1976
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | >
<< | < | 1972. | 1973. | 1974. | 1975. | 1976. | 1977. | 1978. | 1979. | 1980. | > | >>
- Ovo je članak o godini 1976.
Gregorijanski | 1976 MCMLXXVI |
Ab urbe condita | 2729 |
Islamski | 1395 – 1397 |
Iranski | 1354 – 1355 |
Hebrejski | 5736 – 5737 |
Bizantski | 7484 – 7485 |
Koptski | 1692 – 1693 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2031 – 2032 |
- Shaka Samvat | 1898 – 1899 |
- Kali Yuga | 5077 – 5078 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4612 – 4613 |
- 60 godina | Yang Vatra Zmaj (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11976 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1976 (MCMLXXVI) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru.
Leto ove godine je u Evropi bilo naročito dugo, toplo i sušno.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 5.1. - Kambodža: Kmerska republika preimenovana u Demokratsku Kampučiju.
- 21.1. - Prvi komercijalni let Konkorda.
- 26.1. - 5.2. - Konferencija o balkanskoj saradnji u Grčkoj, osim domaćina prisutni Bugarska, Rumunija, Turska i Jugoslavija (takođe, Tito posetio Grčku 10 - 13.5.).
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 1.2. - Intervju predsednika Tita Vjesniku: značajan broj ljudi u partiji je preokupiran ličnom korišću[1].
- 4 - 15.2. - Zimska Olimpijada u Innsbrucku.
- 4.2. - Zemljotres ubija preko 22.000 ljudi u Gvatemali i Hondurasu.
- 6.2.? - JAT-ov Boeing 707 leti za 6,5 časova od Tokija do Honolulua, prosečno 1300 km/h, zahvaljujući jakom leđnom vetru.
- 7.2. - Hrvatski nacionalisti ubili Edvina Zdovca, jugoslovenskog konzula u Frankfurtu na Majni.
- 27.2. - Zapadna Sahara proglasila nezavisnost, dan nakon povlačenja španske vojske, ali ulaze Marokanci i Mauritanci.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 4.3. - Formalno raspuštena Ustavotvorna skupština u Severnoj Irskoj, direktna vlast Londona.
- 10.3. - Beogradski advokat Srđa M. Popović osuđen na godinu dana zbog slaganja sa stavovima svog klijenta (kazna suspendovana u maju).[1]
- 10.3. - Osnovana Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
- mart - Titova turneja (bila odložena zbog bolesti): Meksiko (10 - 14.3.), Panama (14 - 17.3.), Venecuela (17 - 19.3.) i Portugal (20 - 21.3.; možda i 9.3.).
- 16.3. - Harold Wilson podnio ostavku na mjestu britanskog premijera.
- 24.3. - U Argentini vojnim pučem svrgnuta Isabella Peron - vojna vladavina do 1983.
- mart - Sovjetska državljanka pritvorena pod optužbom špijunaže - sovjetski konzul u Zagrebu napustio zemlju u znak protesta[2].
[uredi - уреди] April/Travanj
- 1.4. - Steve Jobs i Steve Wozniak osnivaju Apple Computer.
- 3.4. - Pesma Evrovizije - pobedila UK (Save Your Kisses for Me), Jugoslavija (Ambasadori, "Ne mogu skriti svoju bol") na 17. mestu; sledeće učešće Jugoslavije će biti tek 1981.
- 4.4. - Norodom Sihanouk (Kambodža) dao ostavku, stavljen u kućni pritvor.
- 5.4. - James Callaghan postaje novi britanski premijer.
- + - Tjenanmenski incident, povodom smrti premijera Zhou Enlaia, prilikom koga se u Kini protestiralo protiv Četveročlane bande i Kulturne revolucije.
- 17.4. - Treći plenum CK SKJ raspravlja o nacrtu Zakona o udruženom radu; Kardelj: bez (buržoaske) višestranačke demokratije i (birokratskog) jednopartijskog sistema.[1]
- 20.4. - Predsednik Ugande Idi Amin doputovao na Brione.
- 21.4. - Velika pljačka kladioničara u Melbourneu.
- 23.4. - Prvi album The Ramones-a
- april - U Banjaluci osuđeno devet prosovjetskih disidenata[2].
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
Mala Rijeka, pruga Beograd-Bar
- 6.5. - Zemljotres u italijanskim Friulima, preko 900 mrtvih, u Sloveniji materijalna šteta.
- 9.5. - Ulrike Meinhof pronađena obješena u zatvorskoj ćeliji.
- 16.5. - Osnovana Zadužbina Ive Andrića.
- 28.5. - Pruga Beograd-Bar puštena u redovan saobraćaj.
- 31.5. - Sirija interveniše u Libanski građanski rat protiv PLO-a, kojeg je ranije podržavala.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1.6. - Kraj Bakalarskog rata između V. Britanije i Islanda.
- 8 - 11.6. - Tito u Ankari, Turska.
- 16.6. - Početak nereda u Sowetu - više stotina mrtvih.
- 20.6. - Na izborima u Italiji komunisti druga najjača partija, sa 34,37% glasova (lider Enrico Berlinguer).
- 20.6. - 2.7. - Predsednik Tito u poseti Istočnoj Nemačkoj, prisustvuje konferenciji 29 evropskih komunističkih komunističkih i radničkih partija u Istočnom Berlinu (29-30. jun), na kojoj je istaknuto pravo partija na sopstveni put.
- 26.6. - Otvoren CN Tower u Torontu, dugo najviša građevina na svetu.
- 27.6. - Palestinski ekstremisti oteli Air France-ov avion u Grčkoj i otišli u Entebbe, Uganda.
- 29.6. - Sejšeli stiču nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 2.7. - Sjeverni i Južni Vijetnam se formalno ujedinjuju u Socijalističku Republiku Vijetnam.
- 3.7. - Presudom Vrhovnog suda u SAD ponovno uvedena smrtna kazna.
- 4.7. - Prepad izraelskih komandosa na Entebbe.
- 5.7. - Puk. Vladimir Dapčević, antitoistički komunista, osuđen na smrtnu kaznu koja je odmah promenjena u 20 godina[1]
- 17.7. - 1.8. - Olimpijada u Montrealu. Jugoslavija osvojila 2 zlatne (kanuista Matija Ljubek i rvač Momir Petković), tri srebrne i tri bronzane medalje. Zvezda olimpijade je Nadia Comăneci sa savršenim desetkama.
- 20.7. - Misija Viking 1: lender sleteo na Mars.
- 28.7. - Tangshanski potres u Kini, preko 240.000 mrtvih.
- 29.7. - U New Yorku prvo ubistvo koje je počinio Samov sin.
- jul - Pomilovan američki državljanin Laszlo Toth, prethodne godine osuđen na 7 godina zatvora zbog fotografisanja šećerane. Tito optužio američkog ambasadora da vodi antijugoslovensku kampanju povodom tog slučaja.[2].
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 1.8. - Trinidad i Tobago postaje republika.
- + Niki Lauda pretrpeo teške opekotine u nemačkom Grand Prix-u.
- 4.8. - Prva zabilježena epidemija legionarske bolesti ubija 29 ljudi na konvenciji Američke legije u Philadelphiji.
- 7.8. - Viking 2 u orbiti oko Marsa.
- 16 - 19.8. - Samit Nesvrstanih (86 članica i 26 posmatrača i "stalnih gostiju"[1]) u Kolombu, Sri Lanka, prisustvuje i predsednik Tito.
- 26.8. - Prva zabilježena epidemija ebole u zairskom Yambukeu.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 4.9. - Nakon što se sa australijskim teniserom Johnom Newcombeom natjecao u piću, mladi teksaški biznismen George W. Bush je uhapšen i prekršajno kažnjen zbog vožnje u pijanom stanju (incident je javnosti objavljen neposredno pred izbore 2000. na kojima je Bush bio kandidat).
- 6.9. - Sovjetski por. Viktor Belenko prebegao sa MiG-25 u Japan i zatražio azil u SAD.
- 8 - 11.9. - Čaušesku u gostima na Brdu.
- 9.9. - Umro je drug Mao Tse-tung, upravljao kopnenom Kinom od 1949.
- 10.9. - 176 ljudi poginulo u sudaru putničkih aviona iznad Vrbovca kod Zagreba, dotada najgorem sudaru aviona u vazduhu.
- 10.9. - Grupa hrvatskih nacionalista (Zvonko Bušić, žena mu Julienne i dr.) otela avion (TWA Flight 355) na liniji Njujork - Čikago. Prilikom demontaže zaostale bombe u Njujorku poginuo jedan policajac. Teroristi se predali 12.9..
- septembar - Ilich Ramírez Sánchez ("Karlos Šakal") nakratko uhapšen u Beogradu, pa pušten da ode u Bagdad.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 6.10. - U Kini uhapšena "Banda četvorke" - Maova udovica i još trojica.
- 7.10. - Nakon smrti Mao Zedonga (9. rujna) na mjestu predsjednika Partije, a time i države, naslijedio ga je Hua Guofeng.
- 10.10. - Pevačica Silvana Armenulić poginula u saobraćajnoj nesreći, sa sestrom i šefom orkestra.
- 17.10. - Ujutru, jedan udar košave u Beogradu dostigao 36 m/s tj. 130 km/h (orkanska jačina), u Vršcu 2-3 metra brže.
- 26.10. - Transkei je prvi nominalno nezavisan Bantustan u Južnoj Africi.
- oktobar - Franc Miklavčič, slovenački borac za ljudska prava, osuđen na šest godina zatvora[2]
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 2.11. - Jimmy Carter izabran za novog predsjednika SAD.
- 15 - 17.11. - Poseta sovjetskog lidera Brežnjeva Jugoslaviji.
- 17.11. - Kineska nuklearna eksplozija u atmosferi.
- 25.11. - Savezna skupština SFRJ donijela Zakon o udruženom radu (RO, OUR, OOUR, SOUR), prozvan "mali Ustav", u cilju disciplinovanja radnika i rukovodilaca po liniji SKJ[1].
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 2.12. - Položen kamen-temeljac nove železničke stanice "Beograd" ("Prokop").
- 23.12. - Pokušaj atentata na Boba Marleya.
- decembar - Otvoreno pismo kojim se protestuje zbog konfiskacije pasoša jugoslovenskih građana - pismo će potpisati 60 lićnosti, početak peticijske aktivnosti[3].
[uredi - уреди] Tokom godine
- Prosečne plate: 3.734 dinara (oko 207 dolara) u neproizvodnom sektoru i 3.106 dinara (oko 172 dolara) u proizvodnom[1].
- Tri najveće firme u Jugoslaviji: INA, Zagreb; RMK Zenica i Naftagas, Novi Sad[4]
- Izgrađen agregat B TE Sisak (210 MW, isto kao i A iz 1970).
- Početak tzv. Slobodnog univerziteta - niz predavanja i debata u privatnim domovima o raznim temama (do 1984).
- krajem - Osnovan riječki punk sastav Paraf.
- Šahista Ljubomir Ljubojević podelio prvo mesto na turniru u Wijk aan Zee, Holandija.
- Francuski ambasador Pjer Sebijo smrtno ranjen iz nehata u lovu kod Novog Bečeja.
[uredi - уреди] U toku
- Građanski rat u Angoli (1974-2002)
- Kambodžansko-Vijetnamski rat (1975-89)
- Hladni rat (1945-91)
- Građanski rat u Etiopiji (1975-91)
- Rat za nezavisnost Kabinde (1975-2006)
- Indonežanska invazija Istočnog Timora (1975-78)
- Vanredno stanje u Indiji (1975-77)
- Libanski građanski rat (1975-91)
[uredi - уреди] 1976. u temama
- Rukovodstvo Jugoslavije:
- Predsednik Republike i SKJ - Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća - Džemal Bijedić
- Predsednik Savezne skupštine - Kiro Gligorov[5]
- Televizija. TV serije: "Grlom u jagode" (snim. 1975), "Salaš u malom ritu" (snim. 1975), "Babino unuče", "Na putu izdaje", "Muzika pozornice", "Čast mi je pozvati vas" (1976-77), "Dva drugara", "Junaci", "Morava 76", "Uspon i pad Žike Proje" (TV Beograd), "Odlikaši" i "Teversenove bajke" (TV Sarajevo), "Ima nade za nomade" i "Kapetan Mikula Mali" (TV Zagreb).
[uredi - уреди] Rođenja
- 13.4. - Jonathan Brandis, američki glumac, pisac, redatelj i producent († 2003.)
- 25.5. - Sandra Nasić, njemačka pjevačica hrvatskih korijena
- 28.5. - Tomislav Mužek, hrvatski operni pjevač
- 4.6. - Nenad Zimonjić, srpski teniser
- 6.6. - Vlado Georgiev, muzičar
- 9.6. - Antonija Stanišić, hrvatska glumica
- 23.8. - Kristina Kolar, hrvatska operna pjevačica
- 20.9. - Denis Šefik, srpski vaterpolo golman
- 21.9. - Max Emanuel Cenčić, hrvatski operni pjevač
- 22.9. - Ronaldo, brazilski nogometaš
- 26.9. - Michael Ballack, njemački nogometaš
- 4.10. - Danilo Ikodinović, srpski vaterpolista
- 3.12. - Semir Devoli, bosanskohercegovački nogometaš
- 20.12. - Hamdija Lipovača, bosanskohercegovački političar
[uredi - уреди] Smrti
- 8. januar - Zhou Enlai, kineski premijer (* 1898)
- 21. siječnja - Agatha Christie, engleska književnica (* 1890.)
- 12. veljače - Sal Mineo, američki glumac
- 19. ožujka - Ivo Tijardović, hrvatski skladatelj, literat i slikar (* 1895.)
- 24. ožujka - Bernard Law Montgomery, britanski feldmaršal (* 1887.)
- 19. maj - Borivoje Stevanović, slikar (* 1878)
- 26. svibnja - Martin Heidegger, njemački filozof (* 1889.)
- 30. svibnja - Miroslav Feldman, hrvatski književnik (* 1899.)
- 18. august - Enver Čolaković, bosanski književnik i prevodilac
- 14. septembar - knez Pavle Karađorđević (*1893)
- 26. rujna - Lavoslav Ružička, znanstvenik (* 1887.)
- 10. septembar - Silvana Armenulić, narodna pevačica (* 1939)
- 20. oktobar - Slavko Vorkapić, srpsko-američki režiser (*1894)
- 15. novembar - Milivoje Živanović, glumac (*1900)
- 4. prosinca - Benjamin Britten], engleski skladatelj
- 12. prosinca - Vinko Žganec, jedan od najvećih hrvatskih melografa, muzikologa, zapisivača narodnih plesova, obreda i običaja (* 1890.)
- 19. prosinca - Ignacije Bulimbašić, hrvatski zrakoplovac (* 1886.)
- 22. decembar - Slobodan Đurić, glumac i reditelj (* 1944)
- 28. decembar - Zoran Mišić, književnik i kritičar (* 1921)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1976. godinu
- Fizika: Burton Richter i Samuel Chao Chung Ting
- Kemija: William Lipscomb
- Fiziologija i medicina: Baruch S. Blumberg i Daniel Carletan Gajdusek
- Književnost: Saul Bellow
- Mir: Betty Williams i Mairead Corrigan
- Ekonomija: Milton Friedman
[uredi - уреди] Reference
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 Yugoslavia in 1976, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 Collier's Year Book za 1976 (Microsoft Encarta 2004)
- ↑ Saviours of the nation: Serbia's intellectual opposition and the revival of ... By Jasna Dragović-Soso, str 50, Google Books
- ↑ Yugoslavia's 200 Biggest Enterprises, Zdenko Antić, OSA - RFE
- ↑ Liders of SFRY
[uredi - уреди] Spoljne veze
- FRANCE: INTER-CONTINENTAL HIJACK DRAMA ENDS WITH ALL 51 HOSTAGES RELEASED BY CROATIAN SEPARATISTS., Newsfilm Online
- Yugoslavia and Nonalignment after Colombo, Zdenko Antić, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslavia's Law on Associated Labor, S.Stanković, OSA-RFE
- Dow Chemicals to Sign Joint Venture Agreement with Yugoslavia, Z.Antić, OSA-RFE
- Yugoslav Leader Accuses Cominformists of Having Foreign Ties, Z.Antić, OSA-RFE
- Yugoslav Paper on Berlin Wall Shooting, Z.Antić, OSA-RFE
- Brezhnev Sees Tito on the Cominform Resolution's 28th Anniversary, Stanković, OSA-RFE
- East European Reactions to Sonnenfeldt, RAD Staff, OSA-RFE
- Belgrade Daily Criticizes Soviet Reporting of Tito-Brezhnev Meeting, S.Stanković, OSA-RFE
- Chou En-Lai And Eastern Europe, J. L. Kerr, OSA-RFE
- Yugoslav-Czechoslovak Polemics over Closing of Press Bureau, S.Stanković, OSA-RFE
- Tito's Visit to Athens, S.Stanković, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: