1900
Izvor: Wikipedia
Godine: 1896 1897 1898 1899 - 1900 - 1901 1902 1902 1903 |
|
Desetljeća: 1870te 1880te 1890te - 1900te - 1910te 1920te 2030te |
|
Stoljeća: 18. stoljeće - 19. stoljeće - 20. stoljeće |
Gregorijanski | 1900 MCM |
Ab urbe condita | 2653 |
Islamski | 1317 – 1318 |
Iranski | 1278 – 1279 |
Hebrejski | 5660 – 5661 |
Bizantski | 7408 – 7409 |
Koptski | 1616 – 1617 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 1955 – 1956 |
- Shaka Samvat | 1822 – 1823 |
- Kali Yuga | 5001 – 5002 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4536 – 4537 |
- 60 godina | Yang Metal Miš (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11900 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1900 (MCM) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom, ali prijestupna godina koja počinje u subotu po, na početku godine, 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
Ove godine je primenjeno pravilo gregorijanskog kalendara da godina deljiva sa četiri neće biti prestupna ako nije deljiva i sa 400. Zbog toga je razlika prema julijanskom kalendaru, koji nema izuzetaka za prestupne godine, od 1. marta povećana na 13 dana.
Godina 1900. je poslednja godina 19. vijeka, ali i prva godina 1900-ih.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj-Mart/Ožujak
- 1.1. - Kruna je postala jedinstvena (i jedina) valuta u Austro-ugarskoj monarhiji, u Nigeriji uspostavljen britanski protektorat
- 2.1. - Prvi električni bus, u New Yorku, John Hay najavljuje politku Otvorenih vrata koja promovira otvorenu američku trgovinu s Kinom, otvoren Čikaški kanal
- 5.1. - John Edward Redmond, vođa irskih nacionalista, poziva na ustanak, Henry Augustus Rowland sa Sveučilišta John Hopkins otkriva zemljin magnetizam
- 6.1. - Buri napadaju Ladysmith u Burskom ratu, preko 1000 mrtvih
- 9.1. - U Londonu izbija epidemija gripe
- 13.1. - Njemački Car uvodi Njemački kao službeni jezik u njemačkoj vojsci
- 13.1.? - Arhiv Srbije počeo s radom.
- 14.1. - Premijera Puccinijeve Tosce u Rimu, neuspijeh, glumcima prijećeno smrću.
- 19.1. - Ernest von Koerber je novi ministar-predsednik Austrijskih zemalja.
- 23.1. - 5000 australskih rudara kreće u štrajk
- 24.1. - Britanci poraženi kod Spion Kopa u Burskom ratu.
- 26.1. (14.1. po j.k.) - U Srbiji donesen Zakon o trgovačkoj akademiji, kao i Zakon o udruženjima, povodom namnoženih ukopnih i svadbenih udruženja, nekih vrsta finansijskih piramida.
- 1.2. (20.1. po j.k.) - Zakon o potpomaganju zemljoradničkih zadruga donesen u Srbiji.
- 5.2. - Ruska carska vlada opozicijskim je studentima odredila prisilnu obvezu služenja u vojsci.
- 6.2. - Osnovan Međunarodni sud u Haagu.
- 9.2. - Dwight Davis utemeljuje Davis Cup
- 27.2. - U Engleskoj utemeljena laburistička stranka
- 28.2. - Veliko vojvodstvo Baden donijelo je uredbu kojom se, prvi put u Njemačkoj, ženama daje pravo na studij na visokim školama. Dotad su mogle sudjelovati samo kao gosti slušači.
- 1.3. - Od danas razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana i tako do istog datuma 2100.
- 13.3. - Britanska vojska osvaja Bloemfontein
- 14.3. - SAD prelazi na zlatni standard.
[uredi - уреди] April/Travanj-Jun/Lipanj
- 4.4. - Atentat na Princa od Walesa u Belgiji
- 14.4. - Svjetska izložba otvorena u Parizu
- 22.4. - U Zagrebu je osnovano Društvo hrvatskih književnika. U Matici hrvatskoj sastala se osnivačka skupština Društva hrvatskih književnika, na kojoj se okupilo sto književnika iz Zagreba i trojica izvan Zagreba. Predsjedao je predsjednik inicijativnoga odbora književnik Đuro Deželić. Za prvoga predsjednika izabran je najstariji hrvatski književnik, pripadnik generacije koja je vodila hrvatski narodni preporod - tada vrlo cijenjeni i popularni Ivan Trnski.
- 30.4. - Havaji sližbeno postaju tertorij SAD-a
- 14.5. - Druge Olimpijske igre otvorene u Parizu
- 17.5. - Britanska vojska osvaja Mafeking
- 18.5. - Odobrena društvena Pravila NEVEN
- 18.5. - Britanija pripaja otok Tonga
- 31.5. - Bokserski ustanak u Kini
- 4.6. - Otvorena Rodinova izložba u Parizu
- 5.6. - Britanska vojska zauzima Pretoriju
- 5.6. - Putnički brod Deutchland III postavlja rekord u brzini
- 7.6. - Osnovan Pasterov zavod u Nišu.
- 19.6. - Theodore Roosevelt republikanski kandidat za potpredsjednika SAD-a
- 20.6. - Bokseri ubili njemačkog ambasadora u Pekingu
- 27.6. - Otvaranje središnje linije londonske podzemne željeznice
[uredi - уреди] Jul/Srpanj-Septembar/Rujan
- 1.7. - Prvi let zrakoplovom kojeg je izgradio gof von Zeppelin
- 15.7. - Britanske trupe ugušile su ustanak Ašantija na Zlatnoj obali.
- 21.7. (8. po j.k.) - Kralj Aleksandar Obrenović oglasio svoju veridbu sa Dragom Mašin rođ. Lunjevica; vlada daje ostavku.
- 21/22.7. - Milan Obrenović dao ostavku na položaj komandanta aktivne vojske.
- 24.7. - Pomilovani svi radikali osuđeni u vezi sa prošlogodišnjim Ivanjdanskim atentatom.
- 25.7. (12. po j.k.) - Nova srpska vlada, Alekse Jovanovića ("svadbeno ministarstvo").
- 29.7. - Ubijen talijanski kralj Umberto I.
- 2.8. - Prva hidrocentrala u Srbiji, HE Pod gradom u Užicu na reci Đetinji, tek druga na svetu po Teslinim principima.
- 5.8. (23.7. po j.k.) - Venčanje kralja Aleksandra Obrenovića i Drage Mašin; kumuje ruski car Nikola II (preko otpravnika poslova Mansurova).
- 14.8. - Savezničke trupe oslobađaju zaposjednute ambasade u Pekingu
- 31.8. - Kraj željezničkog štrajka Taff Vale u Južnom Walesu
- 31.8. - Britanska vojska okupirala Johannesburg
- 1.9. - Razmjenom depeša između njemačkog cara Wilhelma II. i američkog predsjednika Williama McKinleya proradila je prva njemačka transatlantska kabelska linija duga 13.000 kilometara koja je ukinula monopol Velike Britanije nad gotovo svim međunarodnim kabelskim vezama.
- 7.9. (26.8. j.k.) - Objavljeno da je kraljica Draga u "blagoslovenom stanju".
- 19.9. - Alfred Dreyfus pomilovan u Parizu.
- 28.9. (15.9. po j.k.) - Persijski šah Muzafarid-Din Šah Kadžar proputovao kroz Srbiju.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad-Decembar/Prosinac
- Listopad - Norveški izumitelj Johann Vaaler traži patent za svoj izum spajalice za papir bez koje bi nam današnji život bio nezamisliv :)
- 16.10. - Torijevci dobili britanske opće izbore
- 25.10. - Britanija pripaja Transvaal
- 6.11. - Republikanac William McKinley pobjedio na predsjedničkim izborima u SAD-u
- 1.12. - Švicarsko Savezno vijeće donijelo je u Bernu odluku o (spornom) pitanju oko Gvajane (Francusku) oko koje su se sporile Francuska i Brazil.
- 31.12. - U Kini je pogubljen kineski vojnik koji je 20.6. ubio njemačkog veleposlanika barona Klemensa Freiherra von Kettelera.
[uredi - уреди] Tokom godine
[uredi - уреди] Rođenja
- 6.1. - Marija Karađorđević (rođ. von Hohenzollern-Sigmaringen), rumunska princeza, jugoslovenska kraljica († 1961)
- 4.2. - Jacques Prévert - francuski pjesnik († 1977.)
- 22.2. - Luis Bunuel, španjolski filmski redatelj († 1983)
- 5.3. - Josip Gostić, hrvatski pjevač († 1963.)
- 9.3. - Howard Hathaway Aiken, američki matematičar († 1973.)
- 23.3. - Erich Fromm, američki psihoanalitičar njemačkog porijekla († 1980.)
- 26.3. - Oton Postružnik, slikar († [[* 5.4. - Spencer Tracy, američki filmski gluamc († 1967.)
- 1.4. - Tone Seliškar, književnik († 1969)
- 4.5. - Antun Augustinčić, hrvatski kipar († 1979.)
- 25.4. - Vjekoslav Štefanić, hrvatski filolog († 1975.)
- 15.6. - Vladislav Ribnikar, političar, novinar, direktor Politike († 1955)
- + Stanislav-Staša Beložanski, slikar i scenograf († 1992)
- 29.6. - Antoine de Saint-Exupéry, francuski književnik i avijatičar († 1944.)
- 3.10. - Thomas Wolfe, američki književnik († 1938.)
- 7.10. - Heinrich Himmler, njemački nacistički političar († 1945)
- 8.11. - Mihailo Vukdragović, kompozitor i dirigent, akademik († 1986)
- 14.11. - Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent († 1990.)
[uredi - уреди] Smrti
- 20.1. - John Ruskin, engleski pisac i kritičar (r.1819)
- 21.4. - Jovan Đorđević, srpski književnik, profesor, prvi upravnik SNP u Novom Sadu (* 1826)
- 26.7. - Josip Torbar, hrvatski prirodoslovac (r. 1824.)
- 7.8. - Wilhelm Liebknecht, njemački političari (r. 1826.)
- 8.8. - Emil Škoda, poznati češki industrijalac. (r.1839).
- 21.8. - Ilija Ognjanović - Abukazem, srpski književnik (* 1845)
- 25.8. - Friedrich Nietzsche, njemački filozof, pjesnik i klasični filolog (r. 1844.)
- 22.11. - Arthur Sullivan, skladatelj opereta (r. 1842.)
- 30.11. - Oscar Wilde, irski književnik (r. 1854.)
- 27.12. - William George Armstrong, engleski pronalazač i tvorničar (r. 1810.)
[uredi - уреди] Umjetnost
- Drama Anton Pavlovič Čehov - Ujak Vanja
- Roman Joseph Conrad - Lord Jim
- Studija Sigmunda Freuda Tumačenje snova
- Puccinijeva opera Tosca
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
[uredi - уреди] Vidi takođe:
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: