1996
Izvor: Wikipedia
19. stoljeće | 20. stoljeće | 21. stoljeće
1960-1969 | 1970-1979 | 1980-1989 | 1990-1999 | 2000-2009 | 2010-2019 | 2020-2029
1991 | 1992 | 1993 | 1994 | 1995 | 1996 | 1997 | 1998 | 1999 | 2000 | 2001
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 9.1. - Granatom pogođen tramvaj u Sarajevu, 1 poginuli.
- 11.1. - Ryutaro Hashimoto, vođa LDP, postaje novi japanski premijer.
- 15.1. - Rezolucija SB UN 1037: ustanovljen UNTAES u istočnoj Slavoniji.
- 15.1. - Rezolucija SB UN 1038: ovlašćeni osmatrači za nadzor demilitarizacije Prevlake.
- 20.1. - Jaser Arafat izabran za predsednika Palestinske uprave.
- 31.1. - specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za ljudska prava Elizabet Ren saopštila je da u Bosni ima oko 200 do 300 masovnih grobnica i da su za zločine tokom Bosanskog rata, pored Srba odgovorni i bosanski Hrvati i Muslimani.
- januar - Karl Bildt, prvi visoki predstavnik, stiže u Sarajevo - ustanovljen je OHR.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 3.2.-19.3. - Prenos teritorija između entiteta BiH, prema Dejtonskom ugovoru - Srbi napuštaju delove Sarajeva (neki preseljavaju i grobove), Republici Srpskoj se vraćaju Šipovo i Mrkonjić Grad.
- 6.2. - U Atlantski ocean se srušio turski čarter Boeing 757 nakon polijetanja iz Dominikanske Republike. Poginulo je svih 189 putnika, većinom njemačkih turista.
- 13.2. - Rezolucija SB UN 1046: ojačan sastav UNPREDEP-a u Makedoniji.
- 24.2. - Kubansko ratno zrakoplovstvo zbog povrede zračnog prostora obara američki civilni avion u vlasništvu Brothers to the Rescue, kubanske emigrantske organizacije sa sjedištem u Miamiju.
- 27.2. - Suspendovane sankcije UN protiv RS.
- 29.2. - Zvanični kraj Opsade Sarajeva.
- 29.2. - Rezolucija SB UN 1047: Louise Arbour imenovana za tužiteljku ICTY u Hagu.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 2.3. - Na trećem kongresu SPS Slobodan Milošević reizabran za predsednika stranke, promenjeno 20 od 26 članova Izvršnog odbora.
- + Na federalnim izborima u Australiji desničarska koalicija odnosi pobjedu nad Laburističkom partijom premijera Paula Keatinga.
- 3.3. - Na parlamentarnim izborima u Španiji desničarska Narodna stranka na čelu s Jose Maria Aznarom odnosi pobjedu nad socijalistima premijera Felipea Gonzaleza.
- 8.3. - Izdat međunarodni nalog za hapšenje Milana Martića (optužen pred ICTY-jem).
- 9.3. - Godišnjica 9-martovskih demonstracija, osnovana Koalicija Zajedno - SPO, DS i GSS.
- 11.3. - John Howard službeno preuzima dužnost kao novi premijer Australije.
- 13.3. - Masakr u Dunblaneu u kome nezaposleni škotski trgovac Thomas Hamilton vatrenim oružjem ubija 16 učenika i nastavnika osnovne škole.
- 15.3. - Iz Narodnog muzeja u Beogradu ukradena Renoarova "Kupačica" (pronađena 4 dana kasnije).
- 20.3. - Britanska vlada objavljuje kako se goveđa spongiformna encefalopatija (poznata kao kravlje ludilo) može prenositi s krava na ljude.
- 23.3. - Na Tajvanu održani prvi neposredni izbori za predsjednika, na kojima je pobijedio Kuomintangov kandidat Lee Teng-hui.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 1.4. - BiH zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB).
- + Bosanski Hrvat i bivši zapovjednik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), general Tihomir Blaškić doputovao u Haag.
- 3.4. - Rušenje američkog vojnog aviona Boeing 737 kraj Dubrovnika pri čemu je poginuo američki ministar trgovine Ron Brown.
- + U prisustvu pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Kanadu, ambasadora Johna Kornbluma u Sarajevu formiran Forum Federacije BiH.
- + Theodore Kaczynski, američki ekoterorist poznat pod nadimkom "Unabomber", nakon više decenija skrivanja uhapšen u Montani.
- 6.4. - U San Joseu održana prva utakmica Major League Soccer, prve američke profesionalne fudbalske lige.
- 11.4. - Izrael započinje operacija Plodovi gnjeva, veliki vojni napad na Hezbalove ciljeve u južnom Libanonu.
- 11.4. - 7-godišnja Jessica Dubroff pogiba prilikom pokušaja da postane najmlađa osoba koja je avionom letila preko SAD.
- 18.4. - Masakr u Qani, prilikom koga preko 100 libanonskih civila gine u izraelskom artiljerijskom napadu na bazu UN.
- 21.4. - U Italiji održani parlamentarni izbori na kojima ljevica, okupljena u koaliciju Maslina pod vodstvom Romana Prodija, odnosi pobjedu nad desničarskom koalicijom premijera Silvija Berlusconija.
- 22.4. - Četiri istovremena napada na Kosovu, ubijena dva srpska policajca.
- 28.4. - Masakr u Port Arthuru na Tasmaniji prilikom koga Martin Bryant ubija 35 osoba.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 7.5. - Počinje prvo suđenje pred ICTY (prvo takvo od Nirnberških i Tokijskih procesa) - Dušan Tadić, srpski čuvar zatvora. Biće osuđen 2000. na 20 godina.
- 10.5. - Australijska vlada, kao reakciju na masakr u Port Arthuru, donosi odluku o potpunoj zabrani posjedovanja automatskih i poluatomatskih pušaka od strane običnih građana.
- 23.5. - Švedski pustolov Göran Kropp osvaja Mount Everest potpuno sam, bez boce kisika i pomoći Šerpa.
- 27.5. - Prvi čečenski rat: Ruski predsjednik Boris Jeljcin se po prvi put sastaje s predstavnicima čečenskih separatista kako bi pregovarao o eventualnom miru.
- 31.5. - FIFA odlučuje da se sljedeće Svjetsko prvenstvo u fudbalu održi u Japanu i Južnoj Koreji - prvi put u dvije umjesto jednoj državi.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 8.6. - U najdužem ženskom finalu Roland Garrosa u historiji Steffi Graf odnosi pobjedu nad Arantxom Sanchez Vicario te tako osvaja svoju 19. Grand slam titulu.
- 11.6. - Hrvatska nogometna reprezentacija odigrala prvu utakmicu na nekom velikom natjecanju. Na EP u Engleskoj pobijedili su Tursku sa 1:0 golom Gorana Vlaovića (biće izbačeni sa 2:1 od Nemačke u 1/4 finalu 23.6., Davor Šuker među najboljim napadačima).
- 18.6. - Savet Bezbednosti UN skinuo embargo na izvoz oružja ex-Yu republikama.
- 19.6. - Boris Jeljcin potvrđuje svoj mandat predsjednika Rusije, pobijedivši u drugom krugu predsjedničkih izbora komunističkog kandidata Genadija Zjuganova,
- 25.6. - Eksplozija bombe uništava stambenu zgradu Khobar Towers u Saudijskoj Arabiji pri čemu je ubijeno 19 pripadnika američkog ratnog zrakoplovstva.
- 26.6. - Irska novinarka Veronica Guerin ustrijeljena u Dublinu.
- 27.6. - Završena demilitarizacija istočne Slavonije.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 3.7. - Boris Jeljcin u drugom krugu izbora ponovno izabran za predsjednika Rusije, pobijedivši komunističkog kandidata Genadija Zjuganova.
- 8.7. - Martina Hingis nakon meča u finalu ženskih parova u dobi od 15 godina i 282 dana postaje najmlađa osoba koja je ikada osvojila Wimbledonski teniski turnir.
- 11.7. - Osnovana Zajednica država portugalskog govornog područja.
- 17.7. - Nedaleko od New Yorka u eksploziji Boeinga 747 na letu za Pariz i Rim gine svih 230 putnika i 18 članova posade.
- 17.7. - Američki novinar Joe Klein priznaje da je autor bestselera Primary Colors.
- 19.7. - Radovan Karadžić daje ostavku na državne i partijske položaje, pod pritiskom stranih i domaćih faktora; zamenjuje ga potpredsednica Biljana Plavšić.
- 19.7.-4.8. - Olimpijske igre u Atlanti. Medalje - Jugoslavija: 1 zlatna (Aleksandra Ivošev, malokal. puška), 1 srebrna (muška košarka), 2 bronzane (Aleksandra Ivošev, vazdušna puška i muška odbojka); Hrvatska: 1 zlatna (muški rukomet) i 1 srebro (muški vaterpolo).
- 27.7. - Za vrijeme održavanja Olimpijade u Atlanti bomba ubija jednu, a ranjava 11 osoba.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 6.8. - američki naučnici objavili da su pronašli dokaz da je na Marsu davno postojao život, na osnovu ispitivanja ostataka meteora pronađenog na Antarktiku.
- 7.8.. - U Atini su se sastali predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i postigli dogovor o normalizaciji odnosa između SR Jugoslavije i Hrvatske.
- 19.8. - Pad ruskog transportnog aviona "Iljušin" u blizini beogradskog aerodroma, poginulo 11 članova posade.
- 23.8. - Uspostavljeni diplomatski odnosi između SR Jugoslavije i Hrvatske (ili 9.9.?).
- 28.8. - Diana, princeza od Walesa se formalno razvodi od princa Charlesa.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 1.9. - U Ludbregu je svečano proslavljena izgradnja Svetišta Predragocjene Krvi Kristove, čime je ispunjen zavjet Hrvatskog sabora iz 1739. godine.
- 2.9. - Sporazum Miloševića i Rugove - privremen povratak albanskih nastavnika i učenika u škole.
- 4.9. - U glinokopu firme "Toza Marković" u Kikindi pronađen skelet mamuta (Mammothus Trogontherii - stepski mamut) star pola miliona godina.
- 5.9. - Zemljotres kod Stona, M 6.0.
- 7.9. - Kreće OBN (Open Broadcast Network), nezavisna, prekoentitska TV mreža u BiH.
- 14.9. -
Opšti izbori u BiH. Za predsedništvo izabrani Alija Izetbegović (SDA), Momčilo Krajišnik (SDS) i Krešimir Zubak (HDZ). Za predsednicu RS izabrana Biljana Plavšić (SDS).
- 16.9. - Izašao prvi broj beogradskog dnevnika "Blic".
- 25.9. - U Irskoj zatvoren posljednji magdalenski azil.
- 27.9. - u Avganistanu Talibani zauzimaju glavni grad, Kabul.
- 29.9. - Od ove godine ljetno računanje vremena se završava (de facto) poslednjom nedeljom u oktobru, umesto septembru.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 1.10. - Rezolucija SB UN 1074: pozdravljeni izbori u BiH, ukinute preostale mere protiv bivše Jugoslavije - formalno ukinute sankcije SR Jugoslaviji, suspendovane posle Dejtona 1995. (ostaje "spoljni zid").
- 2.10. - Bivši bugarski premijer Andrej Lukanov ubijen ispred svoje kuće.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 5.11. - Bill Clinton pobijedio Boba Dolea na izborima za predsjednika SAD te tako osvojio drugi mandat.
- 6.11. - U Sarajevu održana konstituirajuća sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj su usvojena obilježja Federacije BiH - grb i zastava.
- + U prijateljskoj nogometnoj utakmici odigranoj na stadionu Koševo u Sarajevu, reprezentacija BiH pobijedila trostrukog svjetskog prvaka, reprezentaciju Italije, rezultatom 2:1. Golove za bh. tim postigli Hasan Salihamidžić i Elvir Bolić.
- + Počelo vađenje tijela ubijenih Bošnjaka iz masovne grobnice, jame Lanište kod Ključa. U 40m dubokoj jami otkriveni su ostaci 80 bošnjačkih civila, koje su ubili bosanski Srbi 1992.
- + Republika Hrvatska postala 40. članica Vijeća Evrope.
- 3.11. i 17.11. -
Savezni izbori u SRJ (pobednik koalicija SPS-JUL-ND), za skupštinu Crne Gore (pob. DPS), lokalni izbori u obe republike. U Srbiji koalicija "Zajedno" osvojila vlast u 44 opštine (uklj. Beograd, Novi Sad, Niš...). Izborna komisija poništava izbore, što izaziva velike proteste 1996-97 - paralelne proteste koalicije Zajedno (do februara) i studentske proteste (do marta).
- 6.11. - Hrvatska postala članica Vijeća Europe.
- 21.11. - Preko 120.000 građana se okuplja na ulicama Zagreba kako bi protestirali zbog najavljenog gašenja popularnog Radija 101. Ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak odbija naređenje predsjednika Franje Tuđmana da demonstracije - najveće u historiji Hrvatske - razbije silom, i dan nakon toga vlada dozvoljava Radiju 101 neometani rad.
- 28.11. - General Ratko Mladić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smjenjen s mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mjestu bio od 12. maja 1992.
- 30.11. - Vlada i pobunjenici u afričkoj državi Sijera Leone potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 12.12. - Rezolucija SB UN 1088: ovlašćeno stvaranje SFOR-a (Stabilisation Force) kao zamene IFOR-u u BiH.
- 20.12. - U Beograd doputovala Komisija OEBS na čelu s bivšim premijerom Španije Felipeom Gonsalesom kako bi ispitala regularnost lokalnih izbora u Srbiji pošto je, pod pritiskom inostrane javnosti i svakodnevnih protesta širom Srbije, predsednik Slobodan Milošević bio prisiljen da prihvati arbitražu OEBS.
- + U BiH, IFOR predaje mandat SFOR-u (Stabilisation Forces).
- 24.12. - Tokom građanskog protesta u Srbiji zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora jake policijske snage intervenisale u centru Beograda da bi razdvojile pristalice predsednika Srbije Slobodana Miloševića i opozicione koalicije "Zajedno". Pred početak mitinga iz pištolja teško ranjen Ivica Lazović, član Srpskog pokreta obnove.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Prva dejstva "Oslobodilačke vojske Kosova".
- Homoseksualnost dekriminalizirana u Federaciji BiH.
- Kompanija PLIVA ponudila akcije na Londonskoj berzi - prva iz istočno-centralne Evrope.
[uredi - уреди] Rođenja
[uredi - уреди] Smrti
[uredi - уреди] Zima (jan-feb.)
- 5.1. - Lincoln Kirstein, američki pisac i impresario
- 8.1. - Fransoa Miteran, francuski predsednik. (*1916.)
- 17.1. - Božidarka Damjanović-Marković Kika, narodni heroj, političarka (* 1920)
- 24.1. - Olga Poznatov, srpska glumica. (* 1933. )
- 31.1. - Martin Jonaš, slikar-naivac (* 1924)
- 31.1. - Dragan Bato Ognjenović, prvak sveta u kik-boksu (* 1958)
- 1.2. - Dragan Radišić (ubijen), inspektor beogradskog SUP-a
- 2.2. - Slavoljub Stefanović Ravasi, TV i pozorišni reditelj (* 1927)
- 11.2. - Neda Depolo, dramaturg Radio Beograda († 1922)
- 13.2.- Branko Marjanović, hrvatski filmski redatelj i montažer (* 1909.)
[uredi - уреди] Prol(j)eće
- 3.3. - Marguerite Duras, francuska spisateljica (* 1914.)
- 8.3. - Mladen Stahuljak, hrvatski skladatelj i dirigent (* 1914.)
- 11.3. - Biljana Jovanović, književnica (* 1953)
- 12.3. - Dragan Marković, novinar i urednik "NIN"-a (* 1927)
- 30.3. - Zvonko Strmac
- 31.3. - Dario Bellezza, italijanski pesnik i pisac (* 1944.)
- 13.4. - Vjekoslav Kaleb, hrvatski književnik (* 1905.)
- 18.4. - Dragoslav Petrović Gorski, narodni heroj, društveno-politički radnik (* 1919)
- 12.5. - Vojislav J. Đurić, istoričar umetnosti, akademik (* 1925)
- 21.5. - Miroslav Bižić Biža (ubijen), privatni detektiv i bivši policajac
- 25.5. - Zoran Markuš, likovni kritičar (* 1925)
[uredi - уреди] L(j)eto
- 14.6. - Oliver Tihi (Boris Đukić) - srpski slikar (*1943)
- 15.6. - Ella Fitzgerald, američka pjevačica jazz glazbe (* 1918.)
- 23.6. - Božidar Stanković Batica (ubijen), srpski gangster
- 27.6. - Nikita Iljič Tolstoj, slavista, praunuk Lava Tolstoja (*1923)
- 1.7. - Stojan Stiv Tešić, američki književnik i scenarista, dobitnik "Oskara" (* 1942)
- 8.7. - Mitar Pešikan, lingvista, akademik (* 1927)
- 17.7. - Gordana Brajović, novinar i književnik (* 1937)
- 28.7. - Ivan V. Lalić, književnik i prevodilac (* 1931)
- 31.7. - Petar Džadžić, književnik i knj. kritičar, akademik (* 1929)
- 3.8. - Asja Kisić, hrvatska glumica (* 1914.)
- 11.8. - Rafael Kubelik, češki dirigent i kompozitor (rođ. 1914)
- 11.8. - Vidovita Vanga, bugarska proročica. (*1911.)
- 15.8. - Sven Lasta, hrvatski glumac (* 1925.)
- 27.8. - Mario Maskareli, slikar (* 1918)
- 30.8. - Zoran Stevanović (ubijen), pripadnik Arkanove garde
[uredi - уреди] Jesen
- 5.9. - Borivoje Tasovac, pedijatar, profesor, akademik, nosilac Ordena Legije časti (* 1901)
- 9.9. - Dragiša Pavlović, srpski političar. (*1943.)
- 13.9. - Tupac Amaru Shakur, reper(rođ.1971.)
- 20.9. - Krešo Golik, hrvatski filmski i TV redatelj (* 1922.)
- 30.9. - Nikša Fulgosi
- 6.10. - Zoran Dimitrov Žuća (ubijen), srpski gangster
- 9.10. - Aleksandar Popović, književnik (* 1929)
- 14.10. - Isidor Papo, hirurg, akademik (* 1913)
- 19.10. - Radomir Stanić, istoričar umetnosti i konzervator (* 1932)
- 22.10. - Nebojša Đukelić, filmski kritičar i reditelj, novinar (* 1947)
- 31.10. - Marcel Carné, francuski reditelj
- 6.11. - Dragan Kresoja, filmski reditelj i snimatelj (* 1946)
- 23.11. - Milivoje Marković, književnik i kritičar (* 1930)
- 29.11. - Dragoslav Srejović, srpski arheolog. (*1931.)
[uredi - уреди] Zima (dec.)
- 7.12. - Desimir Žižović Buin, samouki strip-crtač i ilustrator (* 1920)
- 19.12. - Marcello Mastroianni, talijanski filmski i kazališni glumac (* 1923.)
- 22.12. - Mića Popović, srpski slikar. (*1923.)
- 23.12. - Bratislav Stojanović, arhitekta i slikar (* 1912)
- 24.12. - Milan-Ciga Vasojević, košarkaški trener
- ? - Matusja Blum, sovjetska i jugoslovenska pijanistkinja. (*1914.)
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: David M. Lee, Douglas D. Osheroff i Robert C. Richardson
- Kemija: Robert Floyd Curl, Jr., Harold Walter Kroto i Richard Errett Smalley
- Fiziologija i medicina: Peter Doherty i Rolf M. Zinkernagel
- Književnost: Wisława Szymborska
- Mir: Carlos Filipe Ximenes Belo i José Ramos-Horta
- Ekonomija: James Mirrlees i William Vickrey
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
- ((en)) Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington): Jan.-April '96, May-August '96 & Sept.-Dec. 1996 (pokriva ex-Yu prostor).
![]() |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: 1996. |
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: