1927
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1923. | 1924. | 1925. | 1926. | 1927. | 1928. | 1929. | 1930. | 1931. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Zima (jan-feb.)
- 2.1. - U Meksiku počinje Kristeroski rat - katolici digli pobunu protiv izrazito antiklerikalne vlade.
- 7.1. - Prvi transatlantski telefonski poziv Njujork-London.
- 10.1. - Premijera filma "Metropolis" u Berlinu.
- 23.1. - Oblasni izbori u Kraljevini SHS[1], radikali ometaju HSS, naročito u Vojvodini i Bosni.
- 28.1. - HSS-ovci govore o izbornom teroru, na osnovu dobrih rezultata traže peto ministarstvo, glasaju sa opozicijom. Ostavka pete vlade Nikole Uzunovića.
- 1.2. - Šesta vlada Nikole Uzunovića - koalicija dve struje radikala i klerikalaca (bez radićevaca).
- 12.2. - Britanski vojnici se iskrcavaju u Šangaju (Kinezi štrajkuju zbog toga nedelju dana kasnije).
- 14.2. - Jak zemljotres kod Ljubinja u Hercegovini (M 6.0, int. VIII) - 100 mrtvih.
- 23.2. - Sastaju se oblasne skupštine u celoj zemlji i biraju svoje organe.
- 24.2. - Tokom odgovora ministra unutrašnjih poslova Bože Maksimovića (zvani "Boža Kundak") na optužbe za policijsku brutalnost, opozicija uvela u skupštinu i ogolela pretučenog čoveka.
- 26.2. - Đuro Basariček tvrdi da Maksimović nije kriv za krizu već "tajne sile" protivne parlamentarizmu (pretpostavlja se Kralj i belorukaški oficiri[2]) - Radić se ograđuje.
- februar - Werner Heisenberg formulirao princip neodređenosti.
[uredi - уреди] Prol(j)eće
- 4.3. - Zagrepčanka Štefica Vidačić u Berlinu izabrana za mis Evrope; doček u Zagrebu 6.3.[3]
- 7.3. - Zemljotres pogađa zapadni Honšu, Japan - blizu 3.000 mrtvih.
- 19.3. - Italijanska vlada tvrdi da Jugoslavija namerava da upadne u Albaniju, što ona, zbog ugovora sa Tiranom, "ne može trpeti" - kriza sa Italijom.
- 11.4. - Počeo vizantološki kongres u Beogradu.
- 12.4. - Šangajski masakr 1927. - kineski Kuomintang se okrenuo protiv komunista.
- 16.4. - Ostavka Uzunovićeve vlade.
- 17.4. - Novi premijer je Velja Vukićević, vlada je koalicija radikala i demokrata (Marinkovićeva struja) + Mehmed Spaho.
- 22.4. - 5.5. - Velike poplave Misisipija.
- 8.5. - Naši avijatičari Tadija Sondermajer i Leonid Bajdak svečano dočekani u Beogradu, nakon etapno preletenog puta Pariz - Bombaj - Beograd.
- 15.5. - Katastrofalni "Rudnički zemljotres" u Šumadiji (M 5.9, int. IX).
- 18.5. - Katastrofa u školi u Batu, Mičigen - član školskog odbora, pritisnut porezima i hipotekom, digao u vazduh školu - poginulo ukupno 45 ljudi, od toga 38 dece.
- 20-21.5. - Charles Lindbergh sam preleteo preko Atlantika.
- 22.5. - Od zemljotresa u centralnoj Kini stradalo 200.000 ljudi.
- 24.5. - V. Britanija prekinula diplomatske odnose sa SSSR zbog špijunaže i podzemne agitacije.
- 29.5. - Osnovano preduzeće "Aeroput", naša prva avio-kompanija, preteča JAT-a (ili 17.6.?), prva linija otvorena 14.2. 1928.
[uredi - уреди] L(j)eto
- 4.6. - KSHS prekinula diplomatske odnose sa Albanijom (uhapšen jedan službenik našeg poslanstva u Tirani).
- 9.6. - U SSSR pogubljeno 20 Britanaca zbog navodne špijunaže.
- 14.6. - Kralj potpisao ukaz o velikim županima (poglavari oblasti).
- 15.6. - Raspuštena Skupština, izbori 11.9.; rekonstrukcija vlade.
- 19.6. - Makedonci iz Bugarske nastavili upade[4].
- jun - Prekid diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Albanije, usled graničnih incidenata od maja; sledećeg meseca odnosi obnovljeni, uz posredovanje evropskih sila[4].
- 10.7. - Sporazum Korošca i premijera Vukićevića na Bledu - SLS bi ušla u vladu, ali posle izbora.
- 11.7. - Zemljotres u Palestini, naročito Nablusu, i okolini - oko 300 mrtvih.
- 15.7. - "Crni petak" u Beču - u sukobu levičarskih demonstranata i policije gine 85 demonstranata i pet policajaca.
- 17.7. - Prvi sportski radio prenos u Jugoslaviji - Vilim Brkić prenosio utakmicu Građanski - HAŠK Zagreb.
- 1.8. - Ustanak u Nančangu - prvi veći sukob Kuomintanga i KP Kine nakon raskida u aprilu.
- 23.8. - U SAD pogubljena dvojica anarhista Sako i Vanceti, uprkos međunarodnim protestima.
[uredi - уреди] Jesen
- 3.9. - Tokom zbora na sarajevskom Vratniku pucano u pravcu Mehmeda Spahe (musliman SRNAO-vac?).
- 7.9. - Mao Tse-tung digao "Ustanak jesenje žetve" u provincijama Hunan i Đangši.
- 11.9. - Parlamentarni izbori: Narodna radikalna stranka 112 mesta (-30), Narodna seljačka stranka (Radić) 61 (-6), Demokratska stranka 61 mesto (+25) itd.
- 5.10. - U Štipu ubijen gen. Mihailo Kovačević - počinioci iz VMRO-a.
- 6.10. - Kasno uveče komitski napad na selo Klisuru kod Bosilegrada.
- + Premijera filma "Džez pevač", prvog (delimično) ton-filma sa Al Jolsonom - postiže veliki uspeh.
- 22.10. - HSS, samostalci i zemljoradnici pozvali demokrate i JMO u blok (Seljačko-demokratski savez), ali oni zasad ostaju u vladi.
- 26.10. - HSS pred Skupštinom optužuje vladu za izborni teror u septembru.
- 6.11. - Osvećenje temelja umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić" u Beogradu.
- + Guslarska utakmica u Beogradu.
- 10.11. - Osnovana Seljačko-demokratska koalicija (Stjepan Radić iz HSS i Svetozar Pribićević iz samostalaca).
- 11.11. - U Parizu potpisan ugovor između Francuske i Kraljevine SHS ("Pariski pakt"), kao protivteža italijanskom napredovanju na Balkanu.
- 12.11. - Lav Trocki izbačen iz KP SSSR.
- 22.11. - Drugi Tiranski ugovor - (ojačan) italijanski protektorat nad Albanijom.
[uredi - уреди] Zima (dec.)
[uredi - уреди] Tokom godine
- Svjetsko stanovništvo dostiže 2 milijarde.
[uredi - уреди] Rođenja
- ? - Zvonimir Golob, hrvatski pjesnik († 1997.)
- 6.1. - Aleksandar Despić, srpski fizikohemičar, akademik († 2005)
- 17.1. - Slavko Vukosavljević, književnik i novinar († 2004)
- 6.2. - Kosta Carina, književnik, filmski radnik, prevodilac († 2007)
- 7.2. - Juliette Gréco, francuska šansonijerka i glumica
- 7.2. - Dušan Vukotić, animator, oskarovac († 1998)
- 10.2. - Konstantin Babić, srpski kompozitor († 2009)
- 18.4. - Semjuel Hantington, američki politikolog
- 1.5. - Bernard Vukas, hrvatski nogometaš
- 5.6. - Dušan Jakšić, glumac i pevač († 2009)
- 3.7. - Ken Russell, britanski filmski režiser († 2011)
- 14.7. - Petar Otoranov, fotoreporter († 1997)
- 29.7. - Harry Mulisch, nizozemski pisac
- 30.7. - Miodrag Zdravković, spiker RT Beograd
- 7.8. - Miroslav Belović, pozorišni reditelj i književnik († 2005)
- 22.8. - Aleksandar Obradović, kompozitor († 2001)
- 16.9. - Petar Falk, američki glumac
- 27.9. - Milo Đukanović, filmski reditelj († 1989)
- 1.10. - Tom Bosley, američki glumac († 2010)
- 6.10. - Ante Babaja, filmski režiser i scenarista († 2010)
- 16.10. - Günter Grass, njemački književnik, Nobelovac (--)
- 8.11. - Mitar Pešikan, lingvista, akademik († 1996)
- 30.11. - Nikola Majdak, filmski reditelj i scenarista, prof. FDU u Bg.
- 7.12. - Vlastimir Peričić, kompozitor i muzikolog († 2000)
- 25.12. - Ram Narayan, indijski glazbenik
- 26.12. - Ognjenka Milićević, pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog, pedagog... († 2008)
- 27.12. - Ivan Brkanović, hrvatski skladatelj
[uredi - уреди] Smrti
- 16. januar - Jovan Cvijić, srpski geograf (* 1865)
- 3. veljače - Isidor Kršnjavi, hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik (* 1845.)
- 4. februar - Janko Vukotić, vojskovođa crnogorske i SHS vojske (* 1866)
- 10. srpnja - Louise Abbéma, francuska slikarka (* 1853.)
- 1. rujna - Ferdo Kovačević, hrvatski slikar (* 1870.)
- 14. rujna - Isadora Duncan, američka plesačica (* 1878.)
- oktobar - Milan Ciganović, jedan od učesnika Sarajevskog atentata (* 1888)
- 22. listopada - Borisav "Bora" Stanković, srpski književnik (* 1876.)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1927. godinu
- Fizika: Arthur Holly Compton i Charles Thomson Rees Wilson
- Kemija: Heinrich Otto Wieland
- Fiziologija i medicina: Julius Wagner-Jauregg
- Književnost: Henri Bergson
- Mir: Ferdinand Buisson i Ludwig Quidde
[uredi - уреди] Reference
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: