograd).
[uredi - уреди] Rođenja
- 17.1. - Jim Carrey, glumac i komičar (--)
- 19.1. - Milomir Stakić, ratni zločinac
- 2.2. - Neno Belan, hrvatski pjevač
- 10.2. - Cliff Burton, američki basist ( † 1986.)
- 11.2. - Fahrudin Pecikoza, bosanskohercegovački tekstopisac
- 15.2. - Milo Đukanović, crnogorski političar i državnik
- 20.2. - Velid Bajramović, bosanskohercegovački pisac
- 21.2. - Chuck Palahniuk, američki pisac
- 22.2. - Steve Irwin, australijski zoolog, naturalista i televizijska zvijezda († 2006)
- 12.3. - Andreas Köpke, njemački nogometni vratar
- 21.3. - Rosie O'Donnell, američka komičarka, glumica, voditeljka i aktivistkinja
- 31.3. - Zoran Ćirić, srpski pisac
- 24.5. - Selim Arnaut, bosanski pisac
- 28.5. - Branko Đurić, bosanskohercegovački glumac i režiser
- 6.6. - Massimo Savić - hrvatski glazbenik i pjevač
- 10.6. - Anderson Bigode Herzer, brazilski pisac
- 23.6. - Admir Glamočak, bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac
- 3.7. - Tom Cruise, američki glumac
- 8.7. - Joan Osborne, američka pevačica
- 10.7. - Dominique Enon, francuski oboist i skladatelj
- 20.7. - Lidija Vukićević, glumica i narodna poslanica
- 29.7. - Miroslav Škoro, hrvatski pjevač
- 7.8. - Željko Pervan, hrvatski komičar, scenarist i glumac
- 19.8. - Tammy Bruce, američka konzervativna politička komentatorka
- 26.8. - Senad Bašić, bosanskohercegovački glumac
- 2.9. - Haris Škoro, bosanskohercegovački nogometaš
- 12.9. - Dino Merlin, bosanski kantautor
- 16.9. - Goran Perkovac, hrvatski rukometaš i rukometni trener
- 26.9. - Dragan Mance, fudbaler Partizana († 1985)
- 30.9. - Frank Rijkaard, nizozemski nogometaš i trener
- 5.10. - Slobodan Cvetičanin, operni pjevač
- 12.10. - Branko Crvenkovski, makedonski političar i predsednik
- 14.10. - Miloš Kapetanović, bosanskohercegovački muzičar
- 16.10. - Michael Peter Balzary, američki bas gitarist i član grupe Red Hot Chili Peppers
- 23.10. - Đorđe Vukadinović, filozof, publicista, politički komentator
- 1.11. - Anthony Kiedis, pjevač i frontmen grupe Red Hot Chili Peppers
- 2.11. - David Brock, američki politički novinar
- 18.11. - Kirk Hammett , amerčki gitarist
- 19.11. - Jodie Foster, američka glumica
- 2.12. - Vlado Bučkovski, makedonski političar
- 4.12. - Aleksandar Šandorov, srpski pijanista i profesor
- 11.12. - Nenad Janković - dr. Nele Karajlić, rok muzičar, glumac, scenarista
- 22.12. - Milorad Ivić, srpski pesnik
- 27.12. - Joe Mantello, američki glumac i reditelj
[uredi - уреди] Smrti
- 16.1. - Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt (* 1883.)
- 26.1. - Fran Lhotka, skladatelj i dirigent češkog porijekla (* 1883.)
- 31.1. - Pjer Križanić, karikaturista (* 1890)
- 1.4. - Michel de Ghelderode, belgijski književnik (* 1898.)
- 8.4. - Branko Gavella, hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog (* 1885.)
- 28.4. - Sveta Ivanka Beretta Molla, katolička svetica, liječnica (* 1922.)
- 25.5. - Zora Petrović, srpska slikarka (*1894)
- 1.6. - Adolf Eichmann, njemački SS-rukovodilac
- 2.6. - Franc Saleški Finžgar, slovenski književnik (* 1871.)
- 1.7. - Alan L. Hart, američki lekar i pisac
- 6.7. - William Faulkner, američki pisac (* 1897.)
- 5.8. - Marilyn Monroe, američka glumica (* 1926.)
- 9.8. - Hermann Hesse, njemački književnik (* 1887.)
- 12.10. - Svetislav Ivan Petrović, srpski glumac (* 1894)
- 2.11. - Stevan Jakovljević, književnik i biolog (* 1890)
- 7.11. - Eleanor Roosevelt, bivša First Lady SAD-a
- 18.11. - Niels Bohr, danski fizičar (* 1885.)
- 27.11. - Vale Vouk, hrvatski botaničar slovenskog porijekla (* 1886.)
- 15.12. - Charles Laughton, engleski glumac, reditelj, scenarista i producent
- 15.12. - Ibrahim ef. Fejić, bosanskohercegovački reisu-l-ulema
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1962. godinu
- Fizika: Lev Davidovič Landau
- Kemija: Max Ferdinand Perutz i John Cowdery Kendrew
- Fiziologija i medicina: Francis Harry Compton Crick, James Dewey Watson i Maurice Wilkins
- Književnost: John Steinbeck
- Mir: Linus Pauling
[uredi - уреди] Reference
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Grlom u jagode 1962, YouTube
- Tito's Rapprochement with Khrushchev (R&E), Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavs See Victory for Tito, Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Professor's View on German Marxist Philosopher i takođe ovde, Stanković, OSA-RFE
- New CS Ambassador to Yugoslavia, Hajek, OSA-RFE
- Yugoslav View of Sino-Soviet RIFT, Stanković, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: