1970
Izvor: Wikipedia
Godine: 1966 1967 1968 1969 - 1970 - 1971 1972 1973 1974 |
|
Decenije: 1940te 1950te 1960te - 1970te - 1980te 1990te 2000te |
|
Vijekovi: 19. vijek - 20. vijek - 21. vijek |
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - UNIX era započela u 00:00:00 UTC.
- 2.1. - Poslednji studijski nastup Beatles-a.
- 12.1. - Godine 1967. započeti građanski rat za autonomiju Bijafre od Nigerije završio je pobjedom nigerijskih trupa i kapitulacijom generala Philipa Effionga.
- 16 - 17.1. - Deseta sjednica CK SK Hrvatske - partija smatra da je unitarizam opasniji od nacionalizma. Biće smenjen Miloš Žanko, koji je optužen za unitarizam i čije su teze o porastu nacionalizma u Hrvatskoj odbačene. (v. Hrvatsko proljeće)
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 13.2. - Švicarski pisac popularne fantastike Erich von Däniken osuđen je zbog prijevara na tri i pol godine zatvora.
- februar - Predsednik Tito na afričkoj turneji (priprema za samit nesvrstanih); u Etiopiji razgovarao sa američkim državnim sekretarim Rodžersom[1].
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 3-8.3. - Svetsko prvenstvo u umetničkom klizanju u Ljubljani.
- 27.3. - Početak rada TE Nikola Tesla kod Obrenovca, najveće na Balkanu (ili 7.3.?).
- 29.3. - 5.4. - "Meč Stoleća", SSSR protiv ostatka sveta u šahu, održan u Beogradu. U ostatku sveta su bili i Svetozar Gligorić, Milan Matulović i Borislav Ivkov.
- mart - Simpozijum u Krapinskim Toplicama "Odnos klase i nacije u savremenom socijalizmu" - legitimisanje nacionalizma.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 1.4. - Početak emitovanja Studija B u Beogradu.
- april-maj - U Rovinju i Zagrebu održan šahovski Turnir mira - pobedio Bobby Fischer.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 1.5. - Formirana Naučna redakcija TV Beograd.
- 25.5. - Šefka Hodžić u Tuzli osuđena na smrt zbog ubistva trudne prijateljice, iz koje je uzela nerođenu bebu, prethodnog oktobra (kasnije smanjeno na 20 godina zatvora).
- 31.5. - Električna vuča na pruzi Beograd - Zagreb.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 4.6. - Tonga stekla nezavisnost od Velike Britanije.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 5.8. - Prva sinhronizacija HE Đerdap 1 (hidroenergetski plovidbeni sistem), snage po 1026 MW sa jugoslovenske i rumunske strane, najveći takav objekt na Dunavu i u jugoistočnoj Evropi.
- 14.8. - Obnova punih diplomatskih odnosa između Jugoslavije i Vatikana, prekinutih 1952. zbog imenovanja Alojzija Stepinca za kardinala (diplomate su nadbiskup Mario Cagna i Vjekoslav Cvrlje[1]).
- avgust - Kina i Jugoslavija razmenili ambasadore. Istovremeno otapanje odnosa sa Albanijom (razgovori o usklađivanju RTV frekvencija i saradnji tiranskog i prištinskog univerziteta)[1].
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 4.9. - U Čileu je marksist Salvador Allende Gossens dobio predsjedničke izbore.
- 8-10.9. - III konferencija Pokreta nesvrstanih u Lusaki, Zambija (beogradski Energoprojekt za 107 dana izgradio Konferencijsku dvoranu i 62 vile).
- 12.9. - Palestinski otmičari u Jordanu digli u vazduh tri oteta aviona (bez putnika).
- 25.9. - Na proširenoj sednici Izvršnog biroa Predsedništva SKJ prihvaćena Titova ideja o konstituisanju kolektivnog predsedništva (buduće Predsedništvo SFRJ).
- 28.9. - Umro Gamal Abdel Naser, egipatski predsednik.
- 30.9. - 2.10. - Američki predsednik Ričard Nikson posetio Jugoslaviju, i to Beograd, Zagreb ("Živjela Hrvatska, živjela Jugoslavija!") i Kumrovec[2] (Tito propustio Naserovu sahranu[1], otišao Kardelj).
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 7.10. - Novi predsjednik Bolivije postao je lijevo orijentiran general Juan Torres Gonzales.
- 9.10. - U Kambodži je predsjednik parlamenta In Tam objavio ukidanje monarhije.
- 16.10. - U Kanadi je, nakon otmica i pokušaja ubojstava separističke organizacije pokrajine Quebeck FLQ, uvedeno opsadno stanje.
- 25.10. - Krste Crvenkovski, član IB Predsedništva CK SKJ, izjavio u Zagrebu da "ne vidi perspektivu za razvoj Srba u Hrvatskoj i Turaka odn. Albanaca u Makedoniji..." (oštro reaguju Srbi i pripadnici JNA).
- oktobar - Posebna komisija svih veća Savezne narodne skupštine, na čelu sa Edvardom Kardeljem, pristupa ustavnoj reformi federacije.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 3.11. - U Los Angelesu umro bivši jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević.
- 6.11. - Italija priznala NR Kinu i uspostavila s njom diplomatske odnose.
- 13.11. - U istočnom Pakistanu ciklon brzine 190 km/h izazvao plimni val koji je odnio 300.000 ljudskih života. Više od tri miliona stanovnika izgubilo imovinu.
- + Ustavni sud Crne Gore zaključio da postojeća Njegoševa kapela na Lovćenu nije hram i da nema osnova da se zaustavi odluka o gradnji mauzoleja (odgovor na predstavku Mitropolije crnogorsko-primorske od 27.4.).
- 16.11. - Sirijski predsjednik Nuraddin al Atasi svrgnut je pučem. Naslijedio ga je Ahmed Chartiv, a najmoćniji je čovjek bio premijer Hafiz Asad, koji je 1991. na referendumu izabran za predsjenika sa 99,2 posto glasova.
- 17.11. - Luna program: Sovjetski savez spušta letjelicu Lunokhod 1 na Mare Imbrium (More Kiša) na Mjesecu. To je bio prvi robot na daljinsko upravljanje koji je spušten na neko drugo svemirsko tijelo, a spustila ga je letjelica Luna 17.
- 17.11. - Douglas Engelbart patentira prvi kompjuterski miš.
- 21.11. - U Nišu održan prvi Sabor učenika srednjih škola Srbije.
- 22.11. - Matica hrvatska se povukla iz saradnje na Rečniku srpskohrvatskog jezika.
- 25.11. - Japanski pisac Yukio Mishima počinio harakiri, javno rutualno samoubistvo u znak protesta protiv "vesternizacije" Japana.
- 27.11. - Drugog dana svog putovanja po zemljama Azije i Oceanije papa Pavao VI. umalo je stradao u atentatu u Manili. U svećenika prerušeni kolumbijski slikar pokušao je nožem ubiti vrhovnog crkvenog poglavara. Očito duševno bolesni čovjek stavljen je pod psihijatrijski nadzor.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 4.12. - Predsednik Tito pustio u saobraćaj autoput kroz Beograd, most Gazelu i Terazijski tunel. Otvoren i "Dragstor" u podzemnom prolazu u Nušićevoj.
- 7.12. - Ubjedljiva pobjeda Avami lige na izborima u Istočnom Pakistanu, pobornika autonomije Bengala (kasnije Bangladeš), dovela je do duboke krize između Istočnog i Zapadnog Pakistana, koja je naredne godine eskalirala u građanski rat.
- 14.12. - U Poljskoj je, prilikom demonstracija protiv povećanja cijena u Gdanjsku i drugim gradovima, u sukobima s policijom poginulo 20 osoba.
- 20.12. - Poljski šef KP Wladislaw Gomulka odstupio je s dužnosti nakon krvavih nemira. Usljedile su daljnje promjene u partijskom i državnom vrhu.
- 22.12. - Otvoren Sportski centar "Olimp" na beogradskoj Zvezdari.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Početkom godine strahovanja od sovjetske intervencije u Jugoslaviji[1]
- Prištinski univerzitet osamostaljen od Beogradskog.
- Dragan Džajić igrač godine, po anketi "Novosti".
- Izgrađena HE Sklope u Lici [1].
- Nikola Pilić u dublu sa Francuzom Bartesom osvojio US Open.
- Željko Franulović bio u finalu French Opena.
- 17. svetski šampionat u umetničkoj gimnastici u Ljubljani; Miroslav Cerar osvojio zlatnu medalju na konju s hvataljkama.
[uredi - уреди] 1970. u temama
- Rukovodstvo SFRJ:
- Predsednik Republike: Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Mitja Ribičič
- Predsednik Savezne skupštine: Milentije Popović
- Televizija: TV serije: "Ljubav na seoski način", "Deset zapovesti", "Rođaci", "Levaci" (1970-71), "Maksimetar" (1970-72), "Mirina TV stupica", "Po e zëm, po e zëm" (TV Beograd); "Nase malo misto" (1970-71), "Fiškal", "Ljubav na bračni način",
[uredi - уреди] Rođenja
- 1.1. - Michelle Gildernew, sjevernoirski političar
- 1.1 - Eamonn Walker, britanski glumac
- 3.1. - Matt Ross, američki glumac
- 4.1. - Maria Kuhlberg, švedska glumica
- 7.1. - Magnus Ringman, švedski novinar
- 10.1. - Alisa i Mirjana Marić, srpske šahistkinje
- 12.1. - Kristin Bengtsson, švedski nogometaš
- 13.1. - Marco Pantani, italijanski biciklista
- 20.1. - Branka Katić, srpska glumica
- 21.1. - Alen Bokšić, hrvatski nogometaš
- 24.1. - Matthew Lillard, američki glumac
- 24.1. - Edita Majić, časna sestra karmelićanka, bivša hrvatska kazališna i filmska glumica
- 3.2. - Warwick Davis, britanski glumac
- 14.2. - Simon Pegg, britanski glumac
- 26.2. - Predrag Danilović, srpski košarkaš
- 28.2. - Daniel Handler, američki pisac
- 5.3. - John Frusciante, američki muzičar, gitarista u Red Hot Chili Peppers
- 5.3. - Aleksandar Vučić, srpski političar, generalni tajnik Srpske radikalne stranke
- 10.3. - Selma Alispahić, bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica
- 12.3. - Anna Björk, švedska glumica
- 16.3. - Joakim Berg, švedski kompozitor i pjevač
- 20.3. - Edoardo Ballerini, američki glumac
- 22.3. - Vlatka Pokos, hrvatska pjevačica i voditeljica
- 24.3. - Lara Flynn Boyle, američka glumica
- 27.3. - Mariah Carey, američka pjevačica
- 28.3 - Vince Vaughn, američki glumac
- 13.4. - Rick Schroder, američki glumac
- 14.4. - Faruk Šehić, bosanskohercegovački književnik
- 17.4. - Catherine Sénart, kanadska glumica
- 25.4. - Jason Lee, američki glumac
- 25.4. - Jason Wiles, američki glumac
- 29.4. - Andre Agassi, američki teniser
- 29.4. - Jari Kainulainen, finski muzičar, basista u Stratovarius
- 29.4. - Uma Thurman, američka glumica
- 30.4. - Kokan Mladenović, srpski pozorišni reditelj
- 15. maj - Frank de Boer, holandski nogometaš
- 18. svibnja - Tina Fey, američka glumica, komičarka, producentica i spisateljica
- 22. maj - Naomi Campbell, britanska glumica i fotomodel
- 27. maj - Joseph Fiennes, britanski glumac
- 28. maj - Glenn Quinn, irski glumac
- 4. juni - Izabella Scorupco, švedska glumica, fotomodel i pjevačica
- 7. juni - Cafu, brazilski nohometaš
- 8. juni - Seu Jorge, brazilski glumac
- 13. juni - Rivers Cuomo, američki muzičar, pjevač u Weezer
- 14. lipnja - Ivica Kirin, hrvatski političar
- 16. juni - Tupac Amaru Shakur,reper i glumac
- 19. juni - Rahul Gandhi, indijski političar
- 26. juni - Paul Thomas Anderson, američki režiser
- 26. juni - Chris O'Donnell, američki glumac
- 26. juni - Sean Hayes, američki glumac
- 8. juli - Beck Hansen, američki muzičar
- 19. juli - Nicola Sturgeon, škotski političar
- 21. juli - Al Dino, bosanskohercegovački pjevač, tekstopisac i kompozitor
- 30. juli - Christopher Nolan, britanski režiser i producent
- 31. juli - Ben Chaplin, američki glumac
- 4. august - John August, američki scenarista
- 7. august - Michael DeLuise, američki glumac
- 13. august - Alan Shearer, britanski nogometaš
- 20. august - John Carmack, američki programer
- 23. august - River Phoenix, američki glumac
- 31. avgust - Nikola Gruevski, makedonski političar
- 1. rujna - Ivana Vrdoljak - Vanna, hrvatska pjevačica
- 8. septembar - Neko Case, američka pjevačica i tekstopisac
- 23. septembar - Snežana Pajkić, atletičarka, evropska šampionka
- 30. septembar - Dragan Mićanović, glumac
- 8. oktobar - Alem Korkut, bosanskohercegovački likovni umjetnik
- 8. oktobar - Matt Damon, američki glumac
- 10. listopada - Goran Navojec, hrvatski filmski i kazališni glumac
- 24. oktobar - Mustafa Zvizdić, bosanskohercegovački književnik
- 25. oktobar - Damir Mršić, bosanskohercegovački košarkaš
- 1. studenog - Igor Cvitanović, hrvatski nogometaš
- 8. novembar - Zehnija Bulić, bošnjački književnik
- 13. studenog - Tvrtko Stipić, hrvatski operni pjevač
- 16. novembar - Jamie Babbit, američka rediteljka
- 11. prosinca - Nenad Pralija, hrvatski nogometni vratar
- 14. decembar - Vladimir Grbić - Vanja, srpski odbojkaš
- 20. decembar - Nicole de Boer, kanadska glumica
- 29. decembar - Dejan Nebrigić, srpski pisac i aktivista
[uredi - уреди] Smrti
- 3. januar - Carl Ericson, švedski glumac
- 7. siječnja - Svetislav Stančić, hrvatski pijanist, skladatelj i pedagog (* 1895.)
- 15. januar - Eric von Gegerfelt, švedski glumac
- 19. januar - Hamza Humo, bosanski književnik
- 27. januar - Erich Heckel, njemački slikar i grafičar
- 2. februar - Bertrand Russell, engleski filozof, matematičar i društveni reformator
- 15. februar - Lord Hugh Dowding, britanski oficir
- 25. februar - Mark Rothko, američki umjetnik
- 11. mart - Erle Stanley Gardner, američki pisac
- 23. ožujka - Tito Strozzi, hrvatski glumac, redatelj i prevoditelj (* 1892.)
- 16. april - Richard Neutra, američki arhitekta
- 12. maj - Nelly Sachs, njemačka književnica, dobitnica Nobelove nagrade 1966.
- 14. maj - Billie Burke, američki glumac
- 16. maj - Uno Henning, švedski glumac
- 22. maj - Bojan Stupica, režiser, scenograf i glumac (*1910)
- 3. juni - Adrian Conan Doyle, engleski književnik
- 7. juni - E. M. Forster, engleski pisac
- 11. juni - Aleksandar Kerenski, ruski političar
- 15. juni - Robert Morrison MacIver, škotski sociolog
- 21. juni - Sukarno, indonezijski predsjednik
- 4. juli - Barnett Newman, američki umjetnik
- 11. srpnja - Većeslav Holjevac, zagrebački gradonačelnik koji je proširio grad južno od Save (* 1917.)
- 13. juli - Roger Edens, američki kompozitor, filmski producent i glumac
- 13. juli - Arthur Miller, američki pisac
- 30. august - Abraham Zapruder, poslovni čovjek poznat po tome što je snimio Zapruderov film
- 1. septembar - François Mauriac, francuski književnik
- 8. septembar - Percy Spencer, američki izumitelj mikrovalne peći
- 18. septembar - Jimi Hendrix, američki rock-muzičar (* 1942)
- 25. septembar - Erich Maria Remarque, njemački književnik
- 28. septembar - Gamal Abdel Nasser, egipatski političar
- 1. oktobar - Petar Konjović, kompozitor i muzikolog, akademik (* 1883)
- 4. oktobar - Janis Joplin, američka pjevačica (* 1943)
- 19. oktobar - Unica Zürn, njemačka književnica
- 3. novembar - Fleming Lynge, danski pisac
- 3. novembar - Petar II Karađorđević, titularni kralj Jugoslavije (* 1923)
- 9. novembar - Charles de Gaulle, francuski državnik, predsjednik 1959-1969 (* 1890)
- 25. novembar - Yukio Mishima, japanski pisac (* 1925)
- 15. decembar - Leonid Šejka, srpski slikar (* 1932)
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: Hannes Alfvén i Louis Néel
- Kemija: Luis Federico Leloir
- Fiziologija i medicina: Bernard Katz, Ulf von Euler i Julius Axelrod
- Književnost: Aleksandar Solženjicin
- Mir: Norman Ernest Borlaug
- Ekonomija: Paul Samuelson
[uredi - уреди] Reference
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Što je značio Nixonov usklik "Živjela Hrvatska"?, Tvrtko Jakovina, Filozofski fakultet Zagreb (Google Docs, Quick View fajl sa sajta: hrcak.srce.hr/file/31939)
- Twenty Years of Yugoslavia's Self-Management System, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavia -- Three Articles: On Russia, Albania And Bulgaria, Slobodan Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Marxist Philosopher Defends Dubcek, Attacks Soviet Invasion of Czechoslovakia, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav-Soviet Communique Confirms Principles of Belgrade 1955 Declaration, Zdenko Antić, OSA-RFE
- Rumania and Yugoslavia will be Affected by Britains Airbus Decision, Harry Trend, OSA-RFE
- Foreign Investment in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- Adria Oil Pipeline Hits Snags, Harry Trend, OSA-RFE
- Yugoslavia's Relations with Vatican to be Fully Normalized, Z.Antić, OSA-RFE
- World Bank Aids Yugoslavia's Economic Development, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: