13. 9.
Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa 13.9.)
13. septembar (rujan) (13.9.) je 256. dan godine po gregorijanskom kalendaru (257. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 109 dana.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
- 81. - Nakon smrti brata Tita, vlast nad Rimskim Carstvom preuzeo je Domicijan. Za njegove vladavine (do 96. godine) počela je gradnja linija utvrda kao desnorajnske granice protiv prijetećih upada Germana.
- 122. - Otpočela izgradnja Hadrijanovog zida.
- 533. - Bitka ad Decijum (na desetoj milji od Kartagine): Velika pobeda vizantijskog vojskovođe Velizara nad vandalskim kraljem Gelimerom.
- 1759. - Britanci su u presudnoj bici u blizini Kvibeka pobedili Francuze i osigurali britansku supremaciju u Kanadi.
- 1788. - NJujork je proglašen prvom federalnom prestonicom SAD.
- 1842. - Narodna skupština kneževine Srbije, u kojoj su ustavobranitelji imali većinu, proglasila je za kneza Aleksandra Karađorđevića, sina vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa.
- 1882. - Tokom Egipatskog ustanka britanske trupe porazile su egipatsku vojsku kod Tel el Kebira i nastavile osvajanje Egipta i Sudana.
- 1908. - Probnom vožnjom od Virpazara do Bara Crnom Gorom je prošao prvi voz. Redovni železnički saobraćaj uspostavljen je 2. novembra.
- 1922. - U Al Aziziji u Libiji izmerena je najviša temperatura vazduha u hladu - 58 stepeni Celzijusa.
- 1923. - General Migel Primo de Rivera izvršio je, uz odobrenje kralja Alfonsa XIII, državni udar u Španiji i zaveo vojnu diktaturu.
- 1943. - Narodnooslobodilački odbor za Istru donio je odluku o priključenju Istre matici Hrvatskoj.
- 1955. - SSSR i Zapadna Nemačka uspostavili su diplomatske odnose.
- 1971. - Pobuna zatvorenika protiv uvjeta u zatvoru Attica kod New Yorka završila je pogibijom 39 zatvorenika i devet stražara koji su bili taoci.
- 1989. - u Kejptaunu su održane dotada najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi. Demonstrante koji su uz pesmu i igru prolazili kroz centar grada predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu.
- 1991. - SSSR i SAD su se sporazumeli da obustave snabdevanje oružjem zaraćene strane u Avganistanu.
- 1993. - Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija (PLO) potpisali su u Vašingtonu mirovni sporazum kojim je predviđena palestinska samouprava na okupiranim teritorijama.
- 1998. - Na drugim posleratnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo su pobedile nacionalne političke partije bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata.
- 1999. - Bombaški napadi na ruske stanove: U četvrtoj velikoj, od serije eksplozija koje su dve nedelje potresale Moskvu, srušena je stambena zgrada, a poginulo 118 ljudi.
- 2000. - Naturalizovani Amerikanac tajvanskog porekla Ven Ho Li, istraživač u vladi SAD pušten je iz zatvora uz izvinjenje sudije. On je u samici proveo devet meseci, zbog optužbi američke vlade da predstavlja pretnju za nacionalnu bezbednost.
- 2001. - Američki državni sekretar Kolin Pauel potvrdio da je vođa Al Kaide Osama bin Laden, za koga se verovalo da se krije u Avganistanu, glavni osumnjičeni za terorističke napade u SAD 11. septembra.
[uredi - уреди] Rođenja
- 1087. - Jovan II Komnin, vizantijski car.
- 1475. - Cesare Borgia, talijanski političar i vojskovođa († 1507.)
- 1819. - Clara Schumann, njemačka pijanistica († 1896.)
- 1830. - Marie von Ebner-Eschenbach, austrijska književnica († 1916.)
- 1861. - Vendelin Vošnjak, slovenski franjevac hrvatskog porijekla, († 1933.)
- 1874. - Arnold Schönberg, austrijski skladatelj († 1951.)
- 1876. - Sherwood Anderson, američki književnik († 1941.)
- 1887. - Lavoslav Ružička, hrvatski znanstvenik († 1976.)
- 1903. - Claudette Colbert, američka glumica francuskog porijekla († 1996.)
- 1910. - Fedor Vaić, slikar i crtač († 1987.)
- 1913. - Ćamil Sijarić, bošnjački književnik
- 1933. - Duško Trifunović, književnik, scenarist i tekstopisac
- 1934. - Mihailo Ćupović (Ćupo), zlatiborski pesnik.
- 1944. - Jacqueline Bisset, britanska glumica
- 1944. - Peter Cetera, američki pjevač i tekstopisac
- 1948. - Nell Carter, američka glumica
- 1952. - Randy Jones, američki pevač (Village People)
- 1953. - Fabijan Lovrić, bosanskohercegovački pjesnik
- 1956. - Igor Radojičić, političar, predsednik Narodne skupštine RS, v.d. predsednik RS (oktobar - decembar 2007.).
- 1967. - Gordana Boban, bosanskohercegovačka dramska umjetnica
- 1968. - Medina Džanbegović, bosanska pjesnikinja
- 1968. - Emma Wiklund, švedska glumica i model
- 1971. - Goran Ivanišević, hrvatski teniser
- 1971. - Stella McCartney, britanska modna dizajnerica
- 1977. - Fiona Apple, američka pop-pjevačica
- 1977. - Pol Pirs, američki košarkaš.
- 1979. - Ivan Miljković, srpski odbojkaš.
- 1983. - Marko Lomić, srpski fudbaler.
[uredi - уреди] Smrti
- 81. - Tit Flavije, rimski car (* 39.)
- 531. - Kavad I, kralj Sasanidske Persije (*449.)
- 1506. - Andrea Mantenja, italijanski slikar i graver.
- 1592. - Michel de Montaigne, francuski pisac (* 1533.)
- 1598. - Filip II., španjolski kralj (* 1527.)
- 1872. - Ludwig Feuerbach, njemački filozof (* 1804.)
- 1928. - Italo Svevo, talijanski pisac (* 1861.)
- 1949. - August Krogh, danski liječnik i nobelovac (* 1874.)
- 1977. - Leopold Stokovski, američki dirigent poljskog porekla.
- 1992. - Božidar Rašica, arhitekt, scenograf i slikar (* 1912.)
- 1996. - Tupak Šakur, američki glumac, reper i pesnik. (*1971).
- 1999. - Predrag Milojević, srpski novinar.
- 1999. - Vladimir Pogačić, filmski reditelj.
- 2009. - Norman Borlaug, američki agronom, pokretač "Zelene revolucije" i dobitnik Nobelove nagrade za mir (* 1914.)