1870
Izvor: Wikipedia
< | 18. vijek | 19. vijek | 20. vijek | >
< | 1840-e | 1850-e | 1860-e | 1870-e | 1880-e | 1890-e | 1900-e | >
<< | < | 1866. | 1867. | 1868. | 1869. | 1870. | 1871. | 1872. | 1873. | 1874. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
- 2.1. - Počinje pravljenje Bruklinskog mosta.
- 2.1. - Otvorena prva srpska glumačka škola u Beogradu.
- 1.2. - Gogoljev "Revizor" prvi put izveden u Narodnom pozorištu u Beogradu.
- 2.3. - Paragvajski rat okončan smrću Lópeza.
- 12.3. (28.2. po j.k.) - Sultanov ferman o Bugarskoj egzarhiji.
- 30.3. - Usvojen 15. amandman Ustava SAD, kojim i bivši robovi dobijaju pravo glasa[1].
- 19.7. - Francusko-pruski rat: Francuska objavila rat Pruskoj.
- 11.8. - Osnovana Palilulska polugimnazija, kasnija Druga beogradska gimnazija čija se zgrada nalazila na mestu današnje "Politike" (nastavljač tradicije je Filološka gimnazija).
- 4.9. - Dva dana nakon francuskog poraza kod Sedana i zarobljavanja Napoleona III., zastupnici Leon Gambetta i Jules Favre objavili su svrgnuće cara i proglasili Treću Republiku. Vlada nacionalne obrane organizirala je narodni rat protiv Nijemaca koji je neslavno završio.
- 5.10. - Usvojen Zakon o ustrojstvu prve učiteljske škole u Kragujevcu.
- 22.10. (10.10. po j.k.) - Novi izborni zakon u Srbiji: javno glasanje, u varošima neposredan izbor poslanika, u srezovima preko poverenika.
- 27.10. (15.10. po j.k.) - U Srbiji donet Zakon o seoskim dućanima, koji omogućuje njihovo umnožavanje.
- 31.10. (19.10. po j.k.) - Osnovana Učiteljska škola u Kragujevcu, takođe osnovana Zemljodelsko-šumarska škola.
- 4.11. (23.10. po j.k.) - U Srbiji donet Zakon o slobodnoj štampi - zapravo zaobilazna cenzura.
- 23.11. - Osnovana Valjevska gimnazija.
- 20.12. - Pruga Segedin-Sombor produžena do Bogojeva na Dunavu.
- decembar - Jugoslovenski kongres u Ljubljani.
[uredi - уреди] Tokom godine
- U jami "Stari Kostolac" počelo vađenje uglja u Srbiji (vlasnik rudnika Đorđe Vajfert).
- U Novom Sadu izašla "Mlada Srbadija", list Ujedinjene omladine srpske.
[uredi - уреди] Rođenja
- 2.1. - Ernst Barlach, njemački kipar i književnik († 1938.)
- 7.2. - Alfred Adler, austrijski psiholog († 1937.)
- 5.3. - Rosa Luxemburg, njemačka socijaldemokratska političarka ( † 1919.)
- 10.4. - Ferdo Kovačević, hrvatski slikar († 1927.)
- 22.4. - Vladimir Iljič Lenjin, ruski revolucionar, državnik, pisac; osnivač komunizma i Sovjetskoga Saveza († 1924.)
- 30.4. - Franz Lehar, austrijski kompozitor († 1948.)
- 6.5. - Safvet-beg Bašagić, bosanski književnik, pjesnik, prevodilac i političar
- 13.6. - Jules Bordet, belgijski znanstvenik († 1961.)
- 22.10. - Lord Alfred Douglas, engleski pisac
- 22.10. - Ivan Aleksejevič Bunin, ruski književnik († 1953.)
- 1.11. - Viktor Car Emin, hrvatski književnik († 1963.)
- 21.11. - Lenka Dunđerski, inspiracija Laze Kostića († 1895)
- 30.11. - Frano Supilo, hrvatski političar i publicist († 1917.)
- 10.12. - Adolf Loos, češko-austrijski arhitekta
- 24.12. - Emanuel Vidović, hrvatski slikar († 1953.)
[uredi - уреди] Smrti
- 21.1. - Aleksandr Ivanovič Hercen, ruski književnik i političar (* 1812.)
- 12.2. - Nikola Čupić, prosvetni dobrotvor (* 1836)
- 25.4. - Živojin Žujović, srpski socijalista i publicista (* 1838)
- 9.6. - Charles Dickens, engleski književnik (* 1812.)
- 23.9. - Prosper Mérimée, francuski književnik (* 1803.)
- 12.10. - Robert Edward Lee, američki vojskovođa (* 1807.)
- 24.11. - Comte de Lautréamont, francuski pisac
- 5.12. - Alexandre Dumas (otac), francuski književnik (* 1802.)