1926
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1922. | 1923. | 1924. | 1925. | 1926. | 1927. | 1928. | 1929. | 1930. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 3.1. - Grčki premijer general Teodoros Pangalos se proglasio za diktatora.
- 4.1. - U Budimpešti uhapšeni princ Ludvig Vindišgrec i dr., pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera.
- 8.1. - Abdul Aziz ibn Saud postao je kralj Hedžasa, a naziv zemlje promenjen je u Saudijska Arabija.
- 16.1. - BBC-jeva radio drama o radničkoj revoluciji izaziva paniku u Londonu.
- 27.1. - Engleski pronalazač Džon Logi Berd u Londonu prvi put javno demonstrirao televiziju.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 22.2. - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 6.3. - Izgoreo Kraljevski Šekspirov teatar u Stratfordu.
- 16.3. - Robert H. Goddard u Masačusetsu lansirao prvu raketu sa tečnim gorivom.
- kraj marta - Uzajamne optužbe za korupciju između Rade Pašića (sin prem. Nikole Pašića), Ljube Jovanovića (radikalski prvak) i Dragiše Stojadinovića (Jovanovićev zet).
- 30.3. - Stjepan Radić, ministar prosvete, traži da Skupština nastavi rad u aprilu, Pašić bi mesec dana kasnije - dolazi do krize vlade.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 4.4. - Nikola Pašić, predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala.
- + Grčki diktatorski premijer gen. Pangalos se izabrao za predsednika republike.
- 7.4. - Neuspeli atentat na Musolinija.
- 8.4. - Nikola Uzunović novi predsednik vlade (takođe radikal), i dalje koalicija sa HSS-om.
- 9.4. - U Grčkoj pobuna solunskog garnizona.
- 11.4. - Stjepan Radić drži govor u Pakracu, između ostalog spočitava ministru saobraćaja Krsti Miletiću "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu.
- 12.4. - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom" (misleći na Radića) - kriza vlade.
- 15.4. - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (dvojica radićevaca, Šuperina i Nikić, ostali u vladi).
- 24.4. - Berlinski ugovor između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće.
- 26.4. - Ljuba Jovanović isključen iz radikalne stranke zbog pisma u kojem je kritikovao Pašića; vlada u sukobu sa Pašićem.
- 29.4. - Obnovljena "R-R" koalicija, radićevci dobijaju još tri ministarstva (Pavle Radić, Krajač i Pucelj).
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 1.5. - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do oktobra).
- 1.5. - U Strumici bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", dvojica mrtvih.
- 4 - 13.5. - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku (vlada uvela vanredno stanje 9.5., koje je trajalo do decembra).
- 9.5. - Francuska mornarica bombarduje Damask zbog druskih nemira.
- 12.5. - Roald Amundsen preleteo Severni pol.
- 12-14.5. - Majski puč u Poljskoj, maršal Józef Piłsudski preuzima de fakto vlast.
- 14 - 22.5. - Treći kongres KPJ u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, sekretar CK KPJ Sima Marković, rad partije blokiran frakcijama.
- 15.5. - Započelo emitiranje radio Zagreba, prve radio postaje u Hrvatskoj koja kasnije postaje sastavnim dijelom HRT-a.
- 24.5. - Otvorena Univerzitetska biblioteka u Beogradu (građena 1921-24, od 1946. U. B. "Svetozar Marković").
- 28.5. - General Gomeš da Košta izvodi puč u Portugalu - kraj Prve Portugalske republike, uvod u Estado Novo (1933-1974).
- 30.5. - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara".
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 10.6. - Ugovor o prijateljstvu Rumunije i Francuske.
- 27.6. - Čehoslovački predsednik Tomaš Masarik odlikovao Beograd Ordenom Ratnog krsta.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 1.7. - Kuomintang počinje vojnu kampanju ujedinenja severne Kine.
- 10.7. - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu upada na Balkanu[1].
- 12.7. - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica.
- 30.7. - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.[1]
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 5.8. - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
- 11.8. - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada.
- 11.8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u Temišvaru (do 1946).
- 15.8. - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa Kostom Kumanudijem.
- 17.8. - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u solunskoj luci[1], kao i ugovoro prijateljstvu.
- 22.8. - Oboren grčki diktator, gen. Pangalos, od strane gen. Jorgosa Kondilisa, zvanog Grom.
- 23.8. - Iznenada umire filmska zvezda Rudolph Valentino, obožavateljke u histeriji.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 1.9. - Liban postaje republika pod francuskom vlašću.
- 6 - 25.9. - Sedmo redovno zasedanje Društva naroda, predsedavajući je naš ministar ino-poslova Momčilo Ninčić (do sledećeg zasedanja 1927)[2].
- 8.9. - Nemačka primljena u Društvo naroda.
- 16.9. - Ugovor o prijateljstvu Rumunije i Italije.
- 17.9. - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske[3].
- 18.9. - Veliki uragan pogađa Majami, nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 1.10. - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac.
- 20.10. - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana.
- 23.10. - Lav Trocki i Lav Kamenjev izbačeni iz Politbiroa KPSS.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 7.11. - Stjepan Radić u Ogulinu govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava[4].
- 13 - 16.11. - Indijski književnik Rabindranat Tagor u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd).
- 14.11. - Prvi broj lista "Filmske novine".
- 15.11. - Na imperijalnoj konferenciji u Londonu potvrđena Balfurova deklaracija, čime britanski dominioni postaju jednaki i nezavisni.
- 18.11. - Izmirenje među radikalima.
- + Tokom turneje po Bosni, povorku Stjepana Radića u Brezi gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali).
- 20 - 26.11. - Pobuna u severnoj Albaniji[1].
- 27.11. - Prvi Tiranski ugovor - italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen 1.12.).
- 29.11. - Stjepan Radić u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i Milana Stojadinovića (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 3 - 14.12. - Nestanak Agate Kristi.
- 6.12. - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledice italijansko-albanskog ugovora.
- 7.12. - Ostavka Uzunovićeve vlade.
- 10.12. - Umro Nikola Pašić, lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana 12.12.).
- 17.12. - Puč u Litvaniji, vlast uzima Antanas Smetona i zadržava je do 1940.
- 21.12. - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao Ljubi Davidoviću za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
- 24.12. - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS (Korošcevi klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
- 25.12. - Hirohito postaje japanski car (era Shōwa - "prosvećenog mira", do 1989).
[uredi - уреди] Nepoznato
- Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
[uredi - уреди] Rođenja
- 1.1. - Claudio Villa, italijanski pjevač († 1987.)
- 2.1. - Zaharije Trnavčević, novinar i urednik TV Beograd i TV B92
- 4.1. - Vladeta Košutić, prevodilac i profesor († 2005)
- 10.1. - Maja Dimitrijević, srpska glumica († 1997)
- 15.1. - Maria Schell, austrijska glumica († 2005)
- 2.2. - Danilo Nikolić, srpski književnik
- 9.2. - Josip Vrhovec, političar i diplomata SR Hrvatske i SFRJ († 2006)
- 24.2. - Nikola Karaklajić, novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († 2008)
- 2.3. - Stevan Vračar, prof. Pravnog fak. u Bg. († 2007)
- 3.3. - Lys Assia, švicarska pjevačica i prva pobjednica Eurosonga
- 4.3. - Stjepan Zaninović, filmski reditelj i scenarista († 1997)
- 6.3. - Branko Pleša, glumac († 2001)
- 10.3. - Mara Janković, pop i džez pevačica († 2009)
- 13.3. - Miloš Gvozdenović, akademski slikar († 2006)
- 15.3. - Đorđe Đurđević, srpski operski pevač († 2004)
- 17.3. - Siegfried Lenz, njemački pisac
- 11.4. - Vera Belogrlić, glumica i TV reditelj
- 12.4. - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († 1986)
- 15.4. - Pavle Ugrinov, (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († 2007)
- 21.4. - Elizabeta II., kraljica Velike Britanije
- 17.5. - Vane Marinović, književnik († 1999)
- 23.5. - Zoran Gluščević, književnik i kritičar († 2006)
- 1.6. - Marilyn Monroe, američka glumica († 1962.)
- 4.7. - Alfredo di Stefano, argentinski i španski fudbaler
- 10.7. - Pavle Vuisić, srpski glumac († 1988)
- 28.7. - Vlastimir Vlasta Velisavljević, glumac
- 17.8. - George Melly, engleski jazz muzičar
- 18.8. - Ilija Gligorijević, arhitekta († 2007)
- 6.10. - Petar Omčikus, slikar i akademik
- 15.10. - Michel Foucault, francuski filozof († 1984.)
- 16.11. - Miko Tripalo, hrvatski političar († 1995.)
- 23.11. - Sathya Sai Baba, indijski duhovni vođa († 2011.)
- 8.12. - Stevo Žigon, glumac († 2005)
- 19.12. - Nikola Dekleva, lekar i naučnik († 2003)
[uredi - уреди] Smrti
- 24.2. - Anđelija Lazarević, slikarka i književnica (* 1885)
- 1.3. - Dragutin Ilić, srpski književnik (* 1858)
- 14.5. - Jovan Miodragović, prof. Učiteljske škole u Beogradu (* 1853)
- 9.6. - Janko Ibler, hrvatski publicist i književni kritičar (* 1862.)
- 14.6. - Branko Vodnik, hrvatski književnik i povjesničar (* 1879.)
- 23.8. - Rudolph Valentino, američki filmski glumac (* 1895.)
- 31.10. - Harry Houdini, američki iluzionist i eskapist (* 1874.)
- 5.12. - Claude Monet, francuski slikar (* 1840.)
- 10.12. - Nikola Pašić, jedan od najznačajnijih političara u istoriji Srbije i Jugoslavije.
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1926. godinu
- Fizika: Jean Baptiste Perrin
- Kemija: Theodor Svedberg
- Fiziologija i medicina: Johannes Fibiger
- Književnost: Grazia Deledda
- Mir: Aristide Briand i Gustav Stresemann
[uredi - уреди] Reference
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 Chronology 1926, Indiana University, League of Nations Timeline
- ↑ Seventh Ordinary Session of the Assembly
- ↑ Vladimir Ćorović, Istorija Srba
- ↑ YUGOSLAVIA: Foul Means, Time magazin od 22. nov. 1926
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: