1931
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | >
<< | < | 1927. | 1928. | 1929. | 1930. | 1931. | 1932. | 1933. | 1934. | 1935. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 2.1. - Ernest Lawrence pustio u rad prvu varijantu ciklotrona.
- 11.1. - Osnovana Biblioteka grada Beograda.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 12.2. - Prva emisija Radio Vatikana.
- 14.2. - Originalna verzija "Drakule" sa Belom Lugošijem.
- 18.2. - Ubistvo Milana Šuflaja u Zagrebu, koje će izazvati protest Alberta Ajnštajna i Hajnriha Mana, ispred Međunarodne lige za prava čoveka.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 3.3. - The Star-Spangled Banner zvanično postaje američka himna.
- 8.3. - Katastrofalni zemljotres kod Valandova u jugoistočnoj Makedoniji (M 6.0, int. IX-X).
- 11.3. - U SSSR počinje program "Spreman za rad i odbranu SSSR-a" (Готов к труду и обороне СССР, skraćeno GTO, tj. ГTO), program fizičke kulture za stanovništvo.
- 17.3. - Nevada legalizuje kockanje.
- 23.3. - Britanska vlada obesila trojicu istaknutih boraca za nezavisnost Indije.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 6.4. - Portugalska vlada proglasila vanredno stanje na Maderi i Azorima, usled pokušaja vojnog prevrata.
- 9.4. - Probijen Ivanski tunel (3223m) - delimično rešen problem zupčanica na bosanskoj južnoj pruzi (Sarajevo-more).
- 14.4. -
Proglašena Druga španjolska republika (potrajaće do 1939).
- 15.4. - Ubistvom Džoa Maserije okončan mafijaški Kastelamarski rat (Castellammarese War) - Salvatore Maranzano će nepunih pet meseci biti capo di tutti i capi američke mafije.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 1.5. - U Njujorku otvoren Empire State Building, najviša zgrada na svetu do 1971.
- 8.5. - Crkva Svetog Marka u Beogradu - počela gradnja.
- 11.5. - Bankrotirala bečka banka Creditanstalt - započinje kolaps bankarstva u srednjoj Evropi (uključujući Nemačku), sa globalnim posledicama.
- 31.5. - U Bahreinu pronađena nafta (prvi put u Persijskom zalivu).
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 20.6. - "Huverov moratorijum" - usled bankarskog kolapsa u Centralnoj Evropi, američki predsednik Huver zatražio da se na godinu dana prekine s isplatama nemačkih reparacija Francuskoj i savezničkih dugova SAD (Kongres odobrio u decembru, ali ekonomski pad u Evropi nije sprečen).
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 26.7. - Milenarski Pokret proučavatelja Biblije promjenio ime u Jehovini svjedoci.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 24.8. - U UK, laburistička vlada Ramsay MacDonalda daje ostavku i nasleđuje je Nacionalna vlada s ljudima iz svih partija, pod istim premijerom.
- 31.8. - Poplave Jangcea, "23 miliona bez doma".
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 2.9. - Uvažene ostavke ministara Ljotića (pravda) i Serneca (građevine).
- 3.9. -
Kralj Aleksandar donosi novi, oktroirani ustav ("Septembarski ustav") kojim je u tadašnjoj Jugoslaviji prestala šestojanuarska diktatura. Uveden dvodomni parlament (Narodno Pretstavništvo) sa Senatom i Narodnom skupštinom.
- 5.9. - Golman Seltika, Džon Tompson, poginuo u sudaru sa igračem Rendžersa.
- 6.9. - U Beogradu puštena u rad automatska telefonska centrala.
- + Prestolonaslednikov rođendan (u poseti Zagrebu), parada ("revi") na beogradskom Banjičkom polju.
- 10.9. - Novi Zakon o izboru narodnih poslanika za Narodnu skupštinu - sistem zemaljske izborne liste, koja mora imati kandidata u svakoj izbornoj jedinici.
- Ubijen Salvatore Maranzano, šef šefova američke mafije, od strane ljudi Lucky Luciano-a, koji će vođstvo Cosa Nostra-e organizovati u vidu Komisije (Pet porodica).
- 16.9. - Obešen Omar Muhtar, libijski borac protiv italijanskog kolonijalizma.
- 18.9. - Mukdenski incident (ili Mandžurski incident), izgovor za japansku invaziju Mandžurije već sledećeg dana.
- Geli Raubal, Hitlerova polunećaka, izvršila samoubistvo u njegovom stanu.
- 21.9. - Britanska funta napustila zlatni standard.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 4.10. - Prvi put se pojavio junak iz stripa Dick Tracy.
- 17.10. - Al Capone u Chicagu proglašen krivim i osuđen na 11 godina zatvora zbog utaje poreza.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 5 - 7.11. - Studenti protestuju protiv nedemokratskih izbora (među njima i Milovan Đilas) - cela školska 1931/32. će biti u znaku protesta i obustava rada, prvo na Beogradskom, pa i na Zagrebačkom i Ljubljanskom univerzitetu.
- 7.11. - Mao Cetung proglasio Kinesku Sovjetsku Republiku (formalno raspuštena 1937).
- 8.11. - Parlamentarni izbori: opozicija bojkotuje pa učestvuje samo vladina izborna lista (Petra Živkovića) i dobija svih 305 mesta.
- 21.11. - Premijera filma Frankenstein u Njujorku.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 1.12. - Izdata prva višebojna novčanica u Kraljevini Jugoslaviji.
- 5.12. - Kraljevim ukazom penzionisan Anton Korošec, ministar na raspoloženju.
- 7.12. - Prvi sastanak Narodne skupštine (donji dom Narodnog predstavništva); levičarski studenti demonstriraju.
- 10.12. - Društvo naroda šalje delegaciju da ispita japansko-kineski konflikt u Mandžuriji.
- 11.12. - Britanski parlament doneo Westminsterski statut, kojim samoupravni dominioni Britanske imperije dobijaju zakonodavnu nezavinost - osnov za Komonvelt nacija.
- 15.12. - Beograd i zvanično dobio grb.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Kod Borova otvorena fabrika "Bata".
- Industrijska kriza u Jugoslaviji (u kontekstu globalne depresije).
- Dolinom Ibra železnicom spojeni Kraljevo i Kosovska Mitrovica.
- ? Otvoreni ustaški logori u Italiji i Mađarskoj (Janka Pusta) (ili 1932).
- jul-novembar - Velike poplave u Kini na raznim rekama, procene broja mrtvih se kreću od 145.000 do čak 4 miliona.
- Harold Urey otkrio deuterijum.
- Dalijeva slika Postojanost sećanja prvi put izložena (u Parizu).
[uredi - уреди] Rođenja
- 3.1. - Tode Čolak, književnik, kritičar i prevodilac, beogradski profesor († 1990)
- 7.1. - Bahrudin Čengić Bato, filmski reditelj († 2007)
- 16.1. - Johannes Rau, 8. njemački predsjednik († 2006.)
- 20.1. - Zdravko Sančević, hrvatski diplomat
- 28.1. - Radislav Majo Đurović, književnik, osnivač Malog pozorišta "Duško Radović" u Beogradu († 2006)
- 29.1. - Đorđe Đurđević, pozorišni i radio reditelj, kritičar i publicista
- 4.2. - Isabel Peron, predsjednica Argentine
- 8.2. - James Dean, američki filmski glumac († 1955.)
- 2.3. - Mihail Gorbačov, političar, posljednji predsjednik SSSR-a
- 8.3. - Vladimir Bulatović-Vib, srpski književnik i novinar († 1994)
- 22.3. - William Shatner, kanadski glumac, pisac i režiser
- 1.4. - Dragoljub Ješa Ivkov, filmski scenograf, reditelj, scenarista († 2007)
- 4.4. - Nada Iveljić, hrvatska dječja književnica († 2009.)
- 6.4. - Cvetko Lainović, slikar i književnik († 2006)
- 10.4. - Vasilije Kalezić, književnik, kritičar, prevodilac
- 20.4. - Branislav Ciga Milenković, srpski glumac († 2005)
- 10.5. - Olga Olja Ivanjicki, slikarka († 2009)
- 16.5. - Vujadin Boškov, srpski fudbaler i trener
- 2.6. - Husein Tahmiščić, bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac i književni kritičar
- 4.6. - Antun Vrdoljak, hrvatski glumac, redatelj i producent
- 8.6. - Ivan V. Lalić, srpski pesnik i prevodilac
- 10.6. - Stojan Dečermić, glumac († 1992)
- 14.6. - Vasko Lipovac, hrvatski akademski slikar i kipar († 2006.)
- 16.6. - Pavle Minčić, srpski glumac
- 21.6. - Zlatko Grgić, hrvatski autor crtanih filmova i karikatura
- 28.6. - Svetozar Petrović, teoretičar književnosti i akademik († 2005)
- 11.7. - Tab Hunter, američki glumac i pevač
- 17.7. - Nikola Popović, filmski reditelj i producent († 2003)
- 11.8. - Gojko Subotić, istoričar umetnosti
- 15.8. - Jovan Oto Logo, vajar
- 26.8. - Bekir Misirlić, bosanskohercegovački slikar i skulptor
- 7.9. - Ljiljana Kontić, glumica († 2005)
- 21.9. - Larry Hagman, američki glumac
- 21.9. - Vojislav Kostić, kompozitor
- 26.9. - Slavka Jerinić, glumica († 1997)
- 8.10. - Dragoslav Srejović, arheolog i akademik († 1996)
- 10.10. - Milena Jovović, književnica
- 14.10. - Duško Gojković, trubač
- 18.10. - Sveta Lukić, srpski književnik i kritičar († 1997)
- 21.10. - Stjepan Džalto, bosanski pisac
- 30.10. - Đorđe Marjanović, pevač i kompozitor
- 31.10. - Božena Ruk-Fočić, hrvatska operna soprano pjevačica († 2010.)
- 9.11. - Petar Volk, pozorišni i filmski kritičar
- 22.11. - Anton Tus, hrvatski general, prvi načelnik Glavnog stožera OSRH
- 19.12. - Dušan Prašelj, hrvatski dirigent, kompozitor i zborovođa
- 23.12. - Srba Mitrović, književnik i prevodilac († 2007)
- 31.12. - Božidar Boki Milošević, klarinetista
- ? - Radivoje Pešić, srpski lingvista († 1993)
- ? - Milan Rašić, srpski naivni umetnik
- ? - Gordana Bonetti, hrvatska televizijska i radijska voditeljica († 1972.)
[uredi - уреди] Smrti
- 23. januar - Ana Pavlova, ruska balerina (* 1881)
- 28. januar - Vojislav Veljković, srpski političar (* 1865)
- 31. siječnja - Slavko Cuvaj, hrvatski ban i političar (* 1851.)
- 7. travnja - Milutin Cihlar Nehajev, književnik i novinar (* 1880.)
- 10. travnja - Halil Džubran, libanonski i američki pjesnik (* 1883.)
- 26. april - Milorad Gavrilović, srpski glumac i reditelj (*1861.)
- 13. maj - Josif Marinković, srpski kompozitor, horovođa, akademik (* 1851)
- 18. listopada - Thomas Alva Edison, američki izumitelj (* 1847.)
- 21. listopada - Arthur Schnitzler, austrijski književnik (* 1862.)
- 16. decembar - Dimitrije Ruvarac, istoričar i sveštenik (* 1842)
- 29. prosinca - Oton Kučera, hrvatski znanstvenik i astronom (* 1856.)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1931. godinu
- Fizika: nije dodijeljena
- Kemija: Carl Bosch i Friedrich Bergius
- Fiziologija i medicina: Otto Heinrich Warburg
- Književnost: Erik Axel Karlfeldt
- Mir: Jane Addams i Nicholas Murray Butler
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Chronology 1931, University of Indiana