1984
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | 2010-e | >
<< | < | 1980. | 1981. | 1982. | 1983. | 1984. | 1985. | 1986. | 1987. | 1988. | > | >>
- Ovo je članak o godini 1984. Za ostale upotrebe, v. 1984 (razvrstavanje).
- Za ostala značenja v. 1984 (razvrstavanje).
Gregorijanski | 1984 MCMLXXXIV |
Ab urbe condita | 2737 |
Islamski | 1404 – 1405 |
Iranski | 1362 – 1363 |
Hebrejski | 5744 – 5745 |
Bizantski | 7492 – 7493 |
Koptski | 1700 – 1701 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2039 – 2040 |
- Shaka Samvat | 1906 – 1907 |
- Kali Yuga | 5085 – 5086 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4620 – 4621 |
- 60 godina | Yang Drvo Miš (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11984 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1984 bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju (link pokazuje kalendar).
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - Brunej postaje nezavisna država.
- 5.1. - Američki programer Richard Matthew Stallman započeo je razvoj projekta GNU.
- 16.1. - Konferencija balkanskih zemalja u Grčkoj (Turska uslovila učešće stavljanjem pitanja zabrane nuklearnog oružja na Balkanu u drugi plan).
- 24.1. - Predstavljen prvi Apple Macintosh lični računar.
- 30.1. - "Pozitivna geografija", prvi album Bajage i instruktora.
- januar - Knjiga "Tajanstveni svet masona" Mihaila Popovskog - Jevreji se žale da su korišćeni izvodi iz Protokola sionskih mudraca[1]
[uredi - уреди] Februar/Veljača
Datoteka:Vucko.jpg
Sarajevo 1984
- 1.2. - Predsednik Predsedništva Mika Špiljak stigao u posetu SAD[2] (Vašington i Los Anđeles).
- 8 - 19.2. - U Sarajevu Zimske olimpijske igre 1984. (otvorio Mika Špiljak). Jure Franko osvojio srebrnu medalju, prvu ikad za Jugoslaviju na zimskim igrama. Igre su ocenjene najboljim dotad.
- 13.2. - Konstantin Černjenko naslijedio preminulog Jurija Andropova na mjestu generalnog sekretara KPSS.
- 14.2. - Britanski plesački par Torville i Dean na sarajevskoj Olimpijadi osvaja savršenih 12 ocjena 6.0 te zlatnu medalju za izvedbu Ravelovog Bolera.
- 26.2. - Američke trupe napuštaju Bejrut.
- 29.2. - Jugoslavija i MMF postigli dogovor u principu o stand-by kreditu od 400-500 miliona dolara (u junu odobreno 370 miliona, deo šireg paketa reprograma dugova MMF-u i komercijalnim bankama). Jugoslavija obećava podizanje kamata, devalvaciju dinara, deregulisanje cena i nametanje finansijske discipline.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 6.3. - Započinje štrajk rudara u Velikoj Britaniji koji će trajati godinu dana.
- ca. 12.3. - Izvešteno da je otkazana poseta pape Ivana Pavla II. Jugoslaviji (na rujansku proslavu u Hrvatskoj).
- 14.3. - Posle teških pregovora usvojen nacrt sporazuma o stand-by kreditu MMF-a Jugoslaviji u vrednosti pola milijarde dolara.
- 22.3. - Predsednica SIV-a Milka Planinc preti "novom vrstom vlade" ako ne dobije punu podršku za program finansijskog oporavka.
- 24.3.? - Jugovizija - na Evroviziju odlaze Vlado & Izolda, ostaće poznatija pesma "Princeza" Dade Topića i Slađane Milošević.
- mart - Na konferenciji mladih SK Slovenije se kritikuje situacija u JNA, neki predlažu i njeno ukidanje (Janez Janša je predsednik komisije za narodnu odbranu i unutrašnju bezbednost), što krajem meseca otkriva novinar "Intervjua" Aleksandar Tijanić[3].
- + Slovenačke studentske novine "Tribuna" objavile "smrtovnicu" Jugoslaviji.
- + Po narudžbi Stipe Šuvara, informativna služba CK SK Hrvatske sastavila "Belu knjigu", spisak primera "zloupotrebe" kulture i stvaralaštva.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 6.4. - Usvojen zakon koji saveznum SUP-u daje ovlašćenja da direktno interveniše u republikama i pokrajinama.
- 16.4. - Slobodan Milošević izabran za predsednika Gradskog komiteta SK Beograda.
- 20.4. - U jednom beogradskom stanu uhapšeno 28 osoba koji su prisustvovali sastanku "Slobodnog univerziteta", među kojima su i Milovan Đilas, Vojislav Šešelj, Lazar Stojanović, Dragomir Olujić, Stojan Perović, Miodrag Milić i dr[4][5].
- 21.4. - Eksplozija metana u rudniku Vodna (Resavski rudnici), poginula 34 rudara.
- 27.4. - Svetislav Dolašević na čelu SK Kosova (Srbin prvi put od 1965).
- 30.4. - Radomir Radović, jedan od onih koji su bili hapšeni 20. aprila, pronađen mrtav u vikendici kod Obrenovca. Zvanično, izvršio samoubistvo, prijatelji veruju da je ubijen.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- maj - Umanjene kazne muslimanskim nacionalistima, zatvorenim 1983 (među kojima je i Alija Izetbegović).
- + Plenum CK SK Hrvatske - kritikovan blag stav srbijanskih vlasti prema disidentima.
- 3.5. - Odmrzavanje cena, mnoge skočile 60-100%.
- 5.5. - Pesma Evrovizije u Luksemburgu, Vlado i Izolda (Ciao Amore) 12. mesto od 19.
- 6.5. - Peticija 19 beogradskih intelektualaca (uključujući gen. Gojka Nikoliša) saveznom sekr. unutr. poslova Dolancu da se rasvetli smrt Radomira Radovića (vidi 30.4.) - on i drugi bili tučeni u zatvoru[6].
- 8.5. - SSSR objavio kako će bojkotirati Olimpijadu u Los Angelesu - pridružuju im se mnoge istočne zemlje.
- 10-12.5. - U Ljubljani organizovan međunarodni simpozijum "Religija i nauka", u organizaciji Slovenačke ANU i vatikanskog Sekretarijata za nevernike.
- 15.5. - Rotacija u Predsedništvu (koje ima novi 9-člani sastav: Đuranović, Vlajković - jedini od ranije, Hasani, Mojsov, Mikulić, Dolanc, Ljubičić i Vrhovec + šef SKJ): Veselin Đuranović umesto Mike Špiljaka. Takođe rekonstrukcija SIV-a Milke Planinc, devet novih članova (spoljni poslovi - Raif Dizdarević um. Mojsova; unutrašnji - Dobroslav Ćulafić um. Dolanca).
- 22.5.? - U Sarajevu uhapšen univerzitetski predavač Vojislav Šešelj, pronađeni mu rukopisi u kojima se protivi vodećoj ulozi SKJ i tvrdi da je samoupravljanje promašaj (takođe, u članku poslatom "Komunistu" predlagao ukidanje pokrajina, ujedinjenje Srbije i Crne Gore i podelu BiH između Srbije i Hrvatske[7]) - stupa u štrajk glađu.
- 24.5. - Iransko-irački rat: iračka raketa Exocet potopila panamski kargo brod Fidelity kod iranske luke Bušer. Poginula i tri mornara iz Jugoslavije: Frane Apačnik, Marijan Matejčić i Milan Pajić.
- + U Kraljevu prvi put isključena voda zbog prisustva fenola (problemi će trajati i narednih godina).
- maj - Parafiran sporazum SFRJ i MMF o finansijskoj podršci - SFRJ se obavezuje da će voditi ekonomsku politiku utvrđenu u pregovorima.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 6.6. - Operacija Blue Star, tokom koje indijska vojska na juriš zauzima Zlatni hram u Amritsaru gdje su se sklonili sikski militanti.
- 18.6. - Paul A. Volcker, predsednik odbora američke Federalne rezerve, u poseti Jugoslaviji.
- 19.6. - Jugoslavija se oprostila od Euro 84 u Francuskoj (0 poena, gol razlika 2:10).
- + Desetorica kosovskih Albanaca u Prištini osuđena na 3 do 12 godina pod optužbom antidržavne aktivnosti i neprijateljske propagande.
- 27.6. - Sud u Beogradu zabranio rasparčavanje "Bele knjige" (sastav SK Hrvatske kojim se kritikuju antirežimski intelektualci), koja izaziva oštre reakcije u Beogradu[8].
- + Francuska kao domaćin osvojila evropski šampionat u fudbalu.
- 28.6. - Požar u novoizgrađenoj zagrebačkoj džamiji (trebala je biti osvećena 12.8., vlasti ranije zabranile radove na džamiji zbog "nepravilnosti").
- jun - Plenum CK SK Jugoslavije, poziv na oštre mere protiv antidržavnih elemenata.
- + Otvoreno pismo 19 poznatih srpskih intelektualaca kritikuje represiju koja je u toku (Beogradska šestorica i suđenje Vojislavu Šešelju)[9].
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 9.7. - Vojislav Šešelj osuđen na 8 godina zatvora zbog političkih prekršaja (kazna skraćivana u dva navrata, pušten 1986); podeljenost u komunističkom rukovodstvu, Mitja Ribičič "ne bi sudio disidentima", Branko Mikulić bi[10].
- 28.7. - 12.8. - Olimpijada 1984 u Los Angelesu. Najuspešnije ikad za Jugoslaviju: osvojeno je 18 medalja - 7 zlatnih, 4 srebrne i 7 bronzanih.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 4.8. - Afrička republika Gornja Volta mijenja ime u Burkina Faso.
- 5.8. - Vidoje Žarković, član predsedništva CK SKJ, tvrdi da neprijatelji vlade pokušavaju da "eliminišu SKJ i uspostave višepartijski buržujski demokratski sistem" koristeći ekonomske probleme.
- 6.8. - Optužnica u Beogradu zbog političkih krivica protiv šestorice hapšenih u aprilu: Vladimir Mijanović (sociolog), Miodrag Milić (pisac), Dragomir Olujić (radio tehničar), Gordan Jovanović (student), Pavluško Imširović (prevodilac), Milan Nikolić (sociolog).
- 21.8. - U Manili demonstrira 500.000 ljudi protiv Markosovog režima.
- 29.8. - Josef Fritzl zatočio kćerku u podrum i tako do 2008; sa njim je imala 7 dece i jedan pobačaj.
- avgust - Godišnja inflacija u SFRJ 59,9% (prema 62,1% prošlog meseca).
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 1.9. - U SFRJ odmrznute cene 55% industrijskih proizvoda (u skladu s obećanjem MMF-u).
- 2.9. - Patrijarh srpski German osvetio crkvu u mestu Jasenovac.
- 4.9. - Sandinisti pobedili na izborima u Nikaragvi.
- 7.9. - Zemljotres u kopaoničkom kraju, M 5.1.
- 8-9.9. - Velika proslava u Mariji Bistrici: Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres (prisutan papin izaslanik); aplauz na svaki pomen kardinala Stepinca[11].
- 14.9. - Posle 60 dana okončan štrajk u fabrici abrazivnog materijala "Idnina" u Kratovu, SR Makedonija (protivili se fuziji sa većim preduzećem; najduži štrajk dosad u drugoj Jugoslaviji).
- 15.9. - Petočlana čehoslovačka porodica pokušala da pređe Muru, jugoslovensko-austrijsku granicu - roditelji i jedna kćerka se udavili, dve kćerke preživele[12].
- 17.9. - Američka Export-Import banka pristala da reprogramira ovogodišnji jugoslovenski dug.
- 19.9. - Izjava Predsedništva CK SKJ zahteva odlučnu borbu sa "buržujskim i nacionalističkim idejama".
- 26.9. - Velika Britanija i Kina potpisuju sporazum o povratku Hong Konga Kini 1997. godine.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 4.10. - "Večernje novosti" pišu da u SFRJ ima 40.000 malih privrednika "milijardera" (milijarda starih dinara = ~ 54.000 dolara), što se ne sviđa svima u vlasti.
- 5.10. - Patrijarh moskovski Pimen u poseti SPC.
- 6.10. - Prekinuti razgovori o kulturnoj saradnji SFRJ i Albanije (jugoslovenska strana tražila korist za sopstvene manjine u Albaniji).
- 7.10. - Savezni statistički zavod procenjuje da bi inflacija u Jugoslaviji za '84. mogla dostići 80%.
- 8.10. - Otvoren beogradski Zvezdara teatar, predstavom "Mrešćenje šarana" Aleksandra Popovića.
- 12.10. - Privremena IRA pokušava u Brightonu bombom ubiti britansku premijerku Margaret Thatcher i članove njenog kabineta.
- 16.10. - 14. plenum CK SKJ - program stabilizacije ne uspeva da suzbije inflaciju; slovenačko-srpski sukob oko Nacrta reformskog progrma SK Srbije koji predviđa jačanje savezne vlade i smanjenje prerogativa pokrajina.
- 19.10. - Pripadnici poljske tajne policije otimaju katoličkog svećenika Jerzyja Popieluska.
- 31.10. - Indijsku premijerku Indiru Gandhi ubijaju njena dva sička tjelohranitelja u znak odmazde za napad na Zlatni hram.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- novembar - Predlog srpskog rukovodstva u smeru veće centralizacije i smanjenja autonomije pokrajina (ili u oktobru?). Slobodan Milošević u govoru kaže da bi srpski komunisti trebalo da se oslobode "kompleksa unitarizma"[13].
- 3-7.11. - Neredi u nekim beogradskim studentskim domovima zbog poskupljenja hrane; dele se i leci sa tekstovima Beogradske šestorice (saznalo se desetak dana kasnije)[14].
- 5.11. - Početak suđenja Beogradskoj šestorici (optuženi u avgustu, "jedno od najvećih (političkih) suđenja u Istočnoj Evropi posle Staljinove ere". Suđenje izaziva pokret peticija među intelektualcima i studentima širom Jugoslavije.
- 6.11. - Ronald Reagan uvjerljivo reizabran za predsjednika SAD (osvaja 49 država).
- 8.11. - Delegacija Srba sa Kosova na čelu sa Kostom Bulatovićem odlazi kod predsednika SR Srbije Dušana Čkrebića i dobija "zeleno svetlo" za formiranje Pokreta[15]
- 10.11. - U Beogradu potpisan osnivački dokument Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja (skup srpskih intelektualaca na inicijativu Dobrice Ćosića, bili pozivani i slovenački i hrvatski intelektualci).
- 25.11. - Formiran Band Aid koji skuplja novac za gladne u Etiopiji.
- 27.11. - Incident "Crk'o Maršal. Mislim na pojačalo." na riječkom koncertu Zabranjenog pušenja.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 3.12. - Katastrofa u Bhopalu, Indija. Od curenja gasa iz hemijske fabrike umrlo više hiljada ljudi.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Prva sezona Top liste nadrealista.
- Ekonomska kriza i rastuće napetosti u SFRJ[16][17][18].
- Jun i kasnije - 15 zapadnih vlada i komercijalne banke odobrile zajam i reprogram dugova SFRJ vredne 2 milijarde dugova (dužničke obaveze SFRJ ove godine 5,39 milijardi dolara, ukupan dug oko 20 milijardi, tj. blizu 40% BNP).
- "Književne novine" nisu mogle izlaziti nekoliko meseci, počevši od marta, zbog objavljivanja dokumenata Odbora za zaštitu umetničkih sloboda.
- Jovan Mirić: "Sistem i kriza".
- Pojavili se Transformersi.
- Izgrađeni agregati A i B u RHE Velebit. [1]
[uredi - уреди] 1984. u temama
- Televizija: TV serije: "Kamiondžije ponovo voze" (snim. 1983), "Banjica", "Formula 1" (1984-86), "Ne tako davno", "Otkos", "Pozorište u kući 5", "Sedefna ruža", "Siluete" (1984-88), "Supermarket", "Ulični pevači" (TV Beograd); "Prosjaci i sinovi" (snim. 1971), "Štefica Cvek u raljama života", "Inspektor Vinko", "Gabrijel", "Uspon" (TV Zagreb), "Pjesak u automobilu" (TV Titograd).
[uredi - уреди] Rođenja
- 4.1. - Žarko Rakočević, crnogorski košarkaš
- 15.1. - Pjer Boja, kamerunski fudbaler.
- 26.1. - Antonio Rukavina, srpski fudbaler.
- 8.2. - Krunoslav Čičak, bosanskohercegovački nogometaš
- 22.2. - Branislav Ivanović, srpski fudbaler.
- 3.3. - Boško Janković, srpski fudbaler.
- 5.2. - Branko Cvetković, srpski košarkaš.
- 6.3. - Iva Visković, hrvatska glumica
- 16.3. - Aleksandar Rašić, srpski košarkaš.
- 26.3. - Silvija Nedeljković, srpska pevačica.
- 30.3. - Mario Ančić, hrvatski tenisač
- 3.4. - Almir Alić, bosanskohercegovački nogometaš
- 5.5. - Jelena Pudar, srpska pevačica.
- 8.5. - Sandra Šarić, hrvatska tekvandoašica
- 14.5. - Mark Zuckerberg, američki programer i poduzetnik, tvorac Facebooka
- 28.5. - Admir Kulović Kula, bosanskohercegovački rock-muzičar
- 31.5. - Milorad Čavić, srpski plivač.
- 2.6. - Mile Ilić, srpski košarkaš.
- 6.6. - Igor Cukrov, hrvatski pjevač
- 11.6. - Nenad Mišanović, srpski košarkaš.
- 22.6. - Janko Tipsarević, srpski teniser.
- 6.8. - Maja Ognjenović, srpska odbojkašica.
- 13.8. - Niko Kranjčar, hrvatski nogometaš
- 18.8. - Dušan Basta, srpski fudbaler.
- 21.8. - Jusuf Dajić, bosanskohercegovački nogometaš
- 7.9. - Vera Zvonarjova, ruska teniserka.
- 16.9. - Dušan Đurić, švedski fudbaler srpskog porekla.
- 22.10. - Aleksandar Marić, srpski košarkaš.
- 25.10. - Karolina Šprem, hrvatska tenisačica
- 25.10. - Katy Perry, američka rock-pjevačica
- 26.10. - Saša Koen, američka klizačica u umetničkom klizanju.
- 27.10. - Kelly Osbourne, engleska pjevačica
- 1.11. - Miloš Krasić, srpski fudbaler.
- 7.11. - Lana Jurčević, hrvatska pjevačica
- 14.11. - Marija Šerifović, srpska pevačica.
- 22.11. - Scarlett Johansson, američka glumica
- 28.11. - Andrew Bogut, australski košarkaš
- 14.12. - Nika Fleiss, hrvatska skijašica
- 30.12. - LeBron James, američki košarkaš
[uredi - уреди] Smrti
- 7.1. - Ismet Mujezinović, bh. slikar
- 20.1. - Džoni Vajsmiler, američki glumac (*1904)
- 20.1. - Jovan Milićević, srpski istoričar (*1927)
- 9.2. - Jurij Andropov, predsednik SSSR-a (*1914)
- 12.2. - Hulio Kortasar, argentinski književnik (*1914)
- 21.2. - Mihail Šolohov, ruski pisac (*1905)
- 26.3. - Branko Ćopić, jugoslovenski književnik i pjesnik (* 1915)
- 26.3. - Zoltan Čuka, književnik i prevodilac (* 1901)
- 12.4. - Stjepan Mihalić, hrvatski književnik (*1901.)
- 13.4. - Srđa Prica, političar, novinar, diplomata (* 1905)
- 16.5. - Irwin Shaw, američki pisac (* 1913.)
- 30.5. - Šukrija Pandžo, bosanskohercegovački književnik
- 22.6. - Pavao Bačić, hrvatski književnik i skladatelj (* 1921.)
- 25.6. - Michel Foucault, francuski filozof (* 1926.)
- 12.7. - Marko Ristić, književnik i diplomata (* 1902)
- 19.7. - Marko Tajčević, srpski kompozitor (* 1900)
- 5.8. - Richard Burton, britanski filmski glumac (* 1925.)
- 13.8. - Tigran Petrosjan, sovjetski šahist (* 1929.)
- 16.8. - Dušan Radović, srpski pisac i novinar (*1922)
- 17.8. - Nenad Brixy, hrvatski novinar i književnik (* 1924.)
- 25.8. - Truman Capote, američki pisac (* 1924)
- 21.10. - Fransoa Trifo, francuski režiser (*1932)
- 31.10. - Indira Gandhi, indijska političarka (* 1917.)
- 29.12. - Gvido Tartalja, književnik (* 1899)
[uredi - уреди] Fikcija
- 4.4. - Winston Smith, glavni junak Orwellovog romana 1984, počinje pisati dnevnik.
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1984. godinu
- Fizika: Carlo Rubbia i Simon van der Meer
- Kemija: Robert Bruce Merrifield
- Fiziologija i medicina: Niels Kaj Jerne, Georges J. F. Köhler i César Milstein
- Književnost: Jaroslav Seifert
- Mir: Desmond Tutu
- Ekonomija: Richard Stone
[uredi - уреди] Reference
- ↑ Jews in Yugoslavia, Stanković, RFE Research
- ↑ Izjave za štampu (engleski)
- ↑ Controversy Surrounding Yugoslav Army, S.Stanković, RFE Research
- ↑ Detention of Djilas Seen as a Warning to the Opposition, Stanković, RFE
- ↑ Djilas Discusses His Detention
- ↑ The Offensive Against Rightist Elements in Yugoslavia, S.Stanković, RFE
- ↑ Soso, p. 57
- ↑ Croatian Party Document Confiscated by Belgrade Police, Stanković, RFE Research
- ↑ Saviours of the nation: Serbia's intellectual opposition and the revival of ... By Jasna Dragović-Soso, page 58, Google Books)
- ↑ Yugoslav Leaders Divided Over Seselj's Trial, Stanković, RFE Research
- ↑ Croatian Catholic Church Anniversary, S.Stanković, RFE Research
- ↑ Yugoslavia: The Czechoslovaks' Freedom Trail?, Stanković, RFE Research
- ↑ Audrey Helfant Budding Expert Report Serbian Nationalism in the Twentieth Century: Historical Background and Context
- ↑ Belgrade Students Express Dissatisfaction and Support Dissidents, Antić, RFE Research
- ↑ Čovek koji je "položio ispit" (Naša Borba)
- ↑ Drastic Decline in Yugoslav Standard of Living, Antić
- ↑ Crisis and Dissent in Yugoslavia, Z.Antić, RFE Research
- ↑ http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-119.shtml Growing Disconient In Yugoslavia], Antić
- Collier's Year Book za 1984 (Microsoft Encarta 2004).
- Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia (Google Books)
[uredi - уреди] Spoljne veze
- ((en)) OSA,RFE/RL Background Reports, Page #19
- The Fourth Anniversary of Tito's Death, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavia's New State Presidency, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia: A Communist Country Where the Impossible is Possible, Stanković, OSA-RFE
- New Interest in the Role of Freemasonry in Prewar Yugoslavia, Zdenko Antić, OSA-RFE
- The Richest Farmer in Yugoslavia, Slobodan Stanković, OSA-RFE
- The Offensive Against Rightist Elements in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- Warnings Against "Hostile Elements" In Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Government Reshuffled: a Moslem is New Foreign Minister, S.Stanković, OSA-RFE
- Unemployment In Kosovo, Louis Zanga, OSA-RFE
- Pristina Officials Accuse Hoxha of "Greater Albania" Aspirations, L.Zanga, OSA-RFE
- Albania's Relations With Its Neighbors, L.Zanga, OSA-RFE
- Yugoslavia Remembers 35th Anniversary of the Rajk Trial, S.Stanković, OSA-RFE
- Planing To Visit Sofia: New Look At Old Yugoslav-Bulgarian Quarrel, S.Stanković, OSA-RFE
- Milka Planinc in Sofia: A New Look at an Old Problem, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia's Longest Strike Ends, Stanković, OSA-RFE
- Polemic Between Moscow and Belgrade Over Yugoslavia's Liberation, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Military Expert Discusses Warsaw Pact Maneuvers, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Commentator Gives Details of Soviet Commander's New Duties, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Leader Says Security Service Has No Political Role, S.Stanković, OSA-RFE