1968
Izvor: Wikipedia
- Ovo je članak o godini 1968.
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | 1969. | 1970. | 1971. | 1972. | > | >>
Gregorijanski | 1968 MCMLXVIII |
Ab urbe condita | 2721 |
Islamski | 1387 – 1388 |
Iranski | 1346 – 1347 |
Hebrejski | 5728 – 5729 |
Bizantski | 7476 – 7477 |
Koptski | 1684 – 1685 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2023 – 2024 |
- Shaka Samvat | 1890 – 1891 |
- Kali Yuga | 5069 – 5070 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4604 – 4605 |
- 60 godina | Yang Zemlja Majmun (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11968 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1968 (MCMLXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - Politikin zabavnik prelazi na format časopisa.
- 5.1. - U Čehoslovačkoj je Aleksandar Dubček naslijedio Antonina Novotnyja na mjestu prvog tajnika Centralnog komiteta KP Čehoslovačke - to se smatra početkom Praškog proleća.
- 7-10.1. - Tito u poseti Kabulu, Afganistan.
- 21.1. - Turska je kao prva članica NATO-a službeno priznala grčki vojni režim.
- 30.1. - Vijetnamski rat: počela Ofanziva Tet, politički uspeh vijetnamskih komunista.
- 31.1. - Jugoslavija i SR Nemačka obnovili diplomatske odnose (prekinute 1957 zbog priznanja DR Nemačke).
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 6.2. - Otvorene X. Zimske olimpijske igre u Grenoblu (Francuska).
- februar - XVII sjednica CK SK BiH definira Muslimane kao poseban narod.
- + Rehabilitovani Albanci osuđeni na Prizrenskom procesu 1956.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 8.3. - "Martovski događaji" u Poljskoj - studenti demonstriraju u Varšavi zbog zabrane jednog Mickiewicz-evog komada, policija ih rastura, ali okupljanja tokom meseca bilo i u drugim gradovima.
- 16.3. - Jedna američka jedinica u sklopu američkih trupa u Vijetnamu napala je južnovijetnamsko selo My Lai i pobila 507 stanovnika, među njima i 246 dojenčadi i djece.
- 27.3. - Poginuo Jurij Gagarin.
- 31.3. - Američki predsjednik Lyndon B. Johnson iznenada odustao od kandidature za novi mandat.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 3.4. - Iz protesta protiv političkih i društvenih odnosa u Zapadnoj Njemačkoj četiri radikalna člana APO-a (izvanparlamentarne opozicije), među kojima i Andreas Baader i Gudrun Ensslin zapalili su u Frankfurtu na Majni dvije robne kuće.
- 4.4. - Ubijen Martin Luther King hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee.
- 5.4. - U Čehoslovačkoj je program demokratizacije svih društvenih prodručja potaknuo tzv. "Praško proljeće".
- 9-11.4. - Konferencija progresivnih pokreta i organizacija mediteranskih zemalja (učestvuju i SKJ i SSRNJ).
- 11.4. - Pokušaj ubistva Rudi Dutschke-a, studentskog vođe u Zapadnoj Nemačkoj - studenti će blokirati distribuciju tabloida Bild-Zeitung, kojeg su smatrali neprijateljskim prema njima.
- 22.4. - XIV sednica Predsedništva i Izvršnog komiteta CK SK Srbije - "pokrajina Kosovo i Metohija treba više da bude kategorija federacije i da se jasnije izrazi kao sastavni deo federalizma".
- proleće - Predloženo da se naziv pokrajine skrati u Kosovo, koristi oznaka "Albanac" a ne "Šiptar", zvanični albanski jezik na Kosovu isti kao u Albaniji, tj. južni dijalekt.
- april - Mehmet Hoxha na sednici SSRN Srbije: ako 370.000 Crnogoraca može imati republiku, može i 1,2 miliona Albanaca na Kosovu[1].
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 2.5. - Sastanak Tito-Čaušesku u Beogradu, reafirmisana vera u nemešanje u unutrašnje stvari drugih država (u vezi sovjetskih pritisaka na Čehoslovačku[2]).
- 3.5. - Maj 1968. u Francuskoj: Sukob policije i studenata u Parizu, početak jednomesečnih demonstracija.
- 12-15.5. - Jugoslovenski ministar spoljnih poslova Marko Nikezić u Pragu, podržava čehoslovačku politiku.
- 29-30.5. - XIV sednica CK SK Srbije. Dobrica Ćosić na sednici CK SK Srbije izjavio da se na Kosovu vrši teror nad Srbima i da kosovske vlasti ništa ne čine da bi to sprečile, kritikuje položaj Srbije u SFRJ; Istoričar Jovan Marjanović kritikuje stvaranje "veštačkih nacija" (Muslimani); CK se ogradio od ovih stavova, ovaj događaj označio je početak Ćosićevog disidentstva. On i Marjanović će biti isključeni iz CK.
- 30.5. - Velike demonstracije u Parizu, raspušten parlament - raspisivanjem novih izbora završena pretnja revolucije u Francuskoj.
- + U Nemačkoj doneseni Vanredni zakoni (Notstandgesetze), čime su okončana specijalna ovlašćenja Savezničkih sila iz 1949 (nemirni studenti se protivili njihovom donošenju).
- proleće - Jaka prolećna suša u Jugoslaviji i okolnim zemljama - smanjeni prinosi u poljoprivredi[2].
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 2.6. - Uveče čarka između brigadista i studenata u blizini Studentskog grada u Beogradu, milicija interveniše.
- 3.6. - Studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji: Studenti krenuli u stari deo Beograda, milicija ih presreće kod nadvožnjaka i prebija; Rezolucija studentskih demonstracija: protiv socijalne nejednakosti, nezaposlenosti, birokratije i lošeg stanja na univerzitetu.
- 4.6. - Studenti u grupicama dolaze do svojih fakulteta širom Beograda, počinje štrajk, središte je na Filozofskom fakultetu. Među opštim zahtevima su: nezadovoljstvo zbog nejednakosti, nezaposlenosti, ometanja demokratije i samoupravljanja, zahtevaju se demokratizacija i slobode [3]. Univerzitet preimenovan u "Crveni univerzitet Karl Marks". Stevo Žigon igra monolog iz drame "Dantonova smrt".
- + Predsedništvo konferencije Saveza studenata Jugoslavije podržava većinu zahteva studenata i osuđuje brutalnost milicije i pisanje štampe (studente podržavaju i Predsedništvo i IK CK SK Srbije ali zahtevi "samo demokratskim putem").
- 5.6. - Atentat na Roberta Kenedija, američkog senatora i kandidata na stranačkim izborima za predsedničku trku (umro rano sledećeg dana).
- 9.6. - Tito u TV obraćanju daje za pravo studentima, kraj protesta; Donesene "Smernice" Predsedništva i IK CK SKJ o najvažnijim zadacima SK u razvijanju sistema društveno-ekonomskih i političkih odnosa (bez efekta).
- 5-10.6. - U Italiji Evropsko prvenstvo u fudbalu: 1. Italija, 2. Jugoslavija 3. Engleska.
- 23 i 30.6. - Parlamentarni izbori u Francuskoj - degolistička Unija demokrata za Republiku odnela ubedljivu pobedu.
- jun - Šesti kongres jugoslovenskih sindikata u Beogradu.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 13.7. - Eksplozija bombe u beogradskom bioskopu "20. oktobar" - poginuo radnik Sava Čučurević, studentkinja Magdalena Novaković ostala bez obe noge, ukupno 76 povređenih (Miljenko Hrkač osuđen i streljan 1978).
- 26.7. - Velika Britanija zabranila je ulazak u zemlju članovima scientološke sekte osnovane u SAD.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 3.8. - Sastanak u Bratislavi lidera Čehoslovačke i ostalih zemalja Varšavskog pakta.
- 9-11.8. - Tito u poseti Pragu.
- 15.8. - Rumunski lideri u poseti Pragu.
- 20.8. - Pred ponoć trupe Varšavskog pakta (sem Rumunije) ušle u Čehoslovačku (Jugoslavija osuđuje intervenciju, podignuta borbena gotovost[2]).
- 29.8. - U Oslu su se vjenčali prijestolonasljednik Harald od Norveške i Sonja Haraldsen. Kako bi ostvario ženidbu s građankom, princ je zaprijetio odricanjem od prijestolja.
- 31.8.-1.9. - Dva snažna potresa u istočnom Iranu, više hiljada mrtvih.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 12.9. - Albanija napušta Varšavski pakt.
- 25.9. - Eksplozija bombe u garderobi beogradske Glavne železničke stanice, više povređenih (takođe osuđen Miljenko Hrkač).
- 26.9. - Portugalskog diktatora António de Oliveira Salazara, koji je vladao od 1933. godine, naslijedio je Marcelo Jose das Veves Alves Caetano.
- 26.9. - Takozvana Brežnjevljeva doktrina dopušta državama Varšavskog pakta ograničen suverenitet.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 1.10. - Železnička pruga Sarajevo-Ploče (dogodine elektrificirana).
- 2.10. - Masakr u Tlatelolku - masakr studenata i drugih protestanata u Meksiko Sitiju.
- 12.10. - 27.10. - XIX Olimpijske igre u Meksiku. Prije svega zbog nadmorske visine na kojima su se odvijale (2240 metara), postignuta su čak 34 svjetska rekorda. Učinak Jugoslavije: tri zlatne medalje (Miroslav Cerar, Đurđica Bjedov i vaterpolisti), tri srebrne (Đurđica Bjedov, rvač Stevan Horvat i košarkaši) i dve bronzane (bokser Zvonimir Vujin i rvač Branislav Simić).
- 20.10. - Jacqueline, udovica ubijenoga americkog predsjednika J. F. Kennedyja, udala se za grčkog multimilijardera i brodovlasnika Aristoteles Onassisa.
- 28.10. - Trgovinski sporazum izmedu Švicarske i SAD iz 1936. otkazan je i dopunjen novim odredbama GATT-a (opći carinski i trgovinski sporazum).
- 29.10. - Na dražbi u pariškom hotelu Drouot za 885 njemačkih maraka prodan je pramen kose Napoleona Bonapartea koji mu je 1815. na Elbi odrezao sluga.
- oktobar - Američki državani podsekretar Nicholas Katzenbach posetio Beograd - zabrinutost zbog sovjetskih pretnji[2].
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 3.11. - Razoran zemljotres pogodio Bar u Crnoj Gori.
- 5.11. - U SAD je republikanski kandidat Richard Milhous Nixon pobijedio na predsjedničkim izborima. Na izborima za predstavnički dom i senat većinu su osvojili demokrati. Nixon je uspio približiti SAD Kini i SSSR-u te okončati vijetnamski rat.
- 7.11. - Jugoslavija druga na 18. šahovskoj olimpijadi u švajcarskom Luganu (SSSR prvi).
- 12.11. - Osnovan Fakultet političkih nauka u Beogradu.
- 25.11. - Plovidbu završava znameniti britanski putnički brod "Queen Elizabeth" da bi 1970. bio otegljen u Hong Kong i poslužio kao ploveće sveučilište, ali ne zadugo, jer je već 9. siječnja 1972. izgorio.
- novembar - Šesti kongres SK Srbije, partija ima novo rukovodstvo - Marko Nikezić predsednik (ranije savezni sekretar ino. poslova), Latinka Perović sekretarica. Početak "liberalne" ere u SKSr. - naglašava se industrijski razvoj, modernizacija, tržište, nemešanje u poslove drugih republika.
- 27.11. - U Prištini održane demonstracije na kojima su studenti albanske nacionalnosti tražili da Kosovo postane republika u okviru SFRJ; demonstracije i u Uroševcu, Gnjilanu, Podujevu, kao i zapadnoj Makedoniji; razbijaju se izlozi i prevrću automobili, poginuo jedan demonstrant povređeno 10 pripadnika snaga reda.
- 28.11. - Tenkovi i jedinice JNA sprečavaju demonstracije za albanski Dan zastave.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 2.12. - CK SKJ podržao PK SK Kosova i Metohije i CK SK Srbije, uključujući aktivnosti protiv izgreda u novembru.
- 11.12. - Novoizabrani američki predsjednik Richard Milhous Nixon predstavio je u Washingtonu svoju buduću vladu u kojoj je Ministarstvo vanjskih poslova preuzeo William Rogers, a Ministarstvo obrane Melvin Laird.
- 26.12. - Amandmani VII-XIX na Ustav SFRJ - dalje sužavanje saveznih ovlašćenja; Autonomne Pokrajine (sada "Socijalističke A. P.") su konstitutivni elementi federacije i imaju svoj Vrhovni sud i ustavne zakone. Naziv "Kosovo i Metohija" je promenjen u "Kosovo".
[uredi - уреди] Tokom godine
- "Zagrebačka Biblija" prvi hrvatski prijevod Biblije tiskan u Hrvatskoj.
- Srpski patrijarh German izabran za jednog od šestorice predsednika Svetskog saveta crkava.
- Romani: "Memoari Pere bogalja" Slobodana Selenića i "Kad su cvetale tikve" Dragoslava Mihailovića (predstava po ovom drugom u JDP će biti zabranjena).
- Atelje 212 gostuje u Njujorku (produkciju "Ko se boji Virdžinije Vulf" neki ocenili zanimljivijom od američkog originala[2]).
- Jamajka prva put uspostavila diplomatske odnose sa jednom istočnoevropskom zemljom - sa Jugoslavijom.
[uredi - уреди] 1968. u temama
- Lideri SFRJ:
- Predsednik Republike: Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Mika Špiljak
- Predsednik Savezne skupštine: Milentije Popović
- Televizija. TV serije: "Gorski car", "Kod Londona", "Maksim našeg doba", "Samci", "Spavajte mirno", "Parničari" (1967-68), "Prvoklasni haos", "Sačulatac" (1968-69), "Naše priredbe" (?), "TV Bukvar" ("Kika Bibić", 1968-69), "Zanati", "Dvogled" (1968-78) (TV Beograd); "Dnevnik Očenašeka", "Maratonci" (TV Zagreb).
[uredi - уреди] Rođenja
- 1.1. - Davor Šuker, hrvatski nogometaš
- 2.1. - Cuba Gooding Jr., američki glumac
- 18.1. - Dragana Mirković, srpska pjevačica
- 2.2. - Bojan Zulfikarpašić, francusko-srpski džez pijanista
- 3.2. - Vlade Divac, srpski košarkaš
- 7.2. - Mark Tewksbury, kanadski plivač
- 12.2. - Dijana Čuljak, novinarka
- 21.3. - Jaye Davidson, britanski glumac
- 19.4. - Ashley Judd, američka glumica
- 29. travnja - Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska političarka i diplomatkinja
- 8.5. - Nevzet Nanić, komandir voda za specijalna dejstva "Gazije"; brat komandira Izeta Nanića
- 8.5. - Ivan Mikulić, hrvatski pjevač
- 16.5. - Maja Blagdan, hrvatska pjevačica
- 23.4. - Timothy McVeigh, terorist odgovoran za bombaški napad na Oklahoma City
- 23.5. - Guinevere Turner, američka glumica i rediteljka
- 24.5. - Suada Dilberović, prva žrtva opsade Sarajeva († 1992)
- 28.5. - Kylie Minogue, australska pjevačica
- 5.6. - Michael MacLennan, kanadski scenarista i producent
- 20.6. - Peter Paige, američki glumac i reditelj
- 5.7. - Alen Vitasović, hrvatski glazbenik
- 8.7. - Thom Fitzgerald, američko-kanadski reditelj i scenarista
- 13.7. - Robert Gant, američki glumac
- 9.8. - Gillian Anderson, američka glumica
- 9.8. - Eric Bana, australski glumac
- 13.8. - Zlatan Stipišić - Gibonni, hrvatski glazbenik
- 16.8. - Slaviša Jokanović, srpski fudbaler
- 13.9. - Medina Džanbegović, bosanska pjesnikinja
- 18.9. - Toni Kukoč, hrvatski košarkaš
- 19.9. - Damir Urban, hrvatski pjevač
- 25.9. - Will Smith, američki pjevač i glumac
- 28.9. - Mika Häkkinen, finski vozač Formule 1
- 8.10. - Zvonimir Boban, hrvatski nogometaš
- 25.10. - Vesna Tominac Matačić, hrvatska glumica
- 26.10. - Robert Jarni, hrvatski nogometaš
- 6.11. - Igor Miklja, srpski novinar
- 18.11. - Owen Wilson, američki glumac
- 2.12. - Lucy Liu, američka glumica
- ? - Joško Tomičić, hrvatski pjevač († 2000.)
[uredi - уреди] Smrti
- 9. siječnja - Anka Jelačić, hrvatska operna pjevačica (* 1909.)
- 10. januar - Vuka Kostić, srpska glumica (* 1891)
- 8. februar - Magdalena Maga Magazinović, prva žena novinar u Srbiji (* 1882)
- 27. ožujka - Jurij Gagarin, ruski astronaut (* 1934.)
- 22.4. - Milorad Panić-Surep, srpski pisac (* 1912)
- 29. travnja - Lav Mirski, hrvatski dirignet (* 1893.)
- 27. maj - Todor Manojlović, književnik, knj. kritičar i prevodilac (* 1883)
- 28. svibnja - Kees Van Dongen, francuski slikar nizozemskog podrijekla (* 1877.)
- 1. lipnja - Helen Keller, američka književnica i aktivistica (* 1880.)
- 11. jun - Ivan Ribar, političar, predsednik Skupštine Kraljevine SHS i Prezidijuma FNRJ (* 1881)
- 14. lipnja - Salvatore Quasimodo, talijanski pjesnik i prevoditelj (*1901.)
- 16. jun - Vera Đukić, srpska glumica (* 1928)
- 25. lipnja - Ante Šercer, hrvatski liječnik (*1896.)
- 28. srpnja - Otto Hahn, njemački fizičar (*1879.)
- 25. rujna - Cornell Woolrich, američki pisac
- 6. oktobar - Branko Lazarević, književnik i knj. kritičar (* 1883)
- 22. listopada - Vladimir Turina, hrvatski arhitekt (*1913.)
- 4. travnja - Martin Luther King (*1929.)
- 12. prosinca - Tallulah Bankhead, američka glumica
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1968. godinu
- Fizika: Luis W. Alvarez
- Kemija: Lars Onsager
- Fiziologija i medicina: Robert W. Holley, Har Gobind Khorana i Marshall W. Nirenberg
- Književnost: Yasunari Kawabata
- Mir: René Cassin
[uredi - уреди] Reference
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Grlom u jagode 1968, YouTube
- Yugoslav Foreign Policy to be Decentralized, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslav Theoreticians Discuss a Multi-Party Communist System, Slobodan Stanković, OSA-RFE
- Following Student Unrest in Yugoslavia, S. Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Trade Unions Fight for More Independence, Zdenko Antić, OSA-RFE
- Is Yugoslavia's Military Alliance with Greece and Turkey Still Legally Valid?, S. Stanković, OSA-RFE
- Tito and Colleagues Sharply Condemning Russian Invasion of Czechoslovakia, S. Stanković, OSA-RFE
- Leading Marxist Philosophers Protest Against the Invasion of Czechoslovakia, Z. Antić, OSA-RFE
- The Serbian Party in Extremis (?), S. Stanković, OSA-RFE
- More Liberals Proposed For the New Yugoslav Party Leadership, Z. Antić, OSA-RFE
- Yugoslav Press Discussing Polish Events, OSA-RFE
- Hungary, Rumania and Czechoslovakia Discussed by Yugoslav Press, S. Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia Still Opposing Budapest Conference, S. Stanković, OSA-RFE
- The Western CPs and the Prague Spring: The Impact of an Invasion (1978), Kevin Devlin, OSA-RFE
- A Yugoslav Poem Against the Berlin Wall, S. Stanković, OSA-RFE
- Macedonian Central Committee Discusses National Minority Problems, Z. Antić, OSA-RFE
- Serbian and Kosovar Officials Examine Kosovo's Problems, OSA-RFE
- Belgrade Paper Decrying Polish Anti-Yugoslav Propaganda in Czechoslovakia, S. Stanković, OSA-RFE
- Zagree Weekly Attacks Gomulka; Borba Claims Gomulka's Pro-Soviet Line Disliked by People, S. Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Press Continuing Anti-Invasion Campaign; Polish Leaders Charged with Inconsistency, OSA-RFE
- "Praxis" People Accused of Being American Agents, S. Stanković, OSA-RFE
- Croat Party Functionary Attacks Cardinal Seper over Church Activities, S. Stanković, OSA-RFE
- the "2000 Words" Open New Era in Czechoslovakia Belgrade Daily Says, S. Stanković, OSA-RFE
- Conditions for Stalin's Personality Cult Were Created in Lenin's Lifetime, Yugoslav Professor Claims, S. Stanković, OSA-RFE
- Twenty Years of the Yugoslav Party's Withering Away, S. Stanković, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: