1951
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1947. | 1948. | 1949. | 1950. | 1951. | 1952. | 1953. | 1954. | 1955. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - U Ženevi počeo s radom UNHCR.
- 4.1. - Korejski rat: kineske i severnokorejske snage ušle u ispražnjeni Seul.
- 6.1. - Sporazum vlada FNRJ i SAD o davanju pomoći Jugoslaviji prema Zakonu o hitnoj pomoći.
- 7.1. - Počeo da izlazi časopis NIN.
- 14.1. - Dekretom snižene cene hrane i neke druge robe u gradovima FNRJ.
- 17.1. - Jugoslavija izdala dekret kojim je okončano ratno stanje sa Austrijom (diplomatski odnosi obnovljeni 27.1.).
- 20.1. - Lavine u Alpima odnele 240 života.
- 27.1. - Detoniranjem bombe od jednog kilotona počinju nuklearne probe u Nevadi.
- januar - Manevri u Mađarskoj.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 1.2. - Ukinuta savezna planska komisija, kao i republičke komisije (deo procesa samoupravljanja).
- 14.2. - Trgovački sporazum sa Austrijom, koja daje i kredit Jugoslaviji.
- + Državni sekretar Dean Acheson: svaki napad na Jugoslaviju bi ugrozio svetski mir.
- 15.2. - Potpisan poljsko-sovjetski ugovor o razmeni teritorija.
- + Obnovljena železnička veza između Grčke i Jugoslavije, prekinuta tokom Drugog svetskog rata.
- 27.2. - Ratifikovan 22. amandman na Ustav SAD, kojim se predsednici ograničavaju na dva mandata (do Ruzvelta to je bilo tek nepisano pravilo).
- februar - Tito izjavio da će jugoslovenska armija reagovati ako bi Rusi ili njihovi sateliti započeli "neprijateljske akcije" protiv Italije, Grčke ili Nemačke[1].
- + Hrvatski premijer Vladimir Bakarić traži da se posveti veća pažnja pravima građana, tokom diskusije o novim Krivičnom zakonu u Saveznoj skupštini[1].
- + Britanski Ferranti Mark 1, prvi komercijalni elektronski računar na svetu, izručen Mančesterskom univerzitetu.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 6.3. - U SAD počinje suđenje Julius-u i Ethel Rosenberg, optuženim za nuklearnu špijunažu u korist SSSR.
- 7.3. - Ubijen iranski premijer gen. Haj Ali Razmara, koji se protivio nacionalizaciji Anglo-iranske naftne kompanije.
- 12.3. - U američkim novinama debitovao strip "Denis napast".
- 15.3. - Korejski rat: operacijom Ripper, snage UN oslobodile Seul (četvrti i poslednji put da je grad promenio upravu od početka rata).
- 31.3. - UNIVAC I, prvi komercijalni računar u SAD, izručen tamošnjem Popisnom birou.
- mart (posle 20.?) - Iranski Medžlis i Senat izglasali nacionalizaciju Anglo-iranske naftne kompanije.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 5.4. - Džuliusu i Etel Rosenberg izrečena smrtna kazna zbog špijunaže (pogubljeni 1953).
- 6.4. - Ukaz o reorganizaciji Vlade FNRJ - reorganizacija državne uprave u znaku procesa "DDD" (decentralizacija, debirokratizacija i demokratizacija).
- 9.4. - Potpisan trgovački ugovor FNRJ sa Grčkom.
- 10.4. - Douglas MacArthur razrešen komande na inicijativu predsednika Trumana, što izaziva buru protesta.
- 18.4. - Pariski ugovor: osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik.
- 28.4. - Novi iranski premijer je Mohammad Mosaddegh, zastupnik nacionalizacije naftne industrije.
- april - Jugoslovenska vlada traži oružje i vojnu opremu od SAD, V. Britanije i Francuske (Harry Truman odobrio 29 miliona dolara u sirovinama i opremi)[1].
- april-maj - Američka Operacije Greenhouse na Pacifiku, eksperimenti koji vode razvoju hidrogenske bombe.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 23.5. - Tibetanska vlada navodno sklopila "Sporazum od 17 tačaka za mirno oslobođenje Tibeta" sa NR Kinom.
- maj - FNRJ: ukinut obavezan otkup mesa, mleka, krompira, pasulja/graha, sena i slame, ostaje za hleb/kruh, žito, pirinač/rižu, mast i vunu[1].
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 3.6. - IV plenum CK KPJ, referat Aleksandra Rankovića "Za dalje jačanje pravosuđa i zakonitosti" - ima "krupnih slabosti i nedostataka" u radu UDB-e i organa unutrašnjih poslova, 47% Udbinih hapšenja 1949 bilo neopravdano, organi prekoračivali ovlašćenja; kritikuje se način primene "administrativnih kazni" (u vezi otkupa i kolektivizacije); CK kritikuje rad pravosuđa.
- 22.6. - Gen-puk. Koča Popović završio posetu SAD - tražena pomoć u oružju.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 3.7. - Na kongresu u Frankurtu obnovljena Socijalistička internacionala.
- 13.7. - Vrhunac Velike poplave 1951. u Kanzasu i Missouri-ju.
- 16.7. - Počeli pregovori vlade FNRJ sa vladama SAD, Francuske i V.Britanije o ekonomskoj pomoći.
- 16.7. - Belgijski kralj Leopold III. abdicirao je u korist sina Baudoina I. (položio zakletvu sutradan).
- + Objavljen roman "Lovac u žitu" J. D. Salinger-a.
- 20.7. - Ubijen jordanski kralj Abdulah I, nasleđuje ga sin Talal.
- 21.7. - Sovjetski zamenik premijera Vjačeslav Molotov i maršal Georgi Žukov u Varšavi - upozoravaju Poljsku protiv "titoističke" politike.
- 26.7. - Premijera u Engleskoj Diznijevog crtanog filma "Alisa u zemlji čuda".
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 1.8. - FNRJ: Ukaz o ukidanju ratnog stanja sa Nemačkom.
- 2.8. - U Poljskoj uhapšen Vladislav Gomulka, bivši visoki funkcioner.
- 28.8. - Objavljen dogovor SAD, Britanije i Francuske o 50 miliona dolara pomoći Jugoslaviji za nabavku sirovina za ostatak godine[1]; u naredne tri godine ukupna vrednost tripartitne pomoći 492,9 mil. dolara (od čega 406,9 od SAD).
- avgust - Tito u intervjuu: nije isključeno da će u Jugoslaviju biti pozvana američka vojna misija (opasnost od invazije "veća nego ikad").
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 1.9. - U San Fransisku potpisan ugovor ANZUS - vojni savez Australije, Novog Zelanda i SAD.
- 8.9. - Potpisan Ugovor iz San Franciska, mir sa Japanom (Indija, Burma i Jugoslavija nisu želele da učestvuju, SSSR i još par nisu potpisali).
- + Potpisan Američko-japanski bezbednosni ugovor, kojim je omogućen ostanak američkih trupa u Japanu i nakon kraja okupacije.
- 9.9. - Kineska vojska ušla u tibetansku prestonicu Lhasa-u.
- 10.9. - V. Britanija uvela ekonomomski bojkot Irana, zbog nacionalizacije nafte.
- 12.9. - Jugoslavija uložila prvu formalnu žalbu UN zbog incidenata na granicama sa susedima iz Sovjetskog bloka, povodom napada iz Albanije 2.9.
- 18.9. - Premijera filma "Tramvaj zvani želja".
- 20.9. - NATO prihvata članstvo Grčke i Turske (od 1952).
- 26-28.9. - U Evropi se vidi plavo Sunce, zbog šumskih požara u Kanadi četiri meseca ranije.
- septembar - Novi manevri u Mađarskoj.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 1.10. - Dnevnik Radio Beograda u 19 časova se od sada emituje kao redovna info-emisija.
- 6.10. - Malajsko vanredno stanje: komunistička gerila ubila britanskog Visokog komesara Sir Henry Gurney-a.
- 15.10. - Početak originalnog emitiranja I Love Lucy, jedne od najpopularnijih TV-serija svih vremena.
- 16.10. - Ubijen pakistanski premijer Liaquat Ali Khan.
- 20.10. - Johnny Bright Incident - crni igrač kolečkog američkog fudbala napadnut od belog igrača protivničkog tima.
- 25.10. - Parlamentarni izbori u UK: povratak Winstona Churchilla na premijersku poziciju nakon šest godina Clementa Attleea.
- 27.10. - Egipatski kralj Faruk se proglasio za kralja Sudana.
- oktobar - Mirovni kongres u Zagrebu, jugoslovenski predstavnik brani formiranje NATO-a, kao "opravdanu reakciju zapadnih sila protiv sovjetskog imperijalizma"[1].
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 11.11. - Juan Peron reizabran za argentinskog predsednika.
- 14.11. - U Beogradu potpisan Sporazum o vojnoj pomoći između SAD i Jugoslavije (u Beogradu postavljena američka savetodavna grupa o vojnoj pomoći).
- 13.11. - Skupštine UN u Parizu glasala da sasluša jugoslovenske optužbe o neprijateljskoj aktivnosti SSSR-a i njenih šest evropskih satelita protiv Jugoslavije (ad hoc Politički komitet započeo razmatranje nacrta rezolucije 26.11.)[1].
- 19.11. - Britanski ministar ino. poslova Anthony Eden u parlamentu daje punu podršku Jugoslaviji.
- 20.11. - Izliva se reka Po u Italiji.
- 26.11. - Izložena žalba FNRJ političkom komitetu na Generalnoj skupštini OUN na neprijateljsku delatnost istočnih zemalja (SSSR, Bugarska, Mađarska, Rumunija, Albanija, kao i Čehoslovačka i Poljska).
- novembar - CK KPJ: Uputstvo o putevima socijalističkog preobražaja sela (biće napuštene "administrativne mere" tj. prinuda u kolektivizaciji).
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 1.12. - Uz manje amandmane, Politički komitet UN prihvatio jugoslovensku rezoluciju o neprijateljskoj aktivnosti SSSR protiv nje.
- 5.12. - Nadbiskup Alojzije Stepinac u Krašiću, u kućnom pritvoru, nakon odsluženih pet od 16 godina zatvora.
- 6.12. - Usled nemira, proglašeno vanredno stanje u Egiptu.
- 7.12. - Raspušten UNSCOB (Specijalni komitet Ujedinjenih nacija o Balkanu), formiran 1947 da bi sprečio pomoć gerili u Grčkom građanskom ratu.
- 14.12. - Rezolucija 509 (VI) Generalne skupštine UN u vezi jugoslovenske žalbe - zabrinutost, preporuka mirnog rešavanja problema.
- 22.12. - Jugoslovenska armija preimenovana u Jugoslovenska narodna armija.
- 24.12. -
Libija nezavisna kraljevina (bila pod britansko-francuskom upravom pod trustom UN).
- 31.12. - Okončan tzv. Maršalov plan obnove Evrope, zamenjuju ga sredstva po američkom Zakonu o uzajamnoj sigurnosti.
[uredi - уреди] Tokom/tijekom godine
- Osnovan košarkaški klub Bosna iz Sarajeva.
- Fenomenalna gledanost filma "Bal na vodi" (Bathing Beauty) - 330.000 gledalaca u Beogradu (koji ima 426.000 stanovnika).
- Nestašica novca i hrane u Jugoslaviji usled suše 1950. i blokade od strane istočnih država (SAD od proleća do avgusta šalju 520.000 tona hrane)[1].
- Zbog knjige Strah in pogum, pisac Edvard Kocbek će naredne godine biti izložen napadima.
- UNICEF-ov penicilin se koristi u kampanji protiv endemskog sifilisa u Jugoslaviji, takođe se pomaže modernizacija tamošnje fabrike penicilina[2].
- Šah: Borislav Ivkov svetski juniorski prvak; Svetozar Gligorić (državni prvak) pobedio na Staunton Memorijalu u Engleskoj.
[uredi - уреди] 1951. u temama
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: Ivan Ribar
- Predsednik Vlade: Josip Broz Tito (takođe i Generalni sekretar KPJ)
- Predsednik Narodne skupštine: Vladimir Simić
[uredi - уреди] Rođenja
- 30.1. - Phil Collins, engleski glazbenik
- 20.2. - Gordon Brown, britanski političar i premijer
- 4.3. - Zoran Žižić, pred. vlade SRJ
- 7.3. - Nenad Stekić, srpski atletičar, rekorder u skoku u dalj
- 17.3. - Kurt Russell, američki glumac
- 27.3. - Aleksandar Sanja Ilić, srpski kompozitor
- 7.4. - Sulejman Kupusović, bosanskohercegovački pozorišni i filmski režiser
- 8.4. - Sergio Blažić, hrvatski pjevač i član rock grupe Atomsko sklonište
- 20.4. - Nada Blam, glumica
- 17.5. - Ivan Katalinić, hrvatski nogometni vratar i trener
- 19.5. - Slavko Brankov, hrvatski glumac († 2006.)
- 30.5. - Zdravko Čolić, bosanski pjevač zabavne muzike i najveća svejugoslavenska pop-zvijezda
- 31.5. - Rodoljub Džamić, srpski političar
- 5.6. - Aleksandar Fotez, TV reditelj († 2009)
- 12.6. - Sonja Vukićević, balerina i koreograf ž
- 19.6. - Ayman al-Zawahiri, jedan od lidera Al Kaide
- 18.7. - Elio Di Rupo, belgijski političar
- 21.7. - Robin Williams, američki glumac
- 28.7. - Santiago Calatrava, španski arhitekt
- 3.8. - Željko Rohatinski, hrvatski ekonomist i guverner NBH
- 8.8. - Randy Shilts, američki novinar i pisac
- 20.8. - Nura Bazdulj-Hubijar, bosanskohercegovačka književnica
- 25.8. - Rob Halford, britanski hevi metal vokalista.
- 22.9. - Mladen Pavković, hrvatski novinar i publicist (--)
- 22.9. - Ljiljana Dragutinović, srpska glumica
- 26.9. - Haris Džinović, bosanskohercegovački pjevač
- 7.10. - Enki Bilal, strip crtač
- 23.10. - Fatmir Sejdiu, kosovski političar
- 25.11. - Danilo Lazović, glumac († 2006)
- 26.11. - Sulejman Tihić, bošnjački političar
- 27.11. - Dražen Dalipagić, bosanskohercegovački košarkaš
- 19.12. - Nada Abrus, hrvatska glumica
- 22.12. - Ivan Šreter, hrvatski liječnik († 1991.)
- ? - Amir Bukvić, hrvatski glumac i dramatičar
- ? - Vedran Ivčić, hrvatski pjevač i skladatelj († 2003.)
[uredi - уреди] Smrti
- 19. veljače - André Gide, francuski književnik (* 1869.)
- 12. mart - Alfred Hugenberg, njemački biznismen i političar
- 9. april - Sadeq Hedayat, iranski književnik
- 29. april - Ludwig Wittgenstein, austrijski filozof (* 1889)
- 6. maj - Élie Cartan, francuski matematičar
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1951. godinu
- Fizika: John Cockcroft i Ernest Thomas Sinton Walton
- Kemija: Edwin Mattison McMillan i Glenn Theodore Seaborg
- Fiziologija i medicina: Max Theiler
- Književnost: Pär Lagerkvist
- Mir: Léon Jouhaux