30. 7.
Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa 30.7.)
30. juli (srpanj) (30.7.) je 211. dan godine po gregorijanskom kalendaru (212. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 154 dana.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] 30. srpnja - 30. jul
[uredi - уреди] Događaji
- 1419 - Husiti, sledbenici pogubljenog češkog verskog reformatora Jana Husa, isprovocirani bacanjem kamenja na njihovu procesiju, upali su u Gradsku većnicu u Pragu i kroz prozor izbacili katoličke članove gradske uprave, zajedno s gradonačelnikom. To je bio početak husitskih ratova.
- 1930 - Urugvaj u Montevideu, pobedom u finalu Svetskog fudbalskog prvenstva, nad Argentinom 4:2, postao prvi svetski šampion u fudbalu.
- 1935 - u Velikoj Britaniji objavljena prva džepna knjiga, prema ideji Alena Lejna da napravi „knjigu koja će imati cenu kao 10 cigareta“. Prva knjiga bila „Arijel“ Andrea Moroa.
- 1945 - japanska podmornica potopila, u Drugom svetskom ratu, američku krstaricu „Indijanapolis“. Poginulo 800 ljudi.
- 1971 -
- američki vasionski brod „Apolo 15“ s kosmonautima Dejvidom Skotom i Džems Irvin spustio se na Mesec.
- u sudaru japanskog borbenog i putničkog aviona „boing 727“ poginule 162 osobe.
- 1974 - Turska, Grčka i Velika Britanija potpisale sporazum o prekidu vatre na Kipru.
- 1975 - u Helsinkiju počela Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji koja je okupila državnike 35 zemalja, uključujući lidere SSSR i SAD Leonida Brežnjeva i Džeralda Forda. Jugoslovensku delegaciju predvodio Josip Broz Tito. KEBS kasnije transformisan u Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju.
- 1980 - pacifički arhipelag Novi Hebridi stekao nezavisnost pod nazivom Republika Vanuatu, posle 74 godine britansko-francuske uprave.
- 1989 - radikalni članovi sovjetskog parlamenta formirali grupu za pritisak za brže reforme. Grupu vodili Boris Jeljcin i Andrej Zaharov.
- 1993 - lideri bosanskih muslimana, Srba i Hrvata postigli, na mirovnim pregovorima u Ženevi, dogovor o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine kao saveza republika Republike Srpske, Herceg-Bosne i Republike Bosne. I pored dogovora, rat u Bosni nastavljen i trajao do decembra 1995, kada je u Dejtonu potpisan mirovni sporazum.
- 1997 -
- u eksplozijama bombi dva arapska bombaša-samoubice na prepunoj jerusalimskoj pijaci poginulo 18, povređeno najmanje 170 ljudi.
- SAD ukinule dvanaestogodišnju zabranu putovanja američkih građana u Liban pošto su dobile garancije vlade u Bejrutu da će učiniti sve da spreči terorizam.
- 1999 - napuštajući obale Panamskog kanala posle gotovo jednog veka, SAD zvanično zatvorile „panamsku operaciju“.
- 2001 - Kanada prva država na svetu koja je, uprkos velikim protestima lekara, dozvolila teškim bolesnicima da uzgajaju marihuanu i koriste je za lečenje.
- 2002 - za premijera Hrvatske ponovo izabran Ivica Račan.
[uredi - уреди] Rođenja
- 1511 - Đorđo Vazari italijanski slikar i arhitekta.
- 1818 - Emili Bronte, britanska književnica irskog porekla. (u. 1848.)
- 1863 - Henri Ford, američki inženjer. (u.1947).
- 1898 - Henri Mur britanskih vajar.
- 1904 - Salvador Novo, meksički pisac
- 1910 - Edgar de Evia, meksičko-američki fotograf.
- 1939 - Peter Bogdanovich, američki režiser
- 1941 - Paul Anka, američki pjevač
- 1945 - Patrick Modiano, francuski književnik
- 1947 - Arnold Švarceneger, američki glumac i političar.
- 1958 - Kate Bush, britanska kantautorica
- 1963 - Lisa Kudrow, američka glumica
- 1964 - Jürgen Klinsmann, njemački nogometaš
[uredi - уреди] Smrti
- 1771 - Tomas Grej engleski pesnik. (*1716).
- 1784 - Denis Didro francuski filozof i pisac.
- 1894 - Walter Pater, engleski kritičar i esejista
- 1898 - Otto von Bismarck, njemački držvanik i političar (*1815).
- 1919 - John William Strutt Rayleigh, engleski fizičar
- 1912 - Mucuhito japanski car. (*1852).
- 1972. - Zdenka Pexidr-Srića, hrvatska akademska slikarica (* 1886.)
- 1996 - Klodet Kolber, zvezda holivudskih komedija. (*1903).