1965
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1961. | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | 1969. | > | >>
Gregorijanski | 1965 MCMLXV |
Ab urbe condita | 2718 |
Islamski | 1384 – 1385 |
Iranski | 1343 – 1344 |
Hebrejski | 5725 – 5726 |
Bizantski | 7473 – 7474 |
Koptski | 1681 – 1682 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2020 – 2021 |
- Shaka Samvat | 1887 – 1888 |
- Kali Yuga | 5066 – 5067 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4601 – 4602 |
- 60 godina | Yin Drvo Zmija (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11965 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1965 (MCMLXV) bila je redovna godina koja počinje u petak (link pokazuje kalendar).
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 4. 1. - Predsednik SAD Lindon Džonson u govoru o stanju nacije objavljuje svoj program "Veliko društvo" (eliminacija siromaštva i rasne nepravde).
- 21.1. - Radivoj Korać (OKK Beograd) dao 99 koševa Asviku iz Stokholma u Hali sportova na sajmištu.
- 24. 1. - Umro Winston Churchill.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 7 - 24. 2. - Operacija Flaming Dart, američki vazdušni udari na Severni Vijetnam (odmazda za napad na Camp Holloway).
- 15. 2. - Inaugurirana nova zastava Kanade.
- 18. 2. -
Gambija nezavisna od Velike Britanije.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 2. 3. - Počinje Operacija Rolling Thunder, kampanja bombardovanja Severnog Vijetnama koja traje do novembra 1968 (strateški neuspeh SAD).
- 7. 3. - Državna policija brutalno razbila marš aktivista za ljudska prava u Selmi, Alabama.
- 8. 3. - U Južni Vijetnam stiže 3.500 američkih marinaca, što se smatra početkom američkog učešća u kopnenom ratu (vojni savetnici prisutni već godinama).
- 9. 3. - Dr. Martin Luther King, Jr. drži molitvenu službu na mostu u Selmi, beli suprematisti tokom dana pretukli belog sveštenika u gradu, koji umire dva dana kasnije.
- 18. 3. - Aleksej Leonov hodao svemirom 12 minuta, napustivši Voshod 2.
- 20. 3. - Pesma Evrovizije 1965 - luksemburška numera na prvom mestu, jugoslovenski predstavnik Vice Vukov 12.
- 21. 3. - Martin Luther King, Jr. vodi 3.200 aktivista iz Selme u Montgomery, glavni grad Alabame (25. 3. ih stiže 25.000).
- 22. 3. - Nicolae Ceaușescu postao prvi sekretar Rumunske KP.
- 23. 3. - Gemini 3 nosi prvu američki dvočlanu posadu u orbitu.
- 30. 3. - Pogreb Viole Liuzzo, domaćice iz Detroita koju su ubili Klanovci nakon marša Selma-Montgomery.
- mart - Sastanak predstavnika 14 nesvrstanih zemalja u Beogradu poziva na dogovorno rešenje vijetnamskog konflikta (SAD pozdravljaju, Kina osuđuje "Titoističku kliku")[1].
[uredi - уреди] April/Travanj
- 4. 4. - Donet Zakon o radio-difuznim ustanovama SFRJ.
- 5. 4. - 37. dodela Oskara: My Fair Lady osam nagrada, uključujući za najbolji film, pet za Mary Poppins (Julie Andrews najbolja glumica).
- 6. 4. - Lansiran satelit Intelsat I (Early Bird)
- 8. 4. - Počinju čarke između indijskih i pakistanskih snaga u Kašmiru.
- 9. 4. - Otvoren Astrodome u Houstonu, Texas, prvi stadion sa kupolom.
- 18. 4. - Posvećena makedonska crkva Sv. Klimenta Ohridskog u Torontu.
- 23. 4. - Marko Nikezić sekretar inostranih poslova umesto Koče Popovića[2].
- 24. 4. - Pobuna protiv vojne vlasti u Dominikanskoj Republici, traži se povratak predsednika Juana Boscha svrgnutog 1963 - dolazi do građanskog rata.
- 28. 4. - Američke trupe poslate u Dominikansku R., kako bi se "sprečila nova Kuba".
- 29. 4. - Australija šalje pešadijski bataljon u Južni Vijetnam (stižu 2. 6.).
- 30. 4. - Mihajlo Mihajlov osuđen u Zadru na devet meseci zbog osude sovjetskih konc-logora[3], Vrhovni sud Hrvatske promenio u pet meseci uslovno[1].
- proleće - Obilne kiše i poplave oko Dunava, čije je efekte predsednik Tito uporedio sa zemljotresom u Skoplju 1963.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 1. 5. - Pomorski okršaj Republike Kine i NR Kine kod ostrva Dongyin - obe strane tvrde da su pobedile.
- 12. 5. - Zapadna Nemačka i Izrael uspostavili diplomatske odnose.
- 17. 5. - Predsednik Indonezije Sukarno podržao predlog komunista da se osnuju oružane snage seljaka i radnika, ali vojska to odbacuje.
- 21. 5. - Na Berkliju počinje najveći Teach-in (obrazovni forum).
- 25. 5. - Revanš Ali - Liston - nova Alijeva pobeda, "fantomskim udarcem".
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 3. 6. - Gemini 4: Edward Higgins White je prvi Amerikanac koji hoda svemirom.
- 7. 6. - Eksplozija metana u rudniku uglja u Kaknju, poginulo 128 rudara.
- 9-13. 6. - Viet Cong nanosi gubitke u bici za Dong Xoai u Južnom Vijetnamu.
- 18. 6. - 1.7. - Predsednik Tito u poseti SSSR.
- 19. 6. - Alžirski predsednik Ahmed Ben Bella zbačen od Houari Boumediene-a.
- jun - Pokušaj ubistva Andrije Klarića, jugoslovenskog konzula u Minhenu (uhapšeno sedam hrvatskih emigranata).
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 1. 7. - Hrvatski emigranti ranili bivšeg jugoslovenskog diplomatu Berislava Diderića, njegovu ženu i kćerku, koji žive u egzilu u Zap. Nemačkoj.
- 14. 7. - Mariner 4 proleće pored Marsa, poslaće prve fotografije neke planete na Zemlju.
- 15. 7. - Grčki kralj Konstantin smenio vladu Jorgosa Papandreua.
- 19. 7. - Inauguriran tunel Mont Blanc, dužine 11,6 km.
- 24. 7. - Jedan američki F-4 Phantom je prvi avion oboren PVO raketom iznad Vijetnama.
- 25. 7. - Bob Dylan "prešao na elektriku" na Newport Folk Festival-u, kulminacija tzv. "električne kontroverze".
- 26. 7. -
Maldivi nezavisni od V. Britanije.
- 26. 7. - Za američki dolar 1250 jugoslovenskih dinara (umesto 750), što izaziva poskupljenja. Stupanje na snagu privredne reforme, sa smanjivanjem državne intervencije i unošenjem tržišnih elemenata, uz sporazum sa MMF i puno članstvo u GATT. Očekuje se otpuštanje velikog broja radnika[1].
- 28. 7. - Vijetnamski rat: američki predsednik Džonson najavljuje slanje 44 bataljona u Vijetnam (povećanje sa 75.000 na 125.000 vojnika) i povećanje mesečne regrutacije sa 17.000 na 35.000.
- 30. 7. - Džonsonov Rat siromaštvu: Zakon o socijalnoj sigurnosti ustanovljava programe zdravstvenog osiguranja Medicare (stari i invalidi) i Medicaid (siromašni).
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 1. 8. - Denominacija dinara: 100 (starih) dinara postaje 1 novi dinar.
- 6. 8. - Predsednik SAD Džonson potpisao Zakon o glasačkim pravima (odgovor na martovske događaje u Selmi, Alabama).
- 9. 8. -
Singapur isključen iz Malezije (zbog rasnih nereda).
- 11-15. 8. - Rasni neredi u Los Angeleskom Wattsu - 34 mrtvih i 40 miliona dolara štete.
- 15. 8. - Bitlsi sviraju pred 55.000 ljudi na njujorškom Shea Stadium-u.
- 18. 8. - Operation Starlite, američki marinci uništili vijetkongovsko uporište na poluostrvu Van Tuong, provincija Quang Ngai.
- 19. 8. - Aušvički proces u Frankfurtu: 66 bivših SS-ovaca dobilo doživotne kazne.
- 30. 8. - Bob Dylan izdao uticajni album Highway 61 Revisited.
- avgust-septembar - Indo-pakistanski rat 1965. (Drugi kašmirski rat).
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 6. 9. - Pakistanska armija odbranila Lahore i još neke tačke (danas Dan odbrane u Pakistanu).
- 7. 9. - Južnovijetnamske i američke snage počinju Operation Piranha na poluostrvu Batangan.
- 14. 9. - Počinje četvrti i konačni period Drugog vatikanskog koncila.
- 28. 9. - Počela erupcija vulkana Taal na filipinskom Luzonu, stotine mrtvih.
- 29. 9. - Fidel Castro iznenada objavljuje da svi koji to žele mogu otići u Ameriku, preko luke Camarioca (10. 10. - 15. 11.).
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 30. 9./1. 10. - Šestorica generala oteta i ubijena u Jakarti, Indonezija - "Pokret 30. septembra" tvrdi da želi sprečiti CIA-in puč protiv Sukarna.
- 1 - 2. 10. - General Suharto suzbio pobunu u Džakarti, za koju je okrivljena komunistička partija - tokom meseca počinju masovna ubijanja komunista.
- 3. 10. - Kastro objavio da je Che Guevara dao ostavku na funkcije i napustio zemlju.
- 8. 10. - Indonežanska vojska organizovala demonstracije u Džakarti, spaljeno sedište Indonežanske KP.
- 9. 10. - Južnokorejska brigada stiže u Južni Vijetnam.
- 11. 10. - Myra Hindley uhapšena zbog Moors ubistava, četiri dana nakon partnera Iana Brady-ja.
- 27. 10. - Vojni diktator Brazila Humberto de Alencar Castelo Branco ukinuo postojeće partije i vratio sebi vanredna ovlašćenja.
- 28. 10. - Papa Pavao VI. objavio da Židovi nisu kolektivno odgovorni za Isusovu smrt.
- 29. 10. - Marokanski političar Mehdi Ben Barka ("marokanski Če Gevara") nestao u Parizu.
- 30. 10. - Američki marinci odbili jak napad kod Da Nanga.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 2. 11. - Kveker Norman Morrison se zapalio ispred Pentagona, protestujući protiv Vijetnamskog rata.
- 6. 11. - Počinju "Letovi slobode": SAD i Kuba dogovorili vazdušni prevoz za Kubance koji žele otići (traje do 1974?).
- 8. 11. - Formiran Britanski teritorij Indijskog oceana.
- + Days of our Lives kreće u SAD.
- 8-12. 11. - Italijanski premijer Aldo Moro posetio Jugoslaviju.
- 9. 11. - Nestanak struje (blackout) na severoistoku SAD i delu Kanade.
- 10. 11. - Počeo sa radom Treći program Radio Beograda, posvećen kulturi i umetnosti.
- 11. 11. - Beli režim u Južnoj Rodeziji (Zimbabve) jednostrano proglasio nezavisnost od Velike Britanije - niko ih ne priznaje, padaju pod sankcije UN.
- 14-18. 11. - Bitka za Ia Drang, prvi okršaj regularnih snaga SAD i Severnog Vijetnama.
- 24. 11. - Kongo: general Mobutu zbacio predsednika Kasa-Vubua (ostaje na vlasti do 1997).
- 26. 11. - Lansiranjem satelita Astérix 1 Francuska postaje treća zemlja koja je to samostalno uradila (šesta zemlja koja je slala satelit).
- 27. 11. - Desetine hiljada protestuju protiv Vijetnamskog rata ispred Bele kuće i Vašingtonovog spomenika.
- + Prvi Acid test u Santa Cruzu, Kalifornija.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 7. 12. - Katoličko-pravoslavna zajednička deklaracija 1965. - povučene uzajamne ekskomunikacije iz 1054.
- 19. 12. - Charles de Gaulle reizabran za predsednika Francuske (pobedio Mitterranda sa 55 prema 45% glasova).
- 21. 12. - Sovjetski naučnici osudili Staljinovog pseudonaučnika Trofima Lisenka.
- 22. 12. - Premijera filma "Doktor Živago".
- 30. 12. - Ferdinand Marcos postaje predsednik Filipina (ostaje do 1986).
- 31.12./1. 1. - Jean-Bédel Bokassa tokom novogodišnje noći izvodi vojni udar u Centralnoafričkoj Republici.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Planeta ima 3.334.874.000 stanovnika.
- Miloš Crnjanski se iz Londona vratio u Jugoslaviju.
- Savezno izvršno veće donelo odluku da jugoslovenski građani mogu putovati u inostranstvo bez izlaznih viza.
- Izgrađena HE Senj [1], kao i HE Dubrovnik [2].
- Zaplovio naš najstariji trajekt "Sveti Stefan" (u saobraćaju do 1997).
- Branko Vukelić, pripadnik obaveštajne grupe Riharda Zorgea u Japanu tokom rata, dobio sovjetskim Ordenom otadžbinskog rata prvog reda.
[uredi - уреди] 1965. u temama
- Rukovodstvo SFRJ:
- Predsednik Republike: Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Petar Stambolić
- Predsednik Savezne skupštine: Edvard Kardelj
- Nove države (Rodezija, današnji Zimbabve, nije bila priznata):
![]()
Rodezija (nepriznata)
|
- Televizija. TV serije: "Licem u naličje", "Hiljadu zašto?" (TV Beograd); "Dileme" (TV Zagreb).
[uredi - уреди] Rođenja
- 9.1. - Bisera Boškailo, bosanskohercegovačka književnica i prevodilac
- 1.2. - Fuad Kovač, bosanskohercegovački književnik i novinar
- 9.2. - Velimir Perasović, hrvatski košarkaš i košarkaški trener
- 3.3. - Dragan Stojković Piksi, srpski fudbaler, Zvezdina zvezda
- 13.3. - Vesna Trivalić, srpska glumica
- 23.3. - Edo Mulahalilović, sarajevski kompozitor, tekstopisac i producent
- 28.3. - Srđan Todorović (Žika), srpski glumac i muzičar
- 1.4. - Božidar Đelić, srpski političar
- 16.5. - Mehmet Murat İldan, turski pisac
- 11.6. - Davor Moravek, hrvatski liječnik i pisac
- 19.6. - Mirsad Tuka, bosanskohercegovački glumac
- 9.7. - Anthony Romero, američki advokat i aktivista
- 31.7. - Joanne Kathleen Rowling, britanska spisateljica najpoznatija po seriji knjiga o Harryju Potteru.
- 22.9. - Dan Bucatinsky, američki glumac
- 4.10. - Dragan Jovanović, srpski glumac
- 10.10. - Chris Penn, američki filmski glumac
- 17.10. - Amir Kazić Leo, bosanskohercegovački pjevač zabavne muzike
- 11.11. - Max Mutchnick, američki producent i scenarista
- 12.11. - Bojan Suđić, srpski dirigent
- 17.12. - Damir Uzunović, bosanskohercegovački književnik
- 17.12. - Jasna Šekarić, sportski strelac
[uredi - уреди] Smrti
- 10.1. - Vlastimir Pavlović Carevac, srpski violinista (* 1895)
- 11.1. - Paun Meždinović, pronalazač bakarne rude u Boru
- 24.1. - Vinston Čerčil, britanski političar, državnik i pisac (* 1874)
- 21.2. - Malcolm X, američki crnački aktivist i revolucionar (* 1925.)
- 27.3. - Le Corbusier, francuski arhitekt švicarskog porijekla (* 1887.)
- 29.3. - Zlatko Baloković, violinista (* 1895)
- 14.7. - Pavle Beljanski, pravnik, diplomata, kolekcionar (* 1892)
- 4.9. - Albert Schweitzer, alzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik (* 1875.)
- 13.11. - Vladimir Petković, arheolog i istoričar umetnosti, srpski akademik (* 1874)
- 11.12. - Đuro Tiljak, hrvatski slikar (* 1895.)
- 15.12. - Walt Disney, američki crtač animiranog filma i producent (* 1901.)
- 16.12. - William Somerset Maugham, engleski pripovjedač i dramatičar (* 1874.)
- ? (7.4. ili 6.10.?) - Dragiša Brašovan srpski arhitekta (* 1887)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1965. godinu
- Fizika: Richard Feynman, Julian Schwinger i Shinichiro Tomonaga
- Kemija: Robert B. Woodward
- Fiziologija i medicina: François Jacob, André Lwoff i Jacques Lucien Monod
- Književnost: Mihail Šolohov
- Mir: UNICEF - Dječja fondacija UN-a
[uredi - уреди] Reference
- ↑ 1.0 1.1 1.2 Collier's Year Book za 1965 (Microsoft Encarta 2004)
- ↑ Marko Nikezic -- New Yugoslav Foreign Minister, S.Stanković, OSA-RFE
- ↑ Tito and Mihajlov -- Facts are Merciless, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Grlom u jagode 1965, YouTube
- Yugoslavia's Self-Management System: Fifteen Years After, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
- 20th Anniversary of Radio Prishtina, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Professor Mihajlov's Moscow Summer and Belgrade Winter, S.Stanković, OSA-RFE
- Marko Nikezic -- New Yugoslav Foreign Minister, S.Stanković, OSA-RFE
- Slovenian Poet: Against Socialism a La Louis XIV, S.Stanković, OSA-RFE