Indija
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Republika Indija, koja je smeštena u južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog podkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika. Indija graniči s Bangladešom, Mianmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu je oplakuje Indijski ocean, gdje ima susjede Šri Lanku i Maldive. Najveća gradska područja su Mumbai na jugozapadu i Calcutta na rijeci Ganges.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Porijeklo imena
Ime Indija potječe od Sindhu, lokalnog imena za rijeku Ind. Zanimljivo je da Vede nemaju nikakvu posebno ime za Indiju. Razne su političke stranke predlagale za Indiju različita imena, među kojima su bili Hindustan, Hindu Rashtra i Bharath. Ime Bharat potječe od dva hinduska kralja po imenu Bharata. »Bha« na sanskrtu znači znanje ili svjetlost, a »rat« je glagol »raditi«, pa je »bharat« onaj koji traži znanje. Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali to se ime izbjegavalo nakon neovisnosti 1947., jer je indijski narod odlučio da će Indija biti sekularna država.Oko 75 % stanovnika je Indoarijskog porijekla,23%cine Dravidi koji nastanjuju juznu Indiju.U Indiji postoji mnogo religija 80%cine hinduisti,13,4% muslimani,2,4% hriscani,2% siki,0,7% budisti.
[uredi - уреди] Eksterni linkovi
[uredi - уреди] Zemljopis
[uredi - уреди] Povijest
Indska se civilizacija razvila iz starijih neolitskih kultura, kao i pod utjecajem sumerske civilizacije, s kojom je trgovala. Prva kultura Indije razvila se u dolini rijeke Ind sredinom 3. tisućljeća pr.Kr. Kulture Inda su gradile gradove od opeke. Ti su gradovi imali kanalizacijski sustav i široke ulice. Najveći gradovi su bili Harapa i Mohenjo Daro. U Indiju su se oko 1400. pne. doselili indoeuropski arijevci i uništili indske gradove. Među Indom i Gangesom osnovali su više država. Glavni povijesni izvor za to doba so Vede, zbirka četiri knjige, i zato Indiju od 1400. do 550. pne. zovemo "vedska Indija". Kad su nastale države, narod je iz polunomadstva prešao na poljoprivredu, a društvo se raslojilo na četiri kaste.
Na sjeveru je od tih država veliki doprinos indijskoj kulturnoj baštini dala Maurijska dinastija čiji je članom bio Ašoka Veliki. Od godine 180. pne., bilježi se serija invazija iz Centralne Azije. To je dovelo do stvaranja Kušanskog carstva kao i cijelog niza Indo-grčkih, indo-skitskih i indo-partskih kraljevina na sjeveru indijskog subkontinenta. Od 3. vijekan.e., dinastija Gupta je vladala u periodu koji se često naziva "Zlatnim dobom" Indije.
Na jugu je, pak, vladao cijeli niz dinastija kao Chalukye, Chere, Chole, Kadambe, Pallave i Pandiye.
Nauka, umjetnost, književnost, matematika, astronomija, inženjerstvo, religija i filozofija su cvale pod pokroviteljstvom tih kraleva. Nakon islamskih invazija iz Centralne Azije i Perzije na početku drugog milenijuma, veći dio sjeverne i centralne Indije je došao pod vlast Delhijskog sultanata, a nakon toga Mughalske dinastije, koja je postupno proširila svoju vlast nad veći dio subkontinenta. Usprkos tome, nekoliko domorodačkih država je nastavilo postojati, posebno na relativno zaštićenom jugu. Jedna od poznatijih je bila Vijayanagara Carstvo.
Sredinom drugog milenijuma, nekoliko evropskih država, uključujući Portugal, Holandiju, Francusku i Britaniju, koje su ispočetka bile zainteresirane samo za trgovinu, iskoristile su rascjepkanost područja i razmirice među kraljevstvima kako bi uspostavile svoje kolonije. Nakon što je godine 1857. propao ustanak protiv Britanske Istočnoindijske kompanije, u indijskim knjigama poznat kao Prvi rat za indijsku nezavisnost, veći dio Indije je došao pod direktnu administraciju Britanskog imperija.
Početkom 20. vijeka, se vodila dugotrajna, ali i nenasilna borba za nezavisnost od strane pokreta vođenog Mathatmom Gandhijem, koji se često naziva Ocem nacije. Njegovi napori su konačno urodili plodom te je Indija 1947. godine dobila nezavisnost, a godine 1950. se proglasila republikom.
No, Gandhi nije uspio u zaustavljavanju vjerskih sukoba između hindusa i muslimana, koji su doveli do podjele subkontinenta na dvije države - Indiju i pretežno muslimanski Pakistan. Granični spor oko Kašmira i drugi problemi su razlogom za stalnu napetost između dvije zemlje, koja je u tri navrata preasla u otvoreni rat - 1947-48, 1965 i 1971 godine. Indija je također 1962. vodila kraći granični rat s Kinom. To je bilo razlogom da Indija 1970-ih započne sa radom na vlastitom nuklearnom oružju.
Zbog svoje etničke i vjerske šarolikosti, kao i ogromnih socijalnih razloga, Indiju endemski pogađa politička nestabilnost, štrajkovi, demonstracije, neredi i terorizam. No, usprkos toga, Indija je uspjela očuvati demokratski sistem, a posljednjih godina je poduzet i cijeli niz dalekosežnih ekonomskih i drugih reformi kojima je cilj iskoristiti ogromne ljudske potencijale u svrhu postizanja statusa svjetske ekonomske, političke i vojne sile.
[uredi - уреди] Vlada
Od donošenja Ustava 1950. godine, Indija je parlamentarna republlika.
[uredi - уреди] Upravna podjela
Indija je upravno podijeljena na 28 saveznih država, 6 saveznih teritorija, dok glavni grad New Delhi ima poseban status.
Savezne države:
Savezni teritoriji:
Teritorij glavnog grada:
[uredi - уреди] Privreda
Privredu Indije karakteriziraju nizak GNP i velik jaz između bogatih i siromašnih. Važniji izvori prihoda su: ugljen, željezna ruda, mangan, boksit, bakar, sumpor, titan, kromit, zemni plin, dijamanti, nafta, vapnenac, čaj, kava, guma, papar, kokosovi orasi, juta, pamuk itd.
U posljednje vrijeme se u Indiji dosta razvila informatička tehnologija.
[uredi - уреди] Gradovi
|
|||||||||||
