1930
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | >
<< | < | 1926. | 1927. | 1928. | 1929. | 1930. | 1931. | 1932. | 1933. | 1934. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
- 25.1. - Memorandum Ligi naroda A. Košutića i J. Krnjevića, funkcionera HSS u emigraciji - žale se na diktaturu i uskraćena prava Hrvatima.
- 30.1. - Potpisan Jangov plan (Young Plan), kojim se regulišu nemačke ratne reparacije.
- 31.1. - Novi Zakon o islamskoj verskoj zajednici, kojem se reis Mehmed Džemaludin ef. Čaušević protivi.
- 12.3. - 5.4. - Mahatma Gandi sa pristalicama krenuo na Marš soli od preko 300 km do mora, kako bi protestovao zbog britanskog monopola na sol.
- 28.3. - Konstantinopolj i Angora zvanično postaju Istanbul odn. Ankara.
- 31.3. - Uveden Kodeks proizvodnje filmova (Hejzov kodeks) koji daje stroge smernice za tretman seksa, nasilja, religije i kriminala u američkim filmovima (na snazi od 1934. do 1968).
- 12.4. - Izabran patrijarh srpski Varnava.
- 17.4. - Izmišljen neopren.
- 18.4. - Izbija pobuna u Čitagongu, Britanska Indija. Istog dana radio BBC javlja da "nema vesti" (bilo odakle).
- 19.4. - Prvi crtani film iz serijala Looney Tunes (Sinkin' in the Bathtub).
- 21.4. - Požar u državnom zatvoru u Ohaju, poginulo 322 zatvorenika.
- + Završena Sibirsko-turkestanska železnica (Turksib).
- 22.4. - Londonski pomorski ugovor (UK, SAD, Japan) se bavi podmorničkim ratovanjem i ograničava brodogradnju.
- maj-oktobar - Sergej Ejzenštajn u Holivudu.
- 14.6. - Presuda Državnog suda za zaštitu države: 14 Hrvata osuđeno na kazne od 6 meseci do 15 godina (poziv na ubistva fukncionera, namera dizanja železničke pruge u vazduh...); oslobođena desetorica, među kojima i lider HSS Vladko Maček (uhapšen prošlog decembra). Sud je našao da nije postojala teroristička organizacija.
- 17.6. - U SAD potpisan Zakon o carinama (Smoot–Hawley Tariff Act), s rekordno visokim stopama - smatra se da je ovim pogoršana Velika Depresija, jer izaziva uzvratne mere ostalih zemalja.
- 27 - 29.6. - Veliki slovenski sokolski slet u Beogradu.
- 27.6. - Statut Male Antante (regulisan način rada i odlučivanja).
- 13 - 30.7. - Prvo Svetsko prvenstvo u fudbalu u Urugvaju osvaja domaćin; Jugoslavija, po FIFA-i, osvojila četvrto mesto (u Jugoslaviji tj. Srbiji se smatra da je bila treća).
- 9.8. - Prvi put se pojavljuje crtani lik Betty Boop.
- 1. listopada - U Londonu je otvorena britanska Empire-konferencija. Središnja tema bila je težnja za užim povezivanjem zemalja Imperije.
- + Pasfildova bela knjiga - ograničeno useljavanje Jevreja u Palestinu (posledica Palestinskih nemira 1929).
- 5. listopada - U Ateni je počeo prvi Balkanski kongres koji je trebao pridonijeti gospodarskoj suradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina (učestvuju Bugarska, Grčka, Rumunija, Turska i Jugoslavija, začetak Balkanskog pakta).
- 5.10. - Britanski kruti vazdušni brod R101 se ruši na svom prvom putovanju, gine 48 ljudi.
- 24.10. - Puč u Brazilu, počinje Vargasova diktatura (do 1945).
- 25.10. - Venčanje bugarskog kralja Borisa i italijanske princeze Đovane - približavanje Italije i Bugarske (pojačanje antijugoslovenskog prstena u kome su već Albanija i Mađarska[1]).
- 31.10. - U Beogradu ustoličen hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, čime je sedište reis-ul-uleme premešteno iz Sarajeva.
- oktobar - U Salcburgu se sastali Vlatko Maček, Ante Pavelić, Košutić i Krnjević.
- 2.11. - Haile Selasije krunisan za cara.
- 11.11. - Svečano otkriven spomenik zahvalnosti Francuskoj na beogradskom Kalemegdanu.
- 7.12. - Bostonska televizijska stanica W1WX prenosi sliku CBS radio orkestra, emisija uključuje i prvu TV reklamu.
- 28.12. - Mahatma Gandi odlazi u Veliku Britaniju na pregovore.
- 29.12. - Muhammad Iqbal uvodi Teoriju dve nacije u Britanskoj Indiji, ocrtavajuči viziju Pakistana.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Velika ekonomska kriza zahvatila i Jugoslaviju, prvo u vidu poljoprivredne krize ("slom trgovine žitom").
[uredi - уреди] Rođenja
- 4.1. - Joža Vlahović, novinar i pokretač tjednika "Danas" († 2004)
- 4.2. - Borislav Pekić, srpski književnik († 1992)
- 8.2. - Petar Banićević, glumac i profesor († 2006)
- 20.2. - Miodrag Bulatović, književnik († 1991)
- 4.3. - Milan Mile Lojpur, pionir rokenrola († 2005)
- 14.3. - Jagoda Buić, scenograf i kostimograf
- 16.3.. - Izet Sarajlić, bosanskohercegovački književnik († 2002.)
- 21.3. - James Coco, američki glumac
- 31.3. - Berislav Kosier, srpski književnik († 2002)
- 19.4. - Dick Sargent, američki glumac
- 4.5. - Miljan Miljanić, srpski i jugoslavenski fudbalski trener
- 11.5. - Dejan Despić, kompozitor, muzički teoretičar, akademik
- 19.5. - Nikica Kalogjera, kompozitor i dirigent († 2006)
- 23.5. - Aleksandar Matanović, šahovski velemajstor
- 10.6. - Branimir Živojinović, srpski prevodilac i književnik
- 14.6. - Predrag Palavestra, srpski književnik i istoričar književnosti, akademik
- 14.6. - Bora Kostić, fudbaler
- 14.7. - Dragoljub Mićunović, političar, državnik, profesor
- 24.7. - Predrag Ivanović, džez muzičar i kompozitor († 2010)
- 25.7. - Borivoje Oljačić, novinar i književnik
- 3.8. - Florika Štefan, književnica i prevoditeljica
- 8.8. - Božidar Kovaček, istoričar književnosti, teatrolog, pred. Matice srpske († 2007)
- 28.8. - Patrijarh srpski Irinej, poglavar SPC od 2010.
- 18.9. - Vlado Gotovac, hrvatski pisac i političar
- 27.9. - Miroslava Čohadžić, kostimograf († 2002)
- 28.9. - Dejan Kosanović, filmski i TV reditelj
- 30.9. - Ivan Aralica, hrvatski književnik
- 3.10.. - Krsto Cviić, hrvatski novinar († 2010.)
- 4.10. - Dinko Davidov, istoričar umetnosti, akademik
- 10.10. - Harold Pinter, britanski pisac i nobelovac († 2008)
- 11.10. - Zdravko Velimirović, filmski reditelj i scenarista († 2005)
- 11.10. - Dimitrije Bogdanović, istoričar i akademik († 1986)
- 15.10. - Časlav Veljić-Čajka, predsedik Kajakaškog saveza Jugoslavije († 2008)
- 17.10. - Dragoslav Antonijević, etnolog i akademik († 2001)
- 18.10. - Toma Kuruzović, glumac
- 25.10. - Milivoje Mića Milošević, filmski i TV roditelj
- 17.11. - Dragoslav Mihailović, književnik i srpski akademik
- 1.12. - Milutin Butković, glumac († 1997)
- 2.12. - Vlatko Pavletić, književnik i političar, hrvatski akademik († 2007)
- 7.12. - Breda Kalef, operska pevačica
- 17.12. - Bob Guccione, osnivač "Penthouse"-a († 2010)
[uredi - уреди] Smrti
- 2. ožujka - D. H. Lawrence, engleski pisac
- 18. ožujka - Matko Laginja, hrvatski pravnik i političar (* 1852.)
- 14. travnja - Vladimir Vladimirovič Majakovski, ruski književnik (* 1893.)
- 28.4. - Mihailo Živković-Gvozdeni, srpski general († 1856)
- 16.6. - Ljubomir Stojanović, srpski političar i filolog (*1860)
- 1. srpnja - Maximilian Njegovan, austro-ugarski admiral (* 1858.)
- 7. srpnja - Arthur Conan Doyle, engleski književnik (* 1859.)
- 6.8. - Čiča Ilija Stanojević, veliki srpski glumac (* 1859)
- 31.8. - Vladan Đorđević, srpski lekar, političar, diplomata (* 1844)
- 9. studenog - Menci Klement Crnčić, hrvatski slikar i grafičar (* 1865.)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1930. godinu
- Fizika: Chandrasekhara Venkata Raman
- Kemija: Hans Fischer
- Fiziologija i medicina: Karl Landsteiner
- Književnost: Sinclair Lewis
- Mir: Lars Olof Jonathan Söderblom
[uredi - уреди] Reference
- ↑ ITALY-BULGARIA: Royal Nuptials, Time magazin, 27. oktobar 1930.
[uredi - уреди] Spoljne veze
- ((en)) Chronology 1930, University of Indiana
- ((en)) Yugoslavia: Leak, Time magazin, 17. februar 1930. (o navodnom prikrivanju postavljanja spomen ploče Gavrilu Principu)
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: