1952
Izvor: Wikipedia
- Ovo je članak o godini 1952.
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1948. | 1949. | 1950. | 1951. | 1952. | 1953. | 1954. | 1955. | 1956. | > | >>
Gregorijanski | 1952 MCMLII |
Ab urbe condita | 2705 |
Islamski | 1371 – 1372 |
Iranski | 1330 – 1331 |
Hebrejski | 5712 – 5713 |
Bizantski | 7460 – 7461 |
Koptski | 1668 – 1669 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2007 – 2008 |
- Shaka Samvat | 1874 – 1875 |
- Kali Yuga | 5053 – 5054 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4588 – 4589 |
- 60 godina | Yang Voda Zmaj (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11952 |
Podrobnije: Kalendarska era |
1952 (MCMLII) je bila prijestupna godina koja počinje u utorak, gregorijanskog kalendara.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - Osnovan Državni arhiv Crne Gore.
- 5.1. - Obnovljen Politikin zabavnik (izlazio 1939-41).
- 8.1. - Sporazum o privrednoj saradnji između FNRJ i SAD.
- 20.1. - Anton Vovk, administrator ljubljanske dijeceze, poliven benzinom i zapaljen u Novom Mestu (teško povređen).
- januar - Jugoslovenska vlada procenjuje da će tokom godine biti potrebno 269 miliona dolara strane pomoći za trgovinski deficit i program kapitalnih investicija[1] (tri zapadne sile daju 120 miliona do 30. juna[1]).
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 6.2. - Umro George VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva i dominiona Britanskog komonvelta; nasleđuje ga kćerka Elizabeta II (trenutno na putovanju u Keniji).
- 14-25.2. - Zimske olimpijske igre u Oslu.
- 18.2. - Grčka i Turska ušle u NATO.
- 21.2. - U Dhaki, Istočni Pakistan, ubijena 4 studenta-demonstranta - dolazi do širokih protesta koji će dovesti do priznanja bengalskog jezika (danas UN-ov Dan maternjeg jezika).
- 26.2. - Premijer UK, Winston Churchill, objavio da zemlja poseduje atomsku bombu.
- februar - U Jugoslaviji čistka "politički nepouzdanih" predavača u školama i ključnog osoblja u trgovini i industriji[1].
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 2.3. - Počela s radom dvorana Muzeja Jugoslovenske kinoteke.
- 10.3. - Fulgencio Batista po drugi put predsednik Kube.
- 16.3. - U mestu Cilaos, Reunion, palo rekordnih 1870mm kiše za 24 sata.
- 21.3. - Kwame Nkrumah izabran za premijera Zlatne Obale.
- 27.3. - Eksplozija paketa namenjenog zapadnonemačkom kancelaru Adenaueru ubila policajca (poslat od izraelskih agenata).
[uredi - уреди] April/Travanj
- 4.4. - Izrael u Hagu traži tri milijarde dolara reparacija od Nemačke.
- 5.4. - U oluji istočno od Grenlanda bez traga nestalo pet norveških brodova fokolovaca.
- ca. 9.4. - Rezolucija II kongresa Partije rada Albanije optužuje "fašističku Titovu kliku" za "likvidaciju albanskog življa" u Jugoslaviji.
- 11.4. - Zbacivanjem generala Balliviána, počinje Nacionalna revolucija u Boliviji (predsednik Víctor Paz Estenssoro) - širenje prava glasa, agrarna reforma, privatizacija kalajnih koncerna.
- 15.4. - Prvi let Boeing B-52 Stratofortress (u službi od 1955).
- + Snage Republike Kine privremeno oduzele ostrvo Nanri komunistima.
- ca. 18.4. - Opšti zakon o narodnim odborima - veća ovlašćenja, proširenje materijalne osnovice.
- 28.4. - Stupio na snagu Ugovor iz San Franciska između Japana i Saveznika - zvanični kraj II svetskog rata, okončana okupacija Japana.
- 29.4. - Zvanično otvorena Lever House u Njujorku, prvi neboder u internacionalnom stilu.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 2.5. - Britanski BOAC otvorio prvu putničku liniju mlaznim avionima (London-Johanezburg, avion je de Havilland Comet).
- 3.5. - Američki potpukovnici Fletcher i Benedict se spustili avionom na geografski Severni pol.
- 9.5. - Zapadni saveznici će dati veće učešće Italiji u upravi Zone A ST Trsta.
- 13.5. - Osnovana bolnica "Dr Dragiša Mišović" u Beogradu.
- maj - V plenum CK KPJ - rasprava o predlogu Ustavnog zakona, Tito govori u korist direktnih izbora i za federativnu republiku a ne federaciju republika.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1.6. - Počela plovidba kanalom Volga-Don u SSSR.
- + Katolička crkva stavila dela André Gide-a na Index librorum prohibitorum.
- 19.6. - Osnovane Specijalne jedinice Američke vojske.
- jun - Jugoslovenska vlada uklonila neke kontrole na industrijske sirovine i poluprerađenu robu, seljacima vraćeno "relativno slobodno" tržište za žitarice[1].
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 19.7. - 3.8. - Olimpijske igre 1952. u Helsinkiju. Tri medalje za Jugoslaviju: zlatna za četverac bez kormilara i srebrne za fudbalere i vaterpoliste.
- 20.7. i 22.7. - nogometne utakmice Jugoslavija – SSSR 5:5 (3:0) i 3:1 (2:1) na olimpijskom turniru u Tampereu poznate kao "dvoboj Tito – Staljin".
- 23.7. - Evropska zajednica za ugljen i čelik stupila na snagu.
- 23.7. - Revolucija u Egiptu - vojni puč "Slobodnih oficira" (formalni lider gen. Muhammad Naguib, zapravo ppuk. Gamal Abdel Naser) primorao na abdikaciju kralja Faruka I (republika proglašena 1953).
- 25.7. - Portoriko postaje samoupravna teritorija SAD.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 2.8. - Finale olimpijskog nogometnog turnira u Helsinkiju, Jugoslavija – Mađarska 0:2.
- 11.8. - Kralj Talal Jordanski abdicira zbog mentalne bolesti - nasleđuje ga sin Hussein.
- 26.8. - Britanski putnički mlaznjak obavio povratno putovanje preko Atlantika, za jedan dan.
- 27.8. - Okončani pregovori o ratnoj odšteti između Nemačke i Izraela - Nemačka plaća tri milijarde maraka.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- septembar - Poseta jugoslovenske delegacije Grčkoj.
- 2.9. - Na Univerzitetu Minnesota obavljena prva operacija na otvorenom srcu.
- 9.9. - Kod beogradskog Velikog ratnog ostrva, potonuo brod "Niš" sa 102 putnika i 3 člana posade - najveća brodska tragedija kod nas.
- 10.9. - Prvi put se sastala Evropska parlamentarna skupština (od 1962 Evropski parlament).
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 5-7.10. - III kongres književnika Jugoslavije u Ljubljani - Krležin referat "O slobodi kulture", kritika "ždanovljevske estetike" (socijalistički realizam, početak novog perioda u kulturi).
- 8.10. - Sudar tri voza na stanici Harrow & Wealdstone blizu Londona odnosi 112 života.
- 13.10. - Milovan Đilas u članku tvrdi da Staljinove teorije nemaju veze sa marksizmom i socijalizmom i da su vrlo slične Hitlerovim.
- 14.10. - UN započele rad u zgradi Sjedišta Ujedinjenih naroda.
- 16.10. - Charlie Chaplin došao u London, na premijeru svog filma Limelight - šef FBI J. Edgar Hoover sredio da mu se uskrati viza za povratak.
- 17.10. - Indonežanski general Nasution opkolio predsedničku palatu, tražeći raspuštanje Narodnog predstavničkog veća - predsednik Sukarno ubedio vojnike i civile da se raziđu.
- 20.10. - U britanskoj Keniji proglašeno ratno stanje zbog ustanka Mau Mau.
- 22.10. - Otkriven asteroid 2244 Tesla (astronom Miodrag B. Protić).
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 1.11. - Operation Ivy - Amerikanci detonirali prvu hidrogensku bombu Mike, na atolu Eniwetok (snaga 10,4 megatona).
- + Protestna nota FNRJ Svetoj stolici (koja je najavila uzdizanje Alojzija Stepinca u kardinala).
- 2 - 7.11. - Šesti kongres KPJ u Zagrebu (kasnije nazivan i "Đilasov kongres"). Komunistička partija postaje Savez komunista Jugoslavije (po ugledu na Marksov Savez komunista) a Politbiro Izvršni komitet; vrhunac antistaljinizma jugoslovenske partije. Predloženo da se Narodni front Jugoslavije transformiše u Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije (1953).
- 4.11. - Republikanac Dwight D. Eisenhower pobedio na predsedničkim izborima u SAD demokratskog rivala Adlai Stevenson-a.
- 20.11. - U Čehoslovačkoj montirani proces Rudolfu Slanskom, genseku čs. partije, i još 13 drugih partijaca, koji su optuženi da su "titoisti" - 11 smrtnih i tri doživotne kazne.
- 29.11. - Alojzije Stepinac proizveden u kardinala.
- novembar - Potpredsednik savezne vlade Blagoje Nešković isključen iz SKJ, pod optužbom da je pristalica Informbiroa (nije hapšen).
- + U Mađarskoj četvorica osuđena na smrt kao "jugoslovenski špijuni", zatražen opoziv jugoslovenskog otpravnika poslova[1].
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 3.12. - U Čehoslovačkoj pogubljen Rudolf Slanski.
- 5.12. - Osnovan Muzej Nikole Tesle u Beogradu.
- 5-9.12. - Veliki smog u Londonu, neuobičajeno gusta i dugotrajna magla pomešana sa dimom, prekraćuje život hiljadama ljudi.
- 17.12. - Prekid diplomatskih odnosa Jugoslavije i Vatikana.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Početak rada HE Vinodol [1]; Izgrađeni IV i V agregat HE Ozalj na Kupi [2].
- Početak rada površinskog kopa Kolubara.
- Nerodna godina u Jugoslaviji zbog velike suše.
- U FNRJ zabranjeni derviški redovi i tekije.
- Program Hrvatske seljačke stranke (u emigraciji): "nema nerešivih razlika između Srba i Hrvata"[2].
- Britanski premijer Winston Churchil je saopćio u Londonu, da je Ujedinjeno Kraljevstvo proizvelo vlastitu atomsku bombu.
- Generalna skupština osuđuje zemlje koje nisu repatrirale decu u Grčku (Jugoslavija je jedina koja to čini)[1].
- Nordijski savet uveo slobodan promet ljudi, robe i usluga u svojim članicama.
- U Marseille-u završena uticajna Le Corbusier-ova stambena višespratnica Unité d'Habitation.
[uredi - уреди] 1952. u temama
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine - Ivan Ribar
- Predsednik Vlade: Josip Broz Tito (takođe i Generalni sekretar KPJ/SKJ)
- Predsednik Narodne skupštine: Vladimir Simić
[uredi - уреди] Rođenja
- 1.1. - Božidar Mandić, književnik i publicista
- 5.1. - Nermin Tulić, bosanskohercegovački filmski i pozorišni glumac
- 17.1. - Edhem Bičakčić, bosanskohercegovački političar
- 19.1. - Irfan Mensur, režiser i glumac
- 21.1. - Božidar Knežević, autor Oluje nad Krajinom († 2001
- 15.2. - Tomislav Nikolić, srbijanski političar
- 21.2. - Vitalij Čurkin, ruski diplomata
- 5.3. - Petar Borota, fudbalski golman († 2010)
- 11.3. - Douglas Adams, britanski pisac
- 16.3. - Alice Hoffman, američka književnica
- 17.3. - Marko V. Jarić, fizičar, ekspert za kvazikristale († 1997)
- 20.4. - Božidar Maljković, košarkaš i trener
- 15.5. - Vahid Halilhodžić, fudbaler
- 16.5. - Nadežda Kolundžija, pijanistkinja
- 6.6. - Harvey Fierstein, američki glumac i scenarista
- 20.6. - Vikram Seth, indijski pisac
- 25.6. - Al Parker, porno glumac, reditelj i producent
- 1.7. - Dan Aykroyd, kanadski glumac, scenarist i glazbenik
- 3.7. - Mirsad Bećirbašić, bosanskohercegovački književnik
- 24.7. - Gus Van Sant, američki reditelj
- 25.7. - Milorad Bibić Mosor, hrvatski novinar i TV-voditelj (u. 2012)
- 1.8. - Zoran Đinđić, srpski filozof i političar, premijer († 2003)
- 13.8. - Gorica Popović, glumica
- 18.8. - Patrick Swayze, američki glumac († 2009.)
- 19.8. - Jonathan Frakes, američki glumac i redatelj
- 26.8. - Michael Jeter, američki glumac
- 13.9. - Randy Jones, američki pevač (Village People)
- 16.9. - Fatos Nano, albanski političar
- 17.9. - Mijo Gorski, hrvatski biskup
- 21.9. - Anneliese Michel, žrtva egzorcizma († 1976)
- 26.9. - Predrag Miletić, srpski glumac
- 5.10. - Zoran Božinović, gitarista i pevač († 2004)
- 7.10. - Vladimir Putin, ruski političar i državnik
- 26.10. - Lazar Ristovski, glumac
- 27.10. - Francis Fukuyama, američki politički filozof japanskoga podrijetla
- 1.11. - Bora Đorđević, rok-muzičar, književnik
- 5.11. - Oleg Blohin, ukrajinski nogometaš i trener
- 6.11. - Michael Cunningham, američki pisac
- 17.11. - Rada Selaković, slikarka († 2008)
- 9.12. - Michael Dorn, američki glumac
[uredi - уреди] Smrti
- 25.3. - Josip Binički, hrvatski pedagog i pisac (* 1861.)
- 1.4. - Ferenc Molnár, mađarski novinar i pisac
- 1.6. - John Dewey, američki filozof, psiholog i reformator obrazovanja (* 1859)
- 20.10. - Petar Petrović Pecija, srpski književnik i glumac (* 1899)
- 9.11. - Chaim Weizmann, izraelski hemičar i državnik (* 1874)
- 11.11. - Eduard Miloslavić, hrvatski znanstvenik (* 1884.)
- 12.11. - Aleksandar Lifka, osnivač prvog bioskopa u našim krajevima (* 1880)
- 20.11. - Benedetto Croce, talijanski filozof, političar, historičar umjetnosti i literarni kritičar (* 1866)
- 3.12. - Milan Grol, književnik, dramaturg, političar (DS) (* 1876)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1952. godinu
- Fizika: Felix Bloch i Edward Mills Purcell
- Kemija: Archer John Porter Martin i Richard L. M. Synge
- Fiziologija i medicina: Selman Abraham Waksman
- Književnost: François Mauriac
- Mir: Albert Schweitzer
[uredi - уреди] Reference
- Da li je sloboda umela da peva?, Vuk Perišić, e-novine (o Šestom kongresu +).
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: