1875
Izvor: Wikipedia
< | 18. vijek | 19. vijek | 20. vijek | >
< | 1840-e | 1850-e | 1860-e | 1870-e | 1880-e | 1890-e | 1900-e | >
<< | < | 1871. | 1872. | 1873. | 1874. | 1875. | 1876. | 1877. | 1878. | 1879. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
- 3.2. (22.1. po j.k.) - Srpski predsednik vlade Aćim Čumić daje ostavku (nakon povlačenja Kaljevića i Piroćanca); nasleđuje ga Danilo Stefanović.
- 8.2. - Iz Pule otkriven asteroid 183 Istria (astronom Johann Palisa).
- 23.2. - Iz Pule otkriven asteroid 143 Adria (astronom Johann Palisa).
- 3.3. - Premijera Bizetove opere Carmen u Parizu.
- 10.3. (26.2. po j.k.?) - U Trstu umro Svetozar Marković.
- 20.5. - Osnovan Međunarodni biro za mere i tegove, usvojena "Metarska konvencija" (Međunarodni dan metrologije).
- 23.6. - Nevesinjska puška, napad hajduka Pere Tunguza na turski karavan u Bišini - početak Bosanko-hercegovačkog ustanka (koji izaziva veliko uzbuđenje u Srbiji, vlada pomaže).
- 3.8. - Osnovan Crveni krst Crne Gore.
- 6.8. (25.7. po j.k.) - Knez Milan Obrenović se verio sa Natalijom Petrovom Keško.
- 15.8. (3.8. po j.k.) - Skupštinski izbori u Srbiji, liberalna većina (uprkos pritisku na glasače).
- 25.8. - Matthew Webb je prvi čovjek koji je bez tehničke podrške preplivao La Manche.
- 31.8. (19.8. po j.k.) - Stevča Mihailović (liberal) novi predsednik ministarskog saveta u Srbiji ("akciono ministarstvo"; Jovan Ristić dobio inostrane poslove).
- 4.10. (22.9. po j.k.) - Knez Milan se obratio direktno skupštini i poslanicima, odvraćajući ih od rata sa Turskom.
- 8.10. (26.9. po j.k.) - Ljubomir Kaljević (liberal) novi predsednik srpske vlade (okuplja mlade liberale i konzervativce).
- 6.10. - Premijera Šekspirovog "Kralja Lira" u Beogradu.
- 17.10. (5.10. po j.k.) - U Beogradu venčanje srpskog kneza Milana i Natalije Keško (iz moldavske bojarske porodice).
- 20.10. (8.10. po j.k.) - Izmenjen srpski Zakon o opštinama - dobijaju veću samostalnost.
- 28.10. (16.10. po j.k.) - Srpska skupština odobrila zajam od 24 miliona dinara, "na strani ili u zemlji" - kasnije neuspešan "Dobrovoljni patriotski zajam".
- 10 - 11.11. - Najveća ustanička pobeda u BiH, na Muratovici.
- 27.12. (15.12. po j.k.) - Izmenjen srpski Zakon o štampi - slobodnija.
[uredi - уреди] Rođenja
- 14.1. - Albert Schweitzer, alzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik († 1965.)
- 4.2. - Đorđe Mihajlović, slikar († 1919)
- 7.3. - Maurice Ravel, francuski skladatelj († 1937.)
- 2.4. - Dragutin Vladisavljević, srpski lekar, pisac, prevodilac († 1938)
- 6.4. - Branislav Petronijević, srpski filozof, paleontolog, akademik († 1954)
- 20.4. - Vladimir Vidrić, hrvatski književnik († 1909.)
- 24.5. - Teodor Taranovski, teoretičar prava u Srbiji
- 29.5. - Svetozar Ćorović, književnik i poblicista († 1919)
- 6.6. - Thomas Mann, njemački književnik, Nobelova nagrada za književnost, 1929. († 1955.)
- 8.7. - Arčibald Rajs, švajcarski kriminolog, prijatelj Srbije († 1929)
- 11.7. - Fran Binički, hrvatski svećenik, pisac († 1945.)
- 26.7. - Carl Gustav Jung, švicarski psiholog i psihijatar († 1961.)
- 12.9. - Dragutin Domjanić, hrvatski pjesnik († 1933.)
- 4.12. - Rainer Maria Rilke, austrijski pjesnik
- 19.12. - Mileva Marić, matematičar i fizičar, supruga A.Ajnštajna († 1948)
- 29.12. - Pablo Casals, španjolski violočelist, dirigent i skladatelj († 1973.)
[uredi - уреди] Smrti
- 22.2. - Camille Corot, francuski slikar (* 1796.)
- 10.3. - Svetozar Marković, začetnik socijalističkog pokreta u Srbiji (* 1846)
- 20.5. - Ivan Franjo Jukić, hrvatski književnik, kulturni i politički djelatnik (* 1818.)
- 10.6. - Jovan Grčić Milenko, srpski pisac (*1846)
- 10.9. - Petar Popović Pecija, hajdučki harambaša i vođa ustanika bosanske Krajine