2001
Izvor: Wikipedia
Godine: 1997 1998 1999 2000 - 2001 - 2002 2003 2004 2005 |
|
Desetljeća: 1970e 1980e 1990e - 2000e - 2010e 2020e 2030e |
|
Stoljeća: 20. stoljeće - 21. stoljeće - 22. stoljeće |
Gregorijanski | 2001 MMI |
Ab urbe condita | 2754 |
Islamski | 1421 – 1422 |
Iranski | 1379 – 1380 |
Hebrejski | 5761 – 5762 |
Bizantski | 7509 – 7510 |
Koptski | 1717 – 1718 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2056 – 2057 |
- Shaka Samvat | 1923 – 1924 |
- Kali Yuga | 5102 – 5103 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4637 – 4638 |
- 60 godina | Yin Metal Zmija (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 12001 |
Podrobnije: Kalendarska era |
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak. Ova godina je prema kriterijima gregorijanskog kalendara bila početak 21. stoljeća i 3. tisućljeća.
Ova godina bila je obilježena kao:
- Međunarodna godina dobrovoljaca.
- UN-ova godina dijaloga među civilizacijama.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 6.1. - Američki kongres proglasio je Georgea W. Busha pobjednikom američkih predsjedničkih izbora 2000.
- 9.1. - Biljana Plavšić se dobrovoljno predaje Haškom tribunalu.
- 15.1. - Pokrenuta Wikipedija.
- 19.1. - Američki predsednik Bil Klinton doneo odluku o ukidanju spoljnog zida sankcija SR Jugoslaviji.
- + Vojislav Koštunica, predsednik SRJ, u poseti BiH.
- 20.1. - George W. Bush naslijedio je Billa Clintona na mjestu američkog predsjednika i postao 43. predsjednik SAD-a.
- + Gloria Macapagal-Arroyo preuzima dužnost predsjednika Filipina od Josepha Estrade.
- 23.1. - Incident samospaljivanja na Tjen An Menu.
- 25.1. - Zoran Đinđić stupio na položaj predsednika Vlade Srbije.
- 31.1. - Nakon devetomesečnog suđenja škotski sud osudio je na doživotnu robiju Libijca Abdel Baset al Megraha (49) zbog podmetanja bombe u avion Pan Am-a, koji se u decembru 1988. srušio iznad škotskog grada Lokerbija i usmrti 270 ljudi. Njegov saučesnik Amin Kalifa Fahim oslobođen je optužbi.
- tokom meseca - Početak sukoba u Makedoniji između albanske grupe "Oslobodilačka nacionalna armija" (ONA) i makedonske vlade.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 6.2. - Ariel Sharon pobijedio je na izborima za izraelskog premijera.
- 9.2. - Protesti u Hrvatskoj zbog naloga za hapšenje gen. Mirka Norca.
- + Američka podmornica USS Greeneville se sudara s japanskim ribarskim brodom Ehime Maru koji tone zajedno s 9 članova posade.
- 11.2. - Veliki prosvjed podrške gen. Mirku Norcu na splitskoj rivi, govori čelnik opozicione HDZ, Ivo Sanader.
- + Sastali su se vodeći programeri SAD i do 13.2. sastavili manifest agilnih metodologija, dokument koji postavlja temelje za agilni razvoj softvera.
- 12.2. - Svemirska letjelica NEAR Shoemaker spustila se na površinu asteroida 433 Eros i postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na neki asteroid.
- 13.2. - Potres magnitude 6.6 pogodio je Salvador ubivši najmanje 400 ljudi.
- 15.2. - U Novom Sadu osnovano Društvo za zaštitu srpskog jezika "Ćirilica".
- 16.2. - Bombaški napad na autobus "Nišekspresa" kod Podujeva, poginulo 10 Srba.
- 18.2. - Robert Hanssen, viskopozicionirani funkcionar FBI, uhapšen pod sumnjom da je špijunirao za SSSR i Rusiju.
- 24.2. - Uhapšen Radomir Marković, bivši šef državne bezbednosti u Srbiji (dao ostavku 25.1.).
- 27.2. - Skupština SRJ ukinula Ukaz o oduzimanju državljanstva i imovine porodici Karađorđević iz 1947.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 3.3. - Hrvatska nacionalna skupština u Mostaru proglašava prelaznu "hrvatsku samoupravu" u BiH.
- 5.3. - Predsednici SRJ i RS, Vojislav Koštunica i Mirko Šarović, potpisali u Banjaluci Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih veza SRJ i RS.
- + Tužilaštvo u Rijeci podiglo optužnicu protiv "Gospićke petorke", zbog zločina na području Gospića u oktobru 1991.
- 7.3. - OHR smenjuje Antu Jelavića iz Predsedništva BiH.
- 11.3. - Janica Kostelić osvojila Svetski kup u skijanju.
- 23.3. - Ruska svemirska postaja Mir pala je u Tihi ocean nedaleko od Fidžija.
- + Haškom tribunalu predat Milomir Stakić, bivši gradonačelnik Prijedora.
- 28.3. - Zastupnički dom Hrvatskog sabora ukinuo Županijski dom istog.
- 30.3. - Na beogradskom naselju Dedinje okupilo se nekoliko stotina pristalica bivšeg predsednika SRJ i Srbije Slobodana Miloševića, posle vesti da se sprema njegovo hapšenje. Poslanici SPS u republičkom parlamentu napustili zasedanje i pridružili se demonstrantima.
- 30.3.? - Glumac Žarko Laušević osuđen na 13 godina zatvora zbog dvostrukog ubistva 30/31. jula 1993.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 1.4. - Posle pregovora sa srpskom Vladom, Slobodan Milošević se predao istražnim organima i odveden u beogradski Centralni zatvor, gde mu je određen pritvor.
- + Američki špijunski avion sudario se sa kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela u kinesku vojnu bazu Hajnan.
- 2. april - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Jozo Križanović razriješio dužnosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala Zlatana Miju Jelića i njegovog zamjenika Maria Bradaru.
- + Čitanjem optužnice i saslušanjem drugooptuženog Mirsada Ćupine, pred Kantonalnim sudom u Mostaru počelo suđenje 13 mostarskih Bošnjaka optuženih za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene u zgradi Četvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeća odbrane (HVO) i Armije BiH 1993. godine.
- + Na inicijativu predsednika Koštunice, formirana Komisija za istinu i pomirenje.
- 9 - 10.4. - Otet Miroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga - pušten nakon isplate sedam miliona maraka.
- 15.4. - U Srbiji novi tarifni sistem za plaćanje struje, sa zelenom, plavom i crvenom zonom, bez dnevne jeftinije tarife.
- 22.4. -
Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori: "Pobjeda je Crne Gore" (DPS i SDP) 36 mesta, "Zajedno za Jugoslaviju" (SNP, NS i SNS) 33, Liberali 6 od 77 poslanika.
- 28.4. - Kod sela Vejče (Tetovo) masakrirano osam makedonskih vojnika - neredi u nekim gradovima Makedonije, na meti Albanci i njihovi objekti.
- + Američki poduzetnik Dennis Tito dolazi na Međunarodnu svemirsku stanicu, postavši tako prvi svemirski turist.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 7.5. - Neredi u Banjaluci povodom polaganja kamena temeljca za obnovu Ferhadije. Jedan Bošnjak kasnije podlegao povredama.
- + U BiH pokrenuti javni servis i Radio Federacije BiH.
- 13.5. - Silvio Berlusconi pobjeđuje na parlamentarnim izborima te po drugi put postaje premijer Italije.
- 15.5. - Prvi u nizu članaka u Nacionalu o "Duhanskoj mafiji" (Stanko Subotić Cane).
- 20.5. - Lokalni i županijski izbori u Hrvatskoj.
- 24.5. - Operacija "Povratak": Vojska Jugoslavije i MUP Srbije ulaze u poslednji deo Kopnene zone bezbednosti prema Kosovu. U razmeni vatre poginuo Ridvan Ćazimi - Komandant Leši (poznat i kao "Kapetan Leši"). [1]
- 25.5. - U Beču parafiran Sporazum o podeli imovine bivše SFRJ.
- 28.5. - U Bujanovcu, Preševu i okolnim selima patrolira multietnička policija.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1.6. - Nepalski kraljevski masakr, prilikom koga je krunski princ Dipendra pobio svog oca, kralja, članove kraljevske porodice, a na kraju i sebe. Krunu preuzima njegov preživjeli stric Gyanendra.
- 4.6. - Istarski demokratski sabor napustio vladajuću koaliciju (bez podrške da italijanski bude drugi zvanični jezik u Istri).
- 4/5.6 - Prema izjavi Nebojše Pavkovića iz juna 2002, Vojsci bilo naređeno da upadne u Biro za komunikacije Vlade Srbije.
- 6.6. - Vesna Perović iz Liberalnog saveza je predsednica skupštine Crne Gore.
- 7.6. - Britanski premijer Tony Blair na čelu Laburističke stranke glatko osvaja drugi mandat na parlamentarnim izborima.
- 8.6. - Generali Ante Gotovina i Rahim Ademi optuženi pred ICTYjem za zločine nad Srbima.
- 11.6. - U Jagodini ubijen novinar Milan Pantić, dopisnik "Večernjih novosti" iz tog grada.
- + Potpredsednik Vlade Srbije, Vuk Obradović, razrešen dužnosti zbog optužbi da je seksualno uznemiravao koleginice iz njegove stranke.
- + Timothy McVeigh, terorist osuđen za bombaški napad u Oklahoma Cityju, pogubljen u federalnom zatvoru Terre Haute.
- 12.6. - Zoran Đinđić u Sarajevu.
- 13.6. - Osnovan Atlantski savet Srbije.
- 14.6. - Vlada SRJ usvojila predlog Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom.
- 15.6. - Milorad Luković (Legija) i Branko Veljković uhapšeni u Beogradu, nakon incidenta u klubu "Bojan Stupica".
- 16.6. - Ruski predsednik Vladimir Putin stigao u dvodnevnu posetu SRJ.
- 18.6. - Uz obezbeđenje 2000 policajaca, položen kamen temeljac za Ferhadiju u Banjoj Luci.
- 20.6. - U Srbiji donet zakon o ekstraprofitu i ekstra imovini.
- 25.6. - Goran Ivanišević pobedio na Vimbldonu, veliki doček u Splitu.
- 28.6. - Slobodan Milošević izručen Haškom tribunalu. Jugoslavenski predsjednik, Vojislav Koštunica, označio izručenje "državnim udarom".
- 29.6. - Na donatorskoj konferenciji za Jugoslaviju, održanoj u Briselu, prikupljeno 1,28 milijardi dolara pomoći SRJ.
- + Pet zemalja naslednica SFRJ u Beču potpisalo okvirni Sporazum o sukcesiji.
- + Premijer SRJ Zoran Žižić dao ostavku zbog izručenja Slobodana Miloševića Tribunalu.
- 30.6. - Pretučeni učesnici nesuđene prve Gej parade u Srbiji.
- + Veliki koncert Zdravka Čolića na Marakani.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 2.7. - Filip Vujanović ostaje premijer Crne Gore.
- 3.7. - 145 poginulih u padu zrakoplova Tupoljev TU-154 u blizini grada Irkutska u Rusiji.
- 4.7. - Nebojša Čović na čelu Koordinacionog centra SRJ i Srbije za Kosmet.
- 7.7. - Hrvatska vlada odlučila izručiti generale Ademija i Gotovinu, ostavke podnela četiri ministra iz HSLS.
- 10.7. - U Srbiji usvojen Zakon o državnim praznicima - Dan državnosti je Sretenje, 15. februar.
- 11.7. - Dražen Budiša dao ostavku na mesto lidera HSLS (pitanje izručenja gen. Gotovine i Ademija).
- 14.7. - Vlada Srbije je saopštila da je otkriven kamion-hladnjača u akumulacionom jezeru hidroelektrane Perućac, gde je nađeno između 50 i 60 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve sa Kosova 1999.
- 15.7. - Vladajuća koalicija u Hrvatskoj preživela glasanje o poverenju.
- 20.7. - 22.7. - U Genovi održan samit G7 na kojem je u članstvo organizacije primljena Rusija, te tako dobila ime Grupa 8. Samit je zasjenjen masovnim antiglobalističkim demonstracijama koje eskaliraju u nerede. Tom prilikom je u okršaju s policijom ubijen mladi anarhist Carlo Giuliani.
- 24.7. - Nova vlada SRJ, na čelu je Dragiša Pešić (SNP Crne Gore).
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 3.8. - Ubijen Momir Gavrilović, operativac srpske Državne Bezbednosti, nakon sastanka sa predsednikom Koštunicom.
- 6.8. - Vrhovni sud Kalifornije doneo odluku da proizvođači vatrenog oružja ne podležu zakonskoj odgovornosti za kriminalnu upotrebu njihovog oružja.
- 7.8. - filipinska vlada i muslimanska separatistička grupa, Islamski oslobodilački front Moro, potpisali su primirje, što je korak napred u pravcu okončanja borbi koje traju dekadama u južnim Filipinima.
- 10-12.8. - Operacija makedonske policije u selu Ljuboten - jedini makedonski slučaj koji se našao pred Haškim tribunalom (ministar un. poslova Ljube Boškoski, nađeno da nije kriv).
- 13.8. - Potpisan Ohridski sporazum, kraj sukoba sa albanskom gerilom u Makedoniji.
- 17.8. - Demokratska stranka Srbije istupila iz Đinđićeve Vlade, optužujući je da je povezana sa organizovanim kriminalom.
- 23.8. - Milan St. Protić, ambasador SR Jugoslavije u Sjedinjenim Američkim Državama, smenjen sa svoje dužnosti (postavljen prethodnog februara).
- 24.8. - Windows XP lansiran proizvođačima kompjutera (u maloprodaji od 25.10.).
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 6.9. - United States vs. Microsoft: Američko Ministarstvo pravde izjavljuje kako odustaje od namjere da razbije Microsoft na više kompanija.
- 9.9. - Bombaš-samoubica prerušen u TV-reportera ubija Ahmeda Shaha Massouda, vođu afganistanskog anti-talibanskog Sjevernog saveza.
- 10.9. - Savet bezbednosti UN ukida embargo na uvoz oružja u SRJ uveden marta 1998.
- 11.9.- Teroristički napad na World Trade Center u New York-u i Pentagon.
- 18.9. - U SAD započinju teroristički napadi izvedeni sporama antraksa u pismima poslanima na adrese vodećih medija, a zbog kojih će umrijeti 5 osoba.
- 25.9. - Sefer Halilović se predao ICTY-ju, optužen za masakr bosanskih Hrvata u septembru 1993.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 7.10. - SAD pokreće Rat protiv terorizma zračnim udarima na Afganistan.
- 8.10. - 100 poginulih u zrakoplovnoj nesreći u milanskoj zračnoj luci nakon što se zrakoplov MD-87 švedske tvrtke SAS sudario s privatnim zrakoplovom, a zatim udario i u zgradu.
- + Sudije Haškog tribunala (ICTY) odbile zahtjev Momčila Krajišnika, optuženika za ratne zločine, za privremeno puštanje na slobodu.
- 12.10. - Izgoreo Saborni hram u Nišu.
- 19.10. - 353 osoba gine pri pokušaju neidentificiranog broda SIEV X da iskrca ilegalne imigrante i azilante na australijski Božićni otok.
- 21.10. - Gen. u penziji Pavle Strugar se dobrovoljno predao Haškom tribunalu.
- + Predstavljen iPod, revolucionarni prenosivi plejer.
- listopad - Deutsche Telekom AG dostiže 51% vlasništva u Hrvatskom Telekomu.
- + U tri hrvatske bolnice umrlo 23 bubrežnih bolesnika, zbog neispravnog filtera za dijalizu firme Baxter.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 2.11. - Posle više od pola veka, u škole u Srbiji ponovo uvedena veronauka (građansko vaspitanje od 7.11.).
- 5.11. - Ukinuta smrtna kazna u SRJ.
- 8.11. - U Obrenovcu uhapšeni braća Predrag i Nenad Banović, pred Haškim tribunalom optuženi za zločine u logoru Keraterm 1992.
- + Osnovano Muzejsko društvo Srbije.
- 9.11. - Otpočela pobuna pripadnika Jedinice za specijalne operacije ("Crvene beretke") Resora državne bezbednosti Srbije (povod hapšenje braće Banović).
- 10.11. - Nakon 15 godina pregovora NR Kina ulazi u Svjetsku trgovinsku organizaciju.
- + Australijski premijer John Howard na izborima osvaja treći uzastupni mandat.
- 12.11. - 260 poginulih u zrakoplovnoj nesreći zrakoplova tvrtke American Airlines u njujorškom predgrađu Queens.
- + Viceadmiral u penziji Miodrag Jokić se dobrovoljno predao Haškom tribunalu.
- 13.11. - Američki predsjednik George W. Bush potpisuje uredbu kojom se osnivaju vojni sudovi koji bi trebali suditi stranim državljanima osumnjičenima za terorizam.
- 14.11. - U Afganistanu Saveznici ulaze u glavni grad Kabul.
- + Vlada Srbije smenila Gorana Petrovića sa mesta šefa Državne bezbednosti, smiruju se protesti JSO.
- 16.11. - Pariski klub otpisao 66 odsto duga SR Jugoslaviji.
- + U distribuciji je prvi film iz serijala Harry Potter: "Harry Potter i Kamen mudraca".
- 17.11. - Parlamentarni izbori na Kosovu: pobedio Demokratski savez Kosova (45,6% glasova), srpska koalicija "Povratak" osvojila 11,34%.
- 22.11. - Papa Ivan Pavao II postao je prvi papa koji je poslao e-mail poruku iz svog ureda.
- 23.11. - Tribunal u Den Haagu podigao treću i najtežu optužnicu protiv jugoslovenskog ex predsjednika Slobodana Miloševića. Prve dvije su se odnosile na zločine počinjene u Hrvatskoj i Kosovu, a treća na zločine u Bosni i Hercegovini.
- 24.11. - Patrijarh Pavle osveštao zvona za Hram Svetog Save.
- 25.1. - Rat u Afganistanu: Bitka u Qala-i-Jangiju, odnosno masovna pobuna zarobljenih talibana koja će biti krvavo ugušena za nekoliko dana.
- 27.11. - NASA saopštila da je svemirski teleskop "Hubble" otkrio atmosferu na jednoj planeti 150 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, što je prvo direktno otkriće atmosfere van našeg Sunčevog sistema.
- 29.11. - Dan republike je poslednji put praznik u SRJ.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 2.12. - Najveća energetska kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama, korporacija Enron, podnijela je molbu njujorškom sudu za zaštitu od bankrota. To je bio najveći bankrot u istoriji SAD, a izazvao je veliki udar na finansijskim tržištima širom svijeta.
- 6.12. - Nataša Mićić (DOS) izabrana za predsednicu Skupštine Srbije, nakon što je Dragan Maršićanin (funkcioner DSS) podneo ostavku na tu dužnost.
- 7.12. - U građanskom ratu u Avganistanu talibani su predali svoje posljednje uporište Kandahar.
- + Dvodnevna poseta Žaka Širaka SRJ.
- 12.12. - U Srbiji usvojen novi Zakon o radu.
- 13.12. - Islamski ekstremisti u New Delhiju izvode napad na indijski Parlament.
- 18.12. - Predsednik SRJ Vojislav Koštunica u poseti Sarajevu.
- 20.12. - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju o slanju Međunarodnih bezbednosnih snaga za pomoć Avganistanu pod komandom Velike Britanije, kao podršku privremenoj antitalibanskoj vladi.
- 22.12. - Hamid Karzai podneo zakletvu na čelu privremene uprave Afganistana (prema Bonskom sporazumu od 5.12.).
- 25.12. - Više od 540 ljudi poginulo u sukobima pobunjenika i vojske Burundija prilikom zauzimanja pobunjeničkog utočišta u šumi Tenga u blizini prestonice Budžumbure.
- 26.12. - Izraelski ministar odbrane Bendžamin Ben-Elizer izabran je za predsednika Laburističke partije.
[uredi - уреди] Rođenja
[uredi - уреди] Smrti
[uredi - уреди] Zima (jan-feb.)
- 1.1. - Fabijan Šovagović, hrvatski kazališni i filmski glumac (* 1932.)
- 11.1. - Branko V. Radičević, srpski književnik.
- 16.1. (ili 18.1.?) - Sergej Kraigher, političar i državnik SRSl. i SFRJ (* 1914)
- 28.1. - Ranko Marinković, hrvatski književnik (* 1913.)
- 28.1. - Borivoje Simić, dirigent i kompozitor (* 1920)
- 29.1. - Žan Pjer Omon, istaknut francuski pozorišni i filmski glumac
- 4.2. - Dragan Maksimović (ubijen), srpski glumac (* 1949)
- 5.2. - Lazar Stanojević, prevodilac, autor stripova (* 1931)
- 6.2. - Zoran Sokolović (samoubistvo), bivši savezni (SRJ) ministar policije
- 7.2. - Velizar Zečević, novinar i urednik NIN-a i Politike (* 1932)
- 17.2. - Zvonimir Červenko, hrvatski general (* 1926.)
- 18.2. - Miodrag Gidra Stojanović (ubijen), srpski bokser. (* 1950.)
- 20.2. - Milenko Maticki, književnik, novinar, urednik "Politike" (* 1936)
- 21.2. - Nikola Bibić, fotograf (* 1923)
- 26.2. - Dragoslav Avramović, srpski ekonomista i guverner. (* 1919.)
[uredi - уреди] Prol(j)eće
- 9.3. - Mihajlo Kostić - Pljaka, srpski glumac (* 1933)
- 10.3. - Maja Tasić, šef kabineta u MIP-u SRJ (* 1965)
- 17.3. - Zvijezdana Franić - Krajinčanić, muzički urednik Radio Beograda (* 1957)
- 24.3. - Stipan Blažetin, hrvatski književnik (* 1941.)
- 4.4. - Mitra Mitrović, političar, kulturni i javni radnik (* 1912)
- 12.4. - Ljiljana Krstić, srpska glumica. (* 1919.)
- 22.4. - Žika Živulović Serafim, srpski novinar i književnik (* 1925)
- 22.4. - Fadilj Hodža, političar (* 1916)
- 6.5. - Božidar Timotijević, srpski književnik, pesnik i novinar. (* 1932.)
- 9.5. - Klara Mandić, osnivač Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva (* 1944)
[uredi - уреди] L(j)eto
- 5.6. - Stevan Momčilović, novinar (*1943)
- 8.6. - Branko Pleša, glumac i reditelj (*1926)
- 11.6. - Timothy McVeigh, američki terorist
- 17.6. - episkop Sava Vuković, šumadijski episkop SPC. (* 1930.)
- 18.6. - Davorin Popović, pevač pop i rok grupe Indeksi (* 1946.)
- 21.6. - Krsta Petrović, pevač (*1928)
- 27.6. - Jack Lemmon, američki filmski glumac i redatelj (* 1925.)
- 27.6. - Tove Jansson, finska slikarka, spisteljica, strip umetnica, ilustratorka
- 3.7. - Ivan Slamnig, hrvatski pjesnik (* 1930.)
- 10.7. - Anđelija Milić, pevačica narodne muzike (* 1921)
- 12.7. - Vladimir Dapčević, puk., španski borac, "informbirovac" (* 1917)
- 17.7. - Julijan Knežević, iguman manastira Studenica (* 1918)
- 21.7. - Krste Crvenkovski, makedonski političar. (* 1921.)
- 1.8. - Zuzana Halupova, slikarka-naivka (* 1925)
- 3.8. - Momir Gavrilović, operativac srpske državne bezbednosti.
- 5.8. - Miloš Bojović, košarkaš, advokat, novinar (* 1938)
- 5.8. - Milutin Korać, slikar (* 1923)
- 5.8. - Pavle Popović, književnik (* 1923)
- 11.8. - Ljubica Janićijević, filmska i TV glumica (* 1923)
- 12.8. - Isidor Vrsajkov, srpski slikar (* 1927)
- 14.8. - Tomislav Durbešić, hrvatski književnik (* 1928.)
- 17.8. - Živko Nikolić, filmski i TV reditelj i scenarista (* 1941)
- 22.8. - Petar Cvejić, reditelj RTB (* 1935)
- 25.8. - Aaliyah, američka pjevačica i glumica (* 1979.)
- 30.5. - Rajko Tomović, profesor beogradskog ETF-a (*1919)
[uredi - уреди] Jesen
- 7.9. - Boro Pavlović, hrvatski književnik (* 1922.)
- 9.9. - Ahmad Shah Massoud, afganistanski borac i vojskovođa
- 9.9. - Radomir Bajo Šaranović, reditelj i prof. FDU u BG. (* 1937)
- 10.9. - Dragoslav Antonijević, etnolog i akademik (* 1930)
- 11.9. - Atif Purivatra, teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta
- 13.9. - Petar Mijić, diplomata (* 1938)
- 14.9. - Olga Ivanović, srpska glumica (* 1921.)
- 15.9. - Živojin Zdravković, dirigent (* 1914)
- 15.9. - Dušan Popović, operski pevač (* 1927)
- 27.9. - Dragiša Ivanović, profesor ETF, rektor BU, akademik (* 1914)
- 28.9. - Ernest Ačkun, klarinetista, profesor FMU u Bg. (* 1930)
- 3.10. - Marko Seferović, prvi doktor Veterinarskog fakulteta u Bg. (* 1956)
- 7.10. - Rođa Raičević, pevač i kompozitor narodne i zabavne muzike.(*1957)
- 15.10. - Dario Džamonja, bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče
- 16.10. - Zoran Perišić, srpski novinar i urednik (* 1942)
- 20.10. - Nebojša Petrović, košarkaš i novinar, jedan od osnivača TVB (* 1923)
- 23.10. - Ilija Ladin, bosanskohercegovački pjesnik
- 23.10. - Slobodan Miletić, srpski književnik, prevodilac, kritičar (* 1938)
- 29.10. - Milorad B. Protić, srpski astronom (*1910.)
- 1.11. - Bekir Misirlić, bosanskohercegovački slikar i skulptor
- 1.11. - Miodrag Kolarić (Arsen Lozanin), književnik i istoričar umetnosti, upravnik bg. Narodnog muzeja (* 1912)
- 5.11. - Radomir Milivojević-Nafta, džez muzičar (* 1926)
- 6.11. - Božidar Knežević, autor Oluje nad Krajinom (* 1952.)
- 8.11. - Radmila Savićević, srpska glumica.(*1926.)
- 9.11. - Angelina Gatalica, akademski vajar (* 1924)
- 10.11. - Vukoje Bulatović, novinar, ur. i dir. Politike (* 1927)
- 12.11. - Đorđe (Đokica) Milaković, hrvatski glumac (* 1925.)
- 12.11. - Radovan Vlajković, političar i državnik SFRJ (* 1922)
- 18.11. - Ela Peroci, slovenska književnica (* 1922.)
- 23.11. - Vladimir Levak (* 1934.)
- 23.11. - Vladimir Basara, filmski reditelj (* 1930)
- 23.11. - Miodrag Tomić, matematičar, srpski akademik (* 1912)
- 27.11. - Vasilije Vanja Kraljević, novinar i publicista (* 1924)
- 29.11. - Džordž Harison, britanski gitarista, tekstopisac, pevač i filmski producent, poznat kao član Bitlsa. (* 1943.)
- 30.11. - Milutin Pršić, osnivač i urednik "Revije JAT" (*
[uredi - уреди] Zima (dec.)
- 7.12. - Dušan Nonin, akademski slikar i konzervator (* 1924)
- 7.12. - Milorad Gončin, književnik i novinar (* 1931)
- 7.12. - Vojin Partonić, novinar i urednik "Politike" i "P. Ekspres" (* 1948)
- 8.12. - Mirza Delibašić, bosanska košarkaška zvijezda (* 1954)
- 18.12. - Žilber Beko, francuski pevač (* 1927)
- 23.12. - Gradimir Petrović, slikar, profesor i dekan FPU u Bg. (* 1935)
- 25.12. - Zoran Mamula, novinar i urednik B92 (* 1964)
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: Eric A. Cornell, Wolfgang Ketterle i Carl E. Wieman
- Kemija: William S. Knowles, Ryoji Noyori i K. Barry Sharpless
- Fiziologija i medicina: Leland H. Hartwell, R. Timothy Hunt i Paul M. Nurse
- Književnost: V. S. Naipaul
- Mir: UN, generalni sekretar Kofi Annan
- Ekonomija: George A. Akerlof, Michael Spence i Joseph E. Stiglitz
[uredi - уреди] Spoljne veze
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: