1967
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | 1969. | 1970. | 1971. | > | >>
Gregorijanski | 1967 MCMLXVII |
Ab urbe condita | 2720 |
Islamski | 1386 – 1387 |
Iranski | 1345 – 1346 |
Hebrejski | 5727 – 5728 |
Bizantski | 7475 – 7476 |
Koptski | 1683 – 1684 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2022 – 2023 |
- Shaka Samvat | 1889 – 1890 |
- Kali Yuga | 5068 – 5069 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4603 – 4604 |
- 60 godina | Yin Vatra Koza (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11967 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1967 (MCMLXVII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju (link pokazuje kalendar).
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 4. 1. - The Doors izdali svoj prvi, istoimeni album.
- 6 - 15. 1. - Vijetnamski rat: neuspela SAD-JV operacija Deckhouse Five.
- 8 - 26. 1. - Velika američka operacija Cedar Falls protiv "Železnog trougla" blizu Sajgona - pomešani rezultati.
- 13. 1. - Étienne Eyadéma izvodi vojni udar u Togou - proglašava se predsednikom 14. 4. što ostaje do smrti 2005.
- 14. 1. - Hepening Human Be-In u San Fransisku, prethodnica "Leta ljubavi".
- 15. 1. - U SAD prvi put održan Super Bowl.
- 26. 1. - Odlučeno da se nacionalizuje 90% britanske industrije čelika.
- 27. 1. - Apollo 1: u nesreći tokom testiranja ginu trojica američkih astronauta.
- + SAD, SSSR i UK potpisali Ugovor o svemiru, kojim se predviđa njegova isključivo miroljubiva upotreba.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 4. 2. - SSSR protestuje zbog demonstracija ispred njegove ambasade u Pekingu (u Kini je u toku "Kulturna revolucija").
- 17. 2. - U Veću naroda Savezne skupštine podneta inicijativa za promenu Ustava SFRJ.
- 18. 2. - Okružni tužilac New Orleansa Jim Garrison tvrdi da je zavera protiv Kennedyja skovana u tom gradu.
- februar - Šiptarski rukovodioci sa Kosova u poseti Titu - tvrdi se da je Prizrenski proces iz jula 1956. namešten od Rankovićevog SDB.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- + Pripadnici Crvene garde u Kini se vraćaju u škole.
- 3. 3. - Štampan prvi broj lista "Radio TV revija".
- 6. 3. - Staljinova kćerka Svetlana Alilujeva prebegla u SAD preko ambasade u Nju Delhiju.
- 7. 3. - Jimmy Hoffa započinje zatvorsku kaznu (do 1971).
- 12. 3. - Indonezija: privremeni parlament smenio predsednika Sukarna, za v. d.-a postavljen general Suharto (ostaje na čelu do 1998).
- 17. 3. - Objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (nasuprot Novosadskom dogovoru iz 1954).
- 18. 3. - Supertanker Torrey Canyon se nasukao uz obalu Cornwalla.
- 19. 3. - Srpski pisci odgovaraju na Deklaraciju "Predlogom za razmišljanje" kojim prihvataju njene stavove u vezi razgraničenja jezikâ, ali i traže da Srbi u Hrvatskoj u tom slučaju koriste srpski i ćirilicu (objavljen 2.4. u Borbi).
- + Današnji Džibuti: namešteni plebiscit u Francuskoj Somalskoj Obali podržava vezu sa Francuskom, zbog čega dolazi do krvavih nemira (kolonija ubrzo preimenovana u Franucuska Teritorija Afara i Isi).
- 26. 3. - Central Park be-in u New Yorku.
- 29. 3. - Tito i Jovanka u poseti Kosmetu.
- mart - U Jugoslaviji odobren zakon o privatnim investicijama, prvi takav u istočnoj Evropi[1].
[uredi - уреди] April/Travanj
- 7. 4. - Izraelski lovci oborili šest sirijskih MiG-ova u okršaju na granici (prethodnica Šestodnevnog rata).
- 8. 4. - Pesma Evrovizije 1967: pobeđuje Britanka Sandie Shaw sa pesmom "Puppet on a String"; Lado Leskovar deli osmo mesto.
- 10. 4. - V plenum, Aleksandar Ranković isključen iz SKJ.
- 14 - 15. 4. - Velike demonstracije protiv Vijetnamskog rata u Nju Jorku i San Fransisku.
- 15. 4. - Prvi broj lista "Pravoslavlje", glasila Patrijaršije SPC.
- 18. 4. - Amandmani I-VI na ustav SFRJ - proširuju se ekonomska prava republika.
- 21. 4. - U Grčkoj izvršen državni udar nakon koga vlast preuzima tzv. pukovnička vojna hunta.
- 24. 4. - Vladimir Komarov je prva žrtva među sovjetskim kosmonautima, usled kvara padobrana na kapsuli.
- 28. 4. - Muhammad Ali odbija regrutaciju - uhapšen je i lišen titule i licence.
- 29. 4. - Fidel Castro izjavljuje da intelektualna svojina pripada svima.
- 30. 4. - Završen moskovski TV toranj Ostankino, sa 540 metara najviši do 1976.
- april - Mihajlo Mihajlov, već u zatvoru od 1966, osuđen na novu kaznu zbog "širenja neprijateljske propagande"[1]
- + Izbori sa više kandidata u SFRJ.
- + Konferencija komunističkih partija u Karlovim Varima za oslobođenje kontinenta od "vanevropskog" (američkog) uticaja, Jugoslavija i Rumunija bojkotuju.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 1. 5. - Venčali se Elvis Presley i Priscilla.
- + Anastasio Somoza Debayle započinje prvi predsednički mandat u Nikaragvi.
- 2. 5. - Harold Wilson objavljuje da će V. Britanija aplicirati za članstvo u EEZ.
- 6. 5. - Počinju levičarski nemiri u Hong Kongu.
- 13. 5. - Egipat dobija dezinformaciju da se na Sinaju gomilaju izraelske trupe, zbog čega započinju gomilanje svojih snaga.
- 16. 5. - Egipatski predsednik Nasser zahteva povlačenje UNEF-a sa Sinaja, što generalni sekretar UN U Thant prihvata dva dana kasnije, uz upozorenje.
- 18. 5. - Jurij Andropov dolazi na čelo KGB-a.
- 23. 5. - Egipat zatvara Tiranske prolaze za izraelsko brodovlje, što ovi smatraju ratnim činom.
- 24. 5. - Početak naksalitske pobune u Indiji koja traje i 2012.
- 30. 5. - Nigerijska država Bijafra proglašava nezavisnost, dolazi do Nigerijskog građanskog rata.
- + Jordan se pridružio vojnom savezu Egipta i Sirije.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1. 6. - Bitlsi izdali album Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band, koji ostaje na vrhu top-lista tokom "Leta ljubavi".
- + Vlada Nacionalnog jedinstva u Izraelu, Moše Dajan je ministar odbrane.
- 5 - 10. 6. - Šestodnevni rat u kome Izrael pobjeđuje udružene snage Egipta, Sirije i Jordana te zauzima Zapadnu obalu, Pojas Gaze, Golansku visoravan i Sinajsko poluostrvo. Jugoslavija i ostale komunističke zemlje, sem Rumunije, prekinule diplomatske odnose sa Izraelom.
- 5. 6. - Operacija Fokus (Mivtza Moked) - uništen veći deo egipatskog vazduhoplovstva, uglavnom na zemlji; Jordan i Sirija napadaju Izrael nakon lažne vesti o egipatskom uspehu.
- 7. 6. - Izraelske snage zauzele jerusalimski Stari grad i Zapadnu obalu od Jordana.
- 8. 6. - Izraelci izbili na Suecki kanal; incident USS Liberty - izraelski avioni i torpedni čamci napali ovaj američki brod, poginula 34 člana posade.
- 9 - 10. 6. - Bitka za Golansku visoravan, koju Izrael oduzima Siriji.
- 11. 6. - Loving v. Virginia: Vrhovni sud SAD nalazi neustavnim zakone koji zabranjuju međurasne brakove.
- 16 - 18. 6. - Monterey Pop Festival u Kaliforniji.
- 17. 6. - NR Kina detonirala prvu hidrogensku bombu (3,3 Mt).
- 23. 6. - Sastanak Johnson - Kosigin u Glasborou, Nju Džerzi.
- 25. 6. - Our World, prva živa međunarodna satelitska TV produkcija, Bitlsi prvi put izvode All You Need Is Love.
- 26. 6. - Karel Vojtila, budući papa Ivan Pavao II., je među novozaređenim kardinalima rimokatoličke crkve.
- 27. 6. - Izrael faktički anektirao istočni Jerusalim.
- 30. 6. - Moise Tshombe kidnapovan na povratku iz Španije u Kongo i odveden u Alžir.
- jun - SAD: rasni neredi u Tampi, Florida, i Bafalu, Njujork.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 1. 7. - {flagicon|Evropa}} Evropska zajednica za ugalj i čelik, Evropska zajednica za atomsku energiju i Evropska ekonomska zajednica se formalno spajaju - stvorena Evropska zajednica.
- 3. 7. - Belgijski plaćenik Jean Schramme digao pobunu u kongoanskoj Katangi.
- 4. 7. - Britanski parlament dekriminalizovao homoseksualnost.
- 6. 7. - Sudar voza i kamiona-cisterne na pružnom prelazu kod Magdeburga, Istočna Nemačka, 94-oro poginulih, uglavnom dece.
- 9. 7. - HE Potpeć (52 MW), jedna od limskih HE, puštena na mrežu.
- 12. 7. - Lech Wałęsa se zaposlio kao električar u Lenjinovom brodogradilištu u Gdańsku.
- 12 - 17. 7. - Rasni neredi u Newarku odnose 26 života (tokom leta u mnogim gradovima SAD izbijaju ovakvi neredi).
- 19. 7. - Uz podršku vlasti samoproglašena Makedonska crkva, protiv srpskih i bugarskih pretenzija na Makedoniju.
- 23 - 28. 7. - Rasni neredi u Detroitu odnose 43 života.
- 24. 7. - De Gol u Montrealu: Vive le Québec libre! ("Živeo slobodni Kvebek!").
- 29. 7. - Požar na američkom nosaču aviona USS Forrestal u Tonkinskom zalivu - 134 mrtvih.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 1. 8. - Festival u Puli: Velika zlatna arena "Skupljačima perja".
- 4. 8. - Debitantski album Pink Floyd-a: The Piper at the Gates of Dawn.
- 8. 8. - U Bangkoku osnovan ASEAN (Asocijacija nacija jugoistočne Azije).
- 10. 8. - Početak rada (prva sinhronizacija) TE Kostolac A (281 MW).
- 10. 8. - Sudan objavio da će Jugosloveni graditi pomorsku bazu na Crvenom moru[1].
- 15. 8. - U Velikoj Britaniji zabranjene off-shore piratske radio-stanice, Radio Caroline nastavlja emitovanje.
- 16. 8. - Objavljeno otkriće Lepenskog vira.
- 29. 8. - Judgement, posljednja epizoda, odnosno finale TV-serije The Fugitive, postaje najgledanijom epizodom u dotadašnjoj historiji američke televizije.
- 30. 8. - Thurgood Marshall je potvrđen za sudiju Vrhovnog suda SAD - prvi crnac na tom položaju.
- avgust - Suša i miševi umanjuju poljoprivredne prinose u Jugoslaviji.[1].
- + Haile Selasije u poseti Jugoslaviji.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 1. 9. - Kartumska rezolucija na samitu Arapske lige, poznata kao "Tri ne": ne priznanju, miru i pregovorima sa Izraelom.
- 3. 9. - Nguyen Van Thieu izabran za predsednika Južnog Vijetnama.
- 4 - 7. 9. - Vijetnamski rat: Operation Swift u dve provincije, gine 114 Amerikanaca i 316 Severnovijetnamaca.
- 10. 9. - Hrvatski emigrant otac Krunoslav Draganović prebačen iz Trsta u Jugoslaviju.
- 17. 9. - Turska: neredi na fudbalskoj utakmici u Kayseriju, 44 mrtvih.
- + The Doors-i pevaju Light my Fire u The Ed Sullivan Show-u sa rečju higher, iako je Morisonu rečeno da to ne radi (asocijacija na drogu).
- 30. 9. - Pokrenuti BBC Radio 1, 2, 3 i 4.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 4. 10. - Hassanal Bolkiah postaje sultan britanskog Bruneja nakon što mu je otac abdicirao.
- 9. 10. - U Boliviji ubijen Che Guevara .
- 17. 10. - "Kosa" debituje van Broadwaya.
- + Bitka kod Ong Thanha: dve američke čete upale u Viet Congovsku zasedu.
- 18. 10. - Premijera Diznijevog crtanog filma The Jungle Book, poslednjeg kojeg je nadgledao sam Walt Disney.
- 20. 10. - U Kaliforniji navodno snimljen Patterson-Gimlinov film, koji kao da pokazuje legendarnog bigfoota.
- 21. 10. - Egipćani potopili izraelski razarač "Eilat", poginulo 47 mornara.
- + Protest protiv Vijetnamskog rata u Washington D.C., Allen Ginsberg zapeva da bi Pentagon levitirao.
- 26. 10. - Zvanična krunidba šaha Reze Pahlavija i carice Fare.
- + John McCain oboren i zarobljen u Severnom Vijetnamu.
- 27. 10. - Charles De Gaulle ponovo stavio veto na ulazak V. Britanije u Evropsku zajednicu.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 3 - 22. 11. - Bitka kod Dak Toa, na tromeđi Vijetnama, Kambodže i Laosa - veliki gubici s obe strane.
- 5. 11. - Nakon vladine ofanzive, plaćenici Žana Šrama pobegli iz Konga u Ruandu.
- 9. 11. - Apollo program: prvi let rakete Saturn V (nosi bespilotni Apollo 4).
- 15. 11. - Grčka kiparska nacionalna garda (Jorgos Grivas) zauzela dva sela pri čemu je poginulo 27 ljudi, većinom turskih civila - zbog turskog ultimatuma grčka vlada će morati povući grčku diviziju sa ostrva.
- 22. 11. - Rezolucija SB UN 242 u vezi Arapsko-izraelskog sukoba, uspostavljena paradigma "Zemlja za mir".
- 26. 11. - Velike poplave u Lisabonu, 462 mrtvih.
- 29. 11. - Sekretar odbrane SAD Robert McNamara podneo ostavku (predlagao zamrzavanje broja vojnika, obustavu bombardovanja i prebacivanje kopnenih borbi na Južnovijetnamce).
- 30. 11. - Južni Jemen nezavisan od V. Britanije.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 1. 12. - RMS Queen Mary povučen iz službe.
- 3. 12. - Christiaan Barnard u Cape Townu izveo prvu transplantaciju srca.
- 9. 12. - Nicolae Ceaușescu postao šef rumunske države (šef partije od 1965).
- 11. 12. - U Toulouse-u predstavljen supersonični putnički avion Concorde (prvi let 1969).
- 13. 12. - Grčki kralj Konstantin II beži iz zemlje nakon neuspešnog kontraudara protiv vojne hunte.
- 15. 12. - Srušio se most preko rijeke Ohio u mjestu Point Pleasant, West Virginia uz pogibiju 46 ljudi; navodno viđeno legendarno biće Mothman.
- 17. 12. - Australijski premijer Harold Holt nestao na plivanju.
- 19. 12. - Profesor John Archibald Wheeler prvi put u javnosti uporabio izraz Crna rupa.
- 31. 12. - Motociklistički "nebojša" Evel Knievel se slupao pokušavajući da preskoči fontane ispred Caesar's Palace-a u Las Vegasu.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Najznačajnija otkrića na Lepenskom Viru.
- Na Santoriniju započinju iskopavanja na lokalitetu Akrotiri.
- U Nemačkoj i V. Britaniji uveden PAL sistem analogne kolor televizije.
- Objavljen Markesov roman "Sto godina samoće".
- Otkriven pulsar.
- Početkom godine bačene bombe na jugoslovenska diplomatska predstavništva u šest gradova SAD i Kanade[1].
- Američka vlada suspendovala prodaju viška pšenice Jugoslaviji, na osnovu kongresne rezolucije kojom se zabranjuju krediti zemljama koje trguju sa Kubom i Severnim Vijetnamom; ipak, u martu je dat kredit za hidroelektrane i pruge[1].
- Malezija otvorila ambasadu u Jugoslaviji.
- "Muška voda" pod Konjuhom kod Kladnja.
- U Albaniji zabranjena religija - crkvama, džamijama i manastirima se menja namena.
[uredi - уреди] 1967. u temama
- Rukovodstvo SFRJ:
- Predsednik Republike: Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Petar Stambolić, od 16.5. Mika Špiljak
- Predsednik Savezne skupštine: Edvard Kardelj pa Milentije Popović
- Nove države (Bijafra je bila samo delimično priznata, postojala je 1967-70; Južni Jemen je 1990. postao deo ujedinjenog Jemena):
- Televizija. TV serije: "Zabavlja vas Mija Aleksić", "Dežurna ulica", "Krug dvojkom", "Ni crno ni belo", "Ofelija", "Parničari" (1967-68), "Probisvet", "Sedam Hamleta", "Smoki", "Visočka hronika", "Letovi koji se pamte", "Volite se ljudi" (zadnje dve snim. 1966?) (TV Beograd); "Kad je mač krojio pravdu" (TV Zagreb).
[uredi - уреди] Rođenja
- 1.2. - Aleksandar Dunić, srpski glumac
- 20.2. - Kurt Cobain, američki pjevač (Nirvana) († 1994.)
- 22.2. - Dragan Đilas, novinar i političar
- 5.4. - Branko Ištvančić, hrvatski filmski redatelj
- 15.4. - Razija Mujanović, bosanskohercegovačka košarkašica
- 24.4. - Dino Rađa, hrvatski košarkaš
- 26.4. - Konstantin Kostjukov, baletski igrač iz Ukrajine, direktor Baleta NP u Beogradu
- 7.5. - Dražen Anzulović, hrvatski košarkaški trener
- 31.5. - Jasna Bilušić, hrvatska glumica i pjevačica
- 25.6. - Damir Polančec, hrvatski političar
- 1.7. - Branko Zorko, hrvatski atletičar
- 1.7. - Pamela Anderson, kanadsko-američka TV glumica
- 24.7. - Dražen Zečić, hrvatski pjevač
- 2.8. - Gordan Jandroković, hrvatski političar
- 26.8. - Saša Đorđević, srpski košarkaš
- 5.9. - Nikola Kojo, srpski glumac
- 6.9. - Milan Lukić, ratni zločinac
- 8.9. - Kimberly Peirce, američka rediteljka
- 19.9. - Mirko Norac, hrvatski general
- 27.9. - Isidora Žebeljan, kompozitor, akademik
- 20.10. - Monica Ali, engleska književnica
- 28.10. - Julia Roberts, američka filmska glumica
- 30.10. - Ilije Lupulesku, stonoteniser
- 2.11. - Zvonimir Soldo, hrvatski nogometaš
- 15.11. - François Ozon, francuski reditelj
- 22.11. - Boris Becker, njemački tenisač
- 25.12. - Boris Novković, hrvatski kantautor pop muzike
- ? - Isidora Bjelica, spisateljica
[uredi - уреди] Smrti
- 4. januar - Boris Krajger, narodni heroj i političar (* 1914)
- 11. februar - Milo Milunović, srpski slikar (* 1897)
- 18. veljače - Robert Oppenheimer, američki fizičar (* 1904.)
- 4. ožujka - Vladan Desnica - hrvatski književnik srpskog porekla (* 1905.)
- 26. ožujka - Ervin Šinko, hrvatski književnik (* 1898.)
- 19. april - Konrad Adenauer, njemački političar i državnik
- 10. lipnja - Spencer Tracy, američki filmski gluamc (* 1900.)
- 29. lipnja - Jayne Mansfield, američka glumac (* 1933.)
- 8. srpnja - Vivien Leigh, engleska filmska glumica (* 1913.)
- 27. jul - Veljko Petrović, srpski pisac (* 1884)
- 9. kolovoza - Joe Orton, engleski dramski pisac
- 14. avgust - Jovan Karamata, srpski matematičar (* 1902)
- 20. kolovoza - Antun Masle, hrvatski slikar (* 1919.)
- 27. kolovoza - Brian Epstein, menadžer grupe The Beatles
- 7. rujna - Ivana Fišer, prva hrvatska dirigentica (* 1905.)
- 12. rujna - Vladimir Bartol, slovenski književnik (* 1903.)
- 9. listopada - Che Guevara, argentinsko-kubanski revolucionar (* 1928.)
- 10. oktobar - Tadija Sondermajer, pionir jugoslovenskog vazduhoplovstva (* 1892)
- 13. oktobar - Dobrivoje Božić, inženjer, konstruktor prve savremene železničke kočnice (* 1885)
- 22. oktobar - Borivoje Ž. Milojević, srpski geograf (* 1885)
- 29. listopada - Julien Duvivier, francuski filmski redatelj (* 1896.)
- 5. decembar - Miloš N. Đurić, srpski klasični filolog, helenista, prevodilac, akademik (* 1892)
- 23. decembar - Dušan Timotijević, srpski novinar (* 1903)
10. juni - Vladimir Stankovič (avtomobilski dirkač)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1967. godinu
- Fizika: Hans Bethe
- Kemija: Manfred Eigen, Ronald George Wreyford Norrish i George Porter
- Fiziologija i medicina: Ragnar Granit, Haldan Keffer Hartline i George Wald
- Književnost: Miguel Ángel Asturias
- Mir: nije dodijeljena
[uredi - уреди] Reference
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Grlom u jagode 1967, YouTube
- Tito Breaks Relations with Israel, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslav Elections Analyzed, S.Stanković, OSA-RFE
- Main Characteristics of the Yugoslav 1966-1970 Plan, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia: "Praxis" in a Victorious Mood, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Relations with Albania and Bulgaria Discussed, S.Stanković, OSA-RFE
- Tito and "Non-Alignment", S.Stanković, OSA-RFE
- New Chief Of Staff Of The Yugoslav Army, Zdenko Antić, OSA-RFE
- Aspects of Land Nationalization Challenged Before Yugoslav Constitutional Court, Harry Trend, OSA-RFE
- Yugoslav Foreign Policy Should Be In Harmony With The Country's Economic Interests Belgrade Journalist Demands, S.Stanković, OSA-RFE
- Macedonian-Kosmet Cooperation and Its Effects on Albanian Relations, OSA-RFE
- Polish Philosopher Tells Yugoslavs That Marx's "Kapital" Not "A Bible of The Working Class", S.Stanković, OSA-RFE