8. 3.

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa 8.3.)

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] 8. mart - 8. ožujka

Veljača - Februar
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 1 2 3 4 5
kalendar za 2006 g.
cela godina
Mart - ožujak
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
kalendar za 2006 g.
cela godina
- April - Travanj
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
kalendar za 2006 g.
cela godina


8. mart (ožujak) (8.3.) je 67. dan godine po gregorijanskom kalendaru (68. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 298 dana.

[uredi - уреди] Događaji

  • 1500 - Portugalski moreplovac Pedro Alvarez Kabral krenuo iz Lisabona na put u Portugalski. Promenivši dotad poznatu rutu, udaljio se od afričke obale u pravcu zapada, prema Južnoj Americi i tako otkrio današnji Brazil, proglasivši ga portugalskom kolonijom. Iste godine brazilsku obalu otkrio Španjolac Vićente Pinson.
  • 1846 - U Beogradu otvorena prva čitaonica u Srbiji, nazvana Srpsko čitalište, kasnije Čitalište beogradsko.
  • 1910 - U Kopenhagenu održana Druga konferencija žena-socijalista, na inicijativu nemačke revolucionarke Klare Cetkin. Na toj konferenciji ustanovljen praznik, Dan žena, u znak sećanja na demonstracije žena u Čikagu 8. marta 1909.
  • 1917 - Nemirima i štrajkovima u Petrogradu počela "Februarska revolucija" u Rusiji.
  • 1921 - Francuske trupe ušle u Dizeldorf i druge gradove u Ruru pošto Nemačka nije isplatila ratnu štetu, što je bila obavezna prema Versajskom mirovnom ugovoru, potpisanom posle Prvog svetskog rata.
  • 1922 - U Zagrebu obešen Alija Alijagić, koji je 1921. u Delnicama izvršio atentat na ministra unutrašnjih poslova Jugoslavije Milorada Draškovića, tvorca Obznane, Vladine uredbe kojom je zabranjen rad Komunističke partije Jugoslavije.
  • 1942 - Japanske trupe u Drugom svetskom ratu zauzele glavni grad Burme Rangun, dan pošto su grad napustili Britanci.
  • 1950 - Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio da je SSSR u septembru 1949. isprobao atomsku bombu, u vreme kada se smatralo da su SAD jedina država koja poseduje nuklearno naoružanje.
  • 1965 - U Južni Vijetnam se iskrcalo 3.500 američkih marinaca, čime je počelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD u Vijetnamski rat. Početkom 1968. broj američkih trupa u Južnom Vijetnamu popeo se na 525.000.
  • 1973 - U eksploziji automobila-bombe, koju su podmetnuli pripadnici IRA-e ispred zgrade glavnog londonskog suda i sedišta Skotland jarda u Londonu, poginula jedna osoba, ranjeno 238.
  • 1993 - Uz posredovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta iz logora u Bosni i Hercegovini pušteno 5.540 zarobljenika zatočenih tokom bosanskog rata. Prema saznanjima te organizacije, ostalo zatočeno 3.100 zarobljenika u srpskim, hrvatskim i muslimanskim logorima.
  • 1994 - Više od 100 intelektualaca iz celog sveta potpisalo Apel svim evropskim vladama i Ujedinjenim nacijama zahtevajući da spreče masakre u Bosni i teritoriji SFRJ i da Jugoslavija preda teško naoružanje UN. Zatraženo da, ako vlasti Jugoslavije to odbiju, njeno naoružanje bude uništeno bombardovanjem iz vazduha, maksimalno štedeći ljudske živote.
  • 1999 - Vojska Šri Lanke, u brzoj operaciji, zauzela više od 500 kvadratnih kilometara teritorije na severu zemlje, koja je bila pod kontrolom separatističke gerilske grupe Tamilski tigrovi. U sukobima separatista i Vladinih snaga od 1983. poginulo oko 57.000 ljudi.
  • 2001 - NATO odobrio ulazak jugoslovenskih vojno-policijskih snaga u prvi sektor Kopnene zone bezbednosti na administrativnoj granici Srbije i Kosova. Kopnena tona bezbednosti uspostavljena na osnovu Kumanovskog sporazuma, koji su u junu 1999. potpisali NATO i Vojska Jugoslavije po završetku vazdušnih udara NATO na Jugoslaviju. Jugoslovenske snage ušle u prvi sektor 14. marta.
  • 2001 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu formirao poseban tim za istragu zločina takozvane Oslobodilačke vojske Kosova. Prve optužnice protiv Albanaca sa Kosova podignute u februaru 2003.
  • 2004 - Tribunal u Hagu otpečatio optužnice protiv hrvatskih generala Mladena Markača i Ivana Čermaka, koje ih terete za zločine nad srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom vojne akcije "Oluja", u avgustu 1995. i izmenjenu optužnicu protiv haškog optuženika generala Ante Gotovine. Tri dana kasnije Markač i Čermak se predali sudu.


[uredi - уреди] Rođenja

[uredi - уреди] Smrti

[uredi - уреди] Praznici

Lični/osobni alati
Varijante
Akcije
Orijentacija-Оријентација
interakcija - интеракција
Alatke-Алатке
Drugi jezici-Други језици