1955
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:
◄◄ | ◄ | 1951 | 1952 | 1953 | 1954 | 1955 | 1956 | 1957 | 1958 | 1959 | ► | ►► |
Decenije:
◄ | 1920te | 1930te | 1940te | 1950te | 1960te | 1970te | 1980te | ► |
Vijekovi: |
![]() |
Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika. |
Sadržaj |
[uredi] Događaji
[uredi] Januar
- 2. januar - José Antonio Remón Cantera, predsjednik Paname, ubijen na trkalištu u glavnom gradu.
- 20. januar - Prva kriza u Tajvanskom moreuzu: Kineska Narodno-oslobodilačka armija uzela ostrva Yijiangshan od Republike Kine (Tajvan).
- 24. januar - Milovan Đilas osuđen na 18 meseci zatvora, uslovno na tri godine, zbog članka u Njujork Tajmsu u kome je kritikovao političko stanje u Jugoslaviji i istakao potrebu postojanja opozicione partije kao činioca demokratizacije (osuđen i Vladimir Dedijer).
- 25. januar - Prezidijum Vrhovnog Sovjeta SSSR formalno objavljuje kraj rata sa Njemačkom.
- 28. januar - Kongres SAD odobrio predsjedniku Eisenhoweru upotrebu sile za odbranu Tajvana.
[uredi] Februar
- 10. februar - Američka Sedma flota pomaže evakuaciju kineske nacionalističke armije sa ostrva Dachen.
- 12. februar - Američki predsjednik Eisenhower poslao prve savetnike u Južni Vijetnam.
- 17. februar - Na Bjelašnici južni orkanski vetar od 200 km/h (skoro 56 m/s).
- 25. februar - Tajvanci (Republika Kina) napuštaju ostrva Tačen tokom Prve krize u Tajvanskom moreuzu.
- februar - Završena prva faza izgradnje HE Jablanica, početak proizvodnje el. energije.
- + Sastanak Stalnog saveta Balkanskog pakta (Jugoslavija, Grčka, Turska).
- + Hladni rat: Formiran "Bagdadski pakt" (CENTO - Organizacija Centralnog ugovora) koji povezuje Iran, Irak, Pakistan, Tursku i Veliku Britaniju (formalno raspušten 1979).
[uredi] Mart
- 19. mart - Premijera filma Blackboard Jungle, koji popularizuje pesmu Rock Around the Clock.
[uredi] April
- 1. april - EOKA (Narodna organizacija kiparskih boraca) započinje borbu protiv britanske vlasti na Kipru.
- 5. april - Britanski premijer Vinston Čerčil dao ostavku (kraj političke karijere), nasleđuje ga Anthony Eden.
- 11. april - Indijski putnički avion Kashmir Princess raznesen bombom tokom leta - meta je bio kineski premijer Zhou Enlai, koji se u zadnjem trenutku nije ukrcao.
- 18. april - Smenjen Imre Nagy, mađarski predsjednik vlade.
- 18-24. april - Konferencija u Bandungu - afroazijska konferencija 29 zemalja u Indoneziji (prekursor Pokreta nesvrstanih).
[uredi] Maj
- 4-9. maj - Poseta turskog premijer Menderesa Jugoslaviji.
- 5. maj - Stupile na snagu Bonsko-pariske konvencije, kojima je okončana saveznička okupacija Zapadne Nemačke i uglavnom obnovljena suverenost.
- 9. maj - Zapadna Nemačka postaje članica NATO-a.
- 14. maj - Hladni rat: Potpisan Varšavski pakt, ugovor o uzajamnoj odbrani SSSR-a i satelita.
- 15. maj - Potpisan Austrijski državni ugovor, kojim je obnovljena nezavisnost te zemlje (stupio na snagu 27.7.); članom 7 Austrija se obavezala da će poštovati prava slovenačke i hrvatske manjine ali to nije do kraja ispoštovano.
- 26. maj - Hruščov sa delegacijom stigao u posetu Jugoslaviji - prva poseta posle 1948. i kampanje Informbiroa.
[uredi] Juni
- 1. juni - Radio Beograd počinje s emitovanjem programa "Dobro jutro, deco".
- 2. juni - Tito i Hruščov potpisuju Beogradsku deklaraciju - odbacivanje monolitizma u međunarodnom komunističkom pokretu (normalizovanje odnosa Jugoslavije i SSSR, narušeni 1948).
- 11. juni - Katastrofa na 24 sata Le Mansa - sudar vozila izaziva smrt 83 gledatelja.
- 16. juni - Argentinsko vazduhoplovstvo, u sklopu neuspelog puča, bombardovalo miting podrške predsjedniku Peronu na Plaza de Mayo, dan nakon što ga je papa Pio XII ekskomunicirao - poginulo 364 ljudi.
- 22. juni - Proglašen Opšti zakon o uređenju opština i srezova - nova teritorijalna podela opština i srezova/kotara - uveden komunalni sistem u kome je uvećana opština osnovna društveno-ekonomska zajednica i političko-teritorijalna jedinica (u FNRJ sada ima 1479 opština u 107 srezova, što će do 1963 biti smanjeno na 581 odn. 40).
- + Premijera Diznijevog animiranog filma Lady and the Tramp.
- 27. juni - Zajednički kominike FNRJ, SAD, Velike Britanije i Francuske u Beogradu - reafirmacija nezavisnosti Jugoslavije.
[uredi] Juli
- 1. juli - CK KP Kine izdaje Direktivu o pokretanju borbe za čišćenje skrivenih kontrarevolucionarnih elemenata (tzv. pokret Sufan) - na meti su bivši kuomintangovci, ljudi iz bogatih porodica, studenti i učeni.
- 17. juli - Preko televizije predstavljen Disneyland u Anaheimu, Kalifornija (sutradan otvoren za publiku).
- 18 - 23. juli - Prvi samit u Ženevi između SAD, SSSR, Velike Britanije i Francuske.
- 26. juli - Prva sinhronizacija HE Zvornik, snage 96 MW, prve na Drini.
- 27. juli - Titov govor u Karlovcu nagoveštava novi ekonomski kurs (kako bi generacija koja nosi teret izgradnje socijalizma osetila i rezultate napora).
- + El Al-ov let 402 (Beč - Istanbul - Tel Aviv) oboren iznad Bugarske, poginulo svih 58 putnika i članova posade.
[uredi] August
- 19. august - Uragan Diane izaziva 200 smrti na severoistoku SAD.
- 20. august - Stotine ljudi ubijeno u antifrancuskim neredima u Maroku i Alžiru (npr. Masakr u Constantinois).
- 27. august - U Londonu izašlo prvo izdanje Guinnessove knjige rekorda.
[uredi] Septembar
- 6. septembar - U Turskoj je došlo do antigrčkih izgreda ("Istanbulski pogrom" ili Septemvriana), izazvanih lažnom vešću da je bačena bomba na turski konzulat u Solunu (Ataturkovu rodnu kuću).
- 6.9. - Grčki kralj Pavle sa kraljicom u poseti Beogradu (prva poseta nekog monarha Jugoslaviji od rata).
- 15. septembar - U Parizu izdat roman "Lolita" Vladimira Nabokova.
- 16. septembar - Revolución Libertadora: vojna pobuna protiv Huana Perona u Argentini, zbačen tri dana kasnije.
- 26. septembar - predsjednik Tito pustio u rad hidroelektranu u Zvorniku.
- 28. septembar - Jugoslavija usvojila ekonomski plan, veća ulaganja u potrošačku robu i poljoprivredu na uštrb teške industrije[1].
- 29. septembar - Sovjetski trkač Vladimir Kuc na stadionu JNA oborio svetski rekord na 5000 metara.
- 30. septembar - U prometnoj nesreći poginuo mladi glumac James Dean.
[uredi] Oktobar
- 10. oktobar - JAT-ov avion Convair CV-340-58 udario u brdo kod Beča - 7 mrtvih od 29.
- 18. oktobar - Počela proizvodnja Zastave 750, popularnog "Fiće" (do 18. 11. 1985).
- 20. oktobar - Otvoren Muzej Nikole Tesle u Beogradu.
- 23. oktobar - Stanovnici Protektorata Saarland na referendumu odbacuju predlog nezavisnosti pod nadzorom Zapadnoevropske unije (vratiće se Njemačkoj 1957).
- + Ngo Dinh Diem, ambiciozni premijer Države Vijetnam, namještenim referendumom zbacuje bivšeg cara Bao Dai-a - tri dana kasnije proglašava se predsjednikom nove Republike Vijetnam.
- 29. oktobar - U eksploziji sovjetskog bojnog broda "Novorosijsk" u zalivu Sevastopolj gine 608 mornara.
- oktobar - 5000 američkih vojnika premješteno iz Austrije u severnu Italiju[1].
- + Sednica Izvršnog komiteta CK SKJ - nova ekonomska politika, napuštanje stezanja kaiša, usklađivanje teške i prerađivačke industrije, razvoj nerazvijenih područja.
[uredi] Novembar
- 1. novembar - Početak vijetnamskog konflikta, po američkim shvatanjima (datum organizovanja Savjetodavne grupa vojne pomoći [MAAG] za Vijetnam).
- + Tempirana bomba raznijela putnički avion (United Airlines Flight 629) iznad Kolorada - poginule 44 osobe, za šta je osuđen i pogubljen čovek koji je na meti imao svoju majku.
- 5. novembar - Počela sa radom hidrocentrala "Vlasina".
- + U SAD stavljena van zakona rasna segregacija na vozovima i autobusima u međudržavnom saobraćaju.
- 6. novembar - Državni sekretar SAD John Foster Dulles u Beogradu.
- 19. novembar - C. Northcote Parkinson prvi put izlaže Parkinsonov zakon.
- 20. novembar - TV debi Bo Diddley-a u šouu Ed Sullivan-a.
[uredi] Decembar
- 1. decembar - U Montgomery-ju, Alabama, uhapšena Rosa Parks, jer nije želela ustupiti mesto u autobusu na osnovu segregacionih zakona, što dovodi do crnačkog bojkota autobusa u gradu.
- 5. decembar - Osnovano Udruženje za poboljšanje Montgomerija (Montgomery Improvement Association) na čijem je čelu Martin Luther King, Jr., koje upravlja bojkotom autobusa.
- 20. decembar - Jugoslavija izabrana za nestalnu članicu Saveta bezbednosti UN u 36. glasanju (protivkandidat Filipini); prethodno bilo predlagano da dve zemlje odsluže po pola 2-godišnjeg mandata[1].
- 22. decembar - Američki citogenetičar Joe Hin Tjio otkrio da čovek ima 46 hromozoma.
[uredi] Tokom godine
- 1955-56 - Akcija sakupljanja oružja na Kosovu i Metohiji (stavljeno na teret Rankoviću 1966).
- Osnovan Filozofski fakultet kao dio Sveučilišta u Zagrebu.
- Puštena u rad hidroelektrana "Glava Zete".
- Spomenik otpora i stradanja u Kraljevu.
- U Rijeci zatvoreni Salezijanska klasična gimnazija, Visoka teološka škola i sjemenište, nakon sudskog postupka nekim njenim članovima.
- U Beogradu prvi put gostovala Pekinška opera.
- Žarko Dolinar osvojio otvoreno prvenstvo Engleske u stonom tenisu.
[uredi] 1955. u temama
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsjednik Republike i Predsjednik Saveznog izvršnog vijeća: Josip Broz Tito
- Predsjednik Savezne skupštine: Moša Pijade
[uredi] Rođeni
- 18. januar - Kevin Costner, američki filmski glumac i režiser
- 18. januar - Dario Džamonja, bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče
- 13. februar - Zlatan Čolaković, bosansko-hrvatski književnik
- 19. februar - Senudin Jašarević, bosanskohercegovački književnik i novinar
- 24. februar - Steve Jobs, jedan od osnivača kompanije Apple Computer
- 19. mart - Bruce Willis, američki glumac
- 24. mart - Kim Johnston Ulrich, američka glumica
- 31. mart - Angus Young, gitarista grupe AC/DC
- 13. april - Safet Sušić - Pape, bosanski nogometaš
- 30. april - Zlatko Topčić, bosanskohercegovački književnik
- 30. maj - Safet Oručević, bosanskohercegovački političar
- 4. juni - Val McDermid, škotski pisac kriminalističkih romana
- 21. juni - Nijaz Omerović, bosanskohercegovački slikar i pisac
- 28. oktobar - Bill Gates, američki informatičar
- 10. decembar - Goran Ipe Ivandić, bosanskohercegovački rock bubnjar
[uredi] Umrli
- 15. januar - Isak Samokovlija, bosanskohercegovački književnik
- 11. mart - Alexander Fleming, britanski biolog
- 12. mart - Theodor Plievier, njemački književnik
- 18. april - Albert Einstein, njemački fizičar-teoretičar
- 12. august - Thomas Mann, njemački književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. godine
[uredi] Nobelove nagrade
nije dodijeljena nagrada