1904
Izvor: Wikipedia
Godine: 1900 1901 1902 1903 - 1904 - 1905 1906 1907 1908 |
|
Desetljeća: 1870e 1880e 1890e - 1900e - 1910e 1920e 2030e |
|
Stoljeća: 19. stoljeće - 20. stoljeće - 21. stoljeće |
Gregorijanski | 1904 MCMIV |
Ab urbe condita | 2657 |
Islamski | 1321 – 1322 |
Iranski | 1282 – 1283 |
Hebrejski | 5664 – 5665 |
Bizantski | 7412 – 7413 |
Koptski | 1620 – 1621 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 1959 – 1960 |
- Shaka Samvat | 1826 – 1827 |
- Kali Yuga | 5005 – 5006 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4540 – 4541 |
- 60 godina | Yang Drvo Zmaj (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11904 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1904 (MCMIV) bila je prestupna godina koja počinje u petak po gregorijanskom, odn. prestupna godina koja počinje u četvrtak po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj-Mart/Ožujak
- 3.1. - Izvedena prva srpska opera "Na uranku" Stanislava Biničkog.
- 25.1. (12.1. po j.k.) - Prvi broj lista "Politika".
- januar-februar - "Diplomatski štrajk" srpskog dvora, strani diplomati ne prisustvuju prijemima zbog kraljevih ađutanata, majskih zaverenika.
- 8.2. - Rusko-japanski rat je započeo japanskim napadom na (tadašnji ruski) Port-Arthur.
- mart - Srpsko-bugarski sporazumi - javni, ekonomsko-pravni, i tajni, politički.
[uredi - уреди] April/Travanj-Jun/Lipanj
- 4.4. - Zemljotres s epicentrom kod Kresne u jugozapadnoj Bugarskoj (M 7.1 do 7.8, I IX do X), osetio se u celoj Srbiji, razaranja u Vranju.
- 12.4. (30.3. po j.k.) - Srpsko-bugarski ekonomski sporazum; tajni deo se odnosi na Osmansko carstvo.
- 15.6. - U požaru na parobrodu "General Slokam" pored Njujorka poginulo preko hiljadu osoba, uglavnom žena i dece.
[uredi - уреди] Jul/Srpanj-Septembar/Rujan
- 21.7. - Cammile Jenatzy, vozeći 100 km na sat, postavio novi svjetski rekord u brzini vožnje automobilom.
- 21.7. - Završena gradnja Transibirske železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka. Železnica građena 13 godina.
- 3.8. - Britanci su napali Tibet i zauzeli glavni grad Lasu, a verski vođa dalaj lama je pobegao u mongolsku prestonicu Urgu (Ulan Bator).
- 3.8. - Prvi put su se emitovali radio talasi na Balkanskom poluostrvu sa Volujice, brda iznad Bara. Ovo je označilo i prvo emitovanje radio talasa u civilne svrhe. Puštanju u rad radio-telegrafske stanice prisustvovalo je više hiljada gostiju i zvanica iz cele Crne Gore, među kojima su bili i knez Nikola i Guljelmo Markoni, jedan od pronalazača bežične telegrafije
- 4.9. - U Beogradu osnovano Društvo srpskih umetnika "Lada".
- 5.9. - Prvi kongres srpskih lekara i prirodnjaka.
- 19.9. - Prva izložba u Vojnom muzeju u Beogradu.
- 20.9. - Prva stalna postavka u beogradskom Etnografskom muzeju (osnovan 1901).
- 21.9. - Krunisan kralj Petar I Karađorđević.
- septembar - Prvi kongres južnoslovenske omladine u Beogradu, takođe konferencija srpskih, bugarskih, hrvatskih i slovenačkih književnika, umetnika i publicista u istom gradu.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad-Decembar/Prosinac
- 15.12. - U Srbiji počela da radi služba hitne pomoći.
- 20.12. - U Beogradu osnovano Društvo krematista "Oganj".
- 25.12. - Prvi broj časopisa "Stradija", urednik Radoje Domanović (izlazi samo do maja 1905.)
- oktobar - Samostalna radikalna stranka formirala svoj klub u srpskoj skupštini (i formalan razlaz sa NRS).
- 10.12. (27.11. po j.k.) - Pad radikalno-samostalske vlade đen. Save Grujića u Srbiji, na pitanju zajmova za železnice i naoružanje - dolazi homogena radikalska vlada Nikole Pašića.
[uredi - уреди] Tokom/tijekom godine
[uredi - уреди] Rođenja
- 1.1. - Mladen Leskovac, književnik i akademik († 1990)
- 3.1. - Oto Bihalji Merin, književnik i likovni kritičar, španski borac († 1993)
- 13.1. - Sava Jeremić, frulaš († 1989)
- 18.1. - Cary Grant, američki filmski glumac (u. 1986.)
- 4.2. - Predrag Milošević, kompozitor i dirigent († 1988)
- 16.2. - George F. Kennan, američki diplomata († 2005)
- 23.2. - William L. Shirer, američki novinar i historičar
- 18.3. - Srečko Kosovel, slovenski pjesnik
- 31.3. - Đorđe Andrejević Kun, slikar i grafičar († 1964)
- 6.4. - Kurt Georg Kiesinger, njemački političar i državnik
- 11.4. - Đurđe Bošković, srpski arhitekta († 1990)
- 14.4. - John Gielgud, engleski pozorišni i filmski glumac
- 18.4. - Drago Gervais, hrvatski književnik (u. 1957.)
- 22.4. - Robert Oppenheimer, američki fizičar (u. 1967.)
- 2.5. - Bing Crosby, američki pjevač i glumac (u. 1977.)
- 11.5. - Salvador Dali, španjolski slikar (u. 1989.)
- 7.6. - Vladimir Gortan, hrvatski politički djelatnik (u. 1929.)
- 2.7. - René Lacoste, francuski teniser i modni dizajner
- 12.7. - Pablo Neruda, čileanski pjesnik (u. 1973.)
- 14.7. - Isak Baševis Singer, američki pisac, poreklom poljski Jevrej. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1978. godine.
- 24.7. - Delmer Daves, američki režiser i scenarist
- 30.7. - Salvador Novo, meksički pisac
- 8.8. - István Szelényi, mađarski kompozitor
- 19.8. - Nikola Šop, bosanski i hrvatski pjesnik
- 26.8. - Christopher Isherwood, britanski pisac
- 27.9. - Edvard Kocbek, slovenski književnik (u. 1981.)
- 2.10. - Graham Greene, britanski pisac (u. 1991.)
[uredi - уреди] Smrti
- 5.1. - Feliks Kanic, mađarski putopisac, arheolog i etnolog. (r.1829).
- 9.5. - Dimitrije Nešić, srpski matematičar, predsednik Srpske kraljevske akademije. (r.1836).
- 13.5. - Eugen Kumičić, hrvatski književnik i političar (r. 1850.)
- 14.6. - Jovan Jovanović Zmaj, srpski pisac (* 1833)
- 3.7. - Teodor Hercl, osnivač i lider cionističkog pokreta. Organizovao je prvi cionistički kongres u Bazelu (1897) i bio je prvi predsednik Svetske cionističke organizacije. U delu „Jevrejska država“ (1896) izneo je plan za osnivanje jevrejske države u Palestini.
- 15.7. - Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik (r. 1860.)
- 9.8. - Friedrich Ratzel, njemački geograf i etnograf (r. 1844.)
- 25.12. - Dinko Vitezić, hrvatski književnik (r. 1822.)
- ((Antonin Dvoržak)) - češki skladatelj
[uredi - уреди] Dani sećanja
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1904. godinu
- Fizika: John William Strutt Rayleigh
- Kemija: Sir William Ramsay
- Fiziologija i medicina: Ivan Pavlov
- Književnost: Frédéric Mistral i José Echegaray
- Mir: Institut za međunarodno pravo
[uredi - уреди] Izvor/Reference
- Istorija srpskoga naroda, Šesta knjiga, prvi tom, Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja 1878-1918; Srpska književna zadruga, Beograd 1983.