1964
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1960. | 1961. | 1962. | 1963. | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | > | >>
Gregorijanski | 1964 MCMLXIV |
Ab urbe condita | 2717 |
Islamski | 1383 – 1384 |
Iranski | 1342 – 1343 |
Hebrejski | 5724 – 5725 |
Bizantski | 7472 – 7473 |
Koptski | 1680 – 1681 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2019 – 2020 |
- Shaka Samvat | 1886 – 1887 |
- Kali Yuga | 5065 – 5066 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4600 – 4601 |
- 60 godina | Yang Drvo Zmaj (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11964 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1964 (MCMLXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u srijedu (link pokazuje kalendar).
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1. 1. - Belize postaje samoupravna britanska kolonija.
- 4. 1. - Putnički voz iz Požarevca naleteo kod Jajinaca na brzi voz iz Niša, koji se nepredviđeno zaustavio - 25 mrtvih i 100 povređenih.
- 5. 1. - Istorijski susret vaseljenskog patrijarha Atinagore I i pape Pavla VI. na Maslinovoj gori u Jerusalimu.
- 7. 1. - Bahami dobijaju unutrašnju samoupravu.
- + Britanska firma Leyland Motor Corp. objavljuje prodaju 450 autobusa Kubi, protivno embargu SAD.
- 8. 1. - Prvi Džonsonov govor o stanju nacije, najavljen "Rat siromaštvu", kao odgovor na stopu siromaštva od oko 19%.
- 9. 1. - Izbijaju neredi u Zoni Panamskog kanala, poginuo 21 Panamac i 4 američka vojnika ("Dan mučenika" u Panami).
- 11. 1. - Šef službe javnog zdravlja u SAD (Surgeon General of the U. S.) Luther Terry objavio izveštaj o štetnosti pušenja - prvi takav službeni iskaz u SAD.
- 12. 1. - Zanzibarska revolucija - Afrikanci zbacili arapskog zanzibarskog sultana, proglašena Narodna Republika Zanzibar i Pemba, zločini protiv Arapa i Azijata.
- 22. 1. - Kenneth Kaunda je premijer britanske kolonije Severna Rodezija.
- 27. 1. - Francuska i NR Kina objavili da će uspostaviti diplomatske odnose.
- 28. 1. - Oboren američki trenažni avion koji je zalutao u Istočnu Nemačku, poginula sva tri člana posade.
- 29. 1. - 9. 2. - Zimska Olimpijada 1964 u Innsbrucku, Austrija.
- 30. 1. - General Nguyen Khanh izveo nenasilni vojni udar u Južnom Vijetnamu.
- + Dva sovjetska naučna satelita, Elektron I i II, lansirani jednom raketom.
- januar - Kineski premijer Chou En-lai u 10-dnevnoj poseti Albaniji.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 1. 2. - Pesma The Beatles-a I Want to Hold Your Hand došla na prvo mesto američke top-liste - "Britanska invazija" može početi.
- 7. 2. - Bitlsi stižu na njujorški aerodrom JFK dočekani od oduševljene mase.
- 9. 2. - Bitlsi gostuju u The Ed Sullivan Show.
- 11. 2. - Počele borbe između Grka i Turaka u Limasolu, na Kipru.
- 18. 2. - Vojni udar u Gabonu, De Gol sutradan poslao padobrance.
- 25. 2. - Muhammad Ali u Miami Beachu pobedio šampiona Sonny Listona.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 6. 3. - Konstantin II postaje kralj Grčke, nakon smrti oca Pavla.
- 8. 3. - Malcolm X raskinuo sa Nacijom islama, najavljuje osnivanje crnog nacionalističkog pokreta.
- 13. 3. - Ubistvo Kitty Genovese u New Yorku, navodno pred 38 pasivnih svedoka, izaziva proučavanje efekta apatije promatrača (bystander effect, Genovese syndrome).
- 15. 3. - Richard Burton i Elizabeth Taylor se venčali prvi put.
- 21. 3. - Pesma Evrovizije 1964: pobedila italijanska numera a jugoslovenski Sabahudin Kurt deli poslednje mesto sa još tri numere.
- 27. 3. - Veliki zemljotres na Aljasci - magnituda 9,2, drugi najjači zabeleženi.
- 28. 3. - Saud, kralj Saudi Arabije abdicirao pod pritiskom, nasleđuje ga brat Fejsal (proglašen 2. 11.).
- + Radio Caroline postaje prva piratska radio stanica u Engleskoj.
- + Britanski vazdušni napad na Fort Harib u Jemenu.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 4. 4. - Bitlsi drže pet prvih pozicija na Billboard Top 40 singles u Americi (Can't Buy Me Love, Twist and Shout, She Loves You, I Want to Hold Your Hand i Please Please Me).
- 13. 4. - Zemljotres kod Sl. Broda (M 5.8, int. VIII), troje mrtvih.
- 16. 4. - The Rolling Stones izdali debitantski, istoimeni, album.
- 17. 4. - Ford Mustang predstavljen kupcima u SAD.
- 20. 4. - Počinje suđenje Nelsonu Mandeli.
- 26. 4. - Ujedinili se Tanganjika i Zanzibar (od 29.10. pod imenom
Tanzanija)
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 1. 5. - Tvorci programskog jezika BASIC pokrenuli prvi program na njemu.
- 2. 5. - Prve veće studentske demonstracije protiv Vijetnamskog rata u nekoliko gradova SAD.
- 7. 5. - Pacific Air Lines Flight 773 - pogibija 44 osobe u Kaliforniji nakon što je suicidalni putnik ubio pilota, kopilota pa sebe.
- 12. 5. - Dvanaestorica mladića u New Yorku spalila svoje pozive za vojsku - prvi takav protest protiv rata.
- 19. 5. - State Department objavio da je u zidovima američke ambasade u Moskvi pronađeno preko 40 mikrofona.
- 24. 5. - Fudbalska utakmica Peru - Argentina u Limi: u neredima nastalim nakon poništenja peruanskog gola poginulo 318 osoba.
- 27. 5. - Umro indijski premijer Jawaharlal Nehru.
- maj - Zabranjen slovenački časopis "Perspektive" i uhapšena dva saradnika (kritika birokratije, samoupravljanja, čak i zagovaranje višepartijskog sistema)[1]
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 3. 6. - Proglašeno vanredno stanje u Seulu, Južna Koreja, nakon što su studentske demonstracije nadvladale policiju.
- 11. 6. - Masakr u katoličkoj osnovnoj školi u Kelnu - šizofreničar ubio osam đaka i dve učiteljice bacačem plamena i kopljem.
- 12. 6. - Nelson Mandela osuđen na doživotni zatvor (pušten 1990).
- 19. 6. - Senator Ted Kennedy teško povređen u udesu malog aviona (poginuli njegov pomoćnik i pilot).
- 21. 6. - Pokret za ljudska prava u SAD: kod Filadelfije, Misisipi, ubijena trojica aktivista za ljudska prava koji su radili na registraciji crnaca u birački spisak (kampanja "Leto slobode") (tela pronađena 4. 8.).
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 2. 7. - Predsednik Džonson potpisao Zakon o ljudskim pravima - zabranjene glavne forme diskriminacije crnaca.
- 6. 7. -
Malavi nezavisan od Velike Britanije (ranija kolonija Njasalend).
- 10. 7. - Bitlsi se vraćaju u Liverpool nakon trijumfalne američke turneje, na premijeru filma A Hard Day's Night.
- 16. 7. - Republikanski kandidat za predsednika Barry Goldwater na konvenciji u San Francisku: "ekstremizam u odbrani slobode nije greh", "umerenost u potrazi za pravdom nije vrlina".
- + U njujorškom Harlemu počinju rasni nemiri nakon što je policajac ubio crnog tinejdžera.
- 21. 7. - Rasni neredi u malezijskoj državi Singapur, između Kineza i Malajaca.
- 27. 7. - Vijetnamski rat: SAD šalju još 5.000 vojnih savetnika, da ih bude 21.000.
- 31. 7. - Ranger 7 šalje prve detaljne fotografije Mesečeve površine.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 2. 8. - Prvi incident u Tonkinškom zalivu: razarač USS Maddox se sukobio sa tri severnovijetnamska torpedna čamca.
- 4. 8. - Drugi incident u Tonkinškom zalivu: navodno opet napadnuti američki brodovi (što se ispostavilo netačnim).
- 5. 8. - Operacija Pierce Arrow - američki udari protiv vojnih instalacija Severnog Vijetnama (64 leta), početak američkih vazdušnih operacija u regionu.
- 7. 8. - Rezolucija Tonkinskog zaliva: Kongres SAD dao ovlašćenje predsedniku za upotrebu konvencionalne sile u jugoistočnoj Aziji bez formalnog proglašenja rata.
- 19. 8. - Lansiran američki satelit Syncom 3, prvi komunikacijski satelit u pravoj geostacionarnoj orbiti (prenosiće letnju olimpijadu).
- 28. 8. - Tri dana rasnih nereda u Filadelfiji.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 7. 9. - Predsednici Jugoslavije i Rumunije, Josip Broz Tito i George Georgiu Dež prisustvovali postavljanju kamena temeljca za hidroelektranu Đerdap, u jugoslovenskom mestu Sip i rumunskom Gura Vaji.
- 14. 9. - Počinje treći period Drugog vatikanskog koncila (do 21. 11.).
- 17. 9. - Objavljen dogovor da Jugoslavija postaje pridruženi član Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV), istočnoevropske ekonomske asocijacije.
- + Premijera Goldfinger-a, trećeg Bondovog filma.
- 21. 9. -
Malta nezavisna od Velike Britanije.
- 24. 9. - Predsedniku Džonsonu (i javnosti tri dana kasnije) predstavljen izveštaj Warrenove komisije - Lee Harvey Oswald je delovao sam, kao i Jack Ruby.
- 25. 9. - FRELIMO započinje Rat za nezavisnost Mozambika (do 1974).
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 1. 10. - Početak Pokreta za slobodu govora na univerzitetu Berkeley.
- + Otvorena prva linija japanskog brzog voza Shinkansen (Tokio-Osaka).
- 10-24. 10. - Olimpijske igre 1964 u Tokiju. Jugoslavija osvojila pet medalja: dve zlatne (gimnastičar Miroslav Cerar i rvač Branislav Simić), jednu srebrnu (vaterpolisti) i dve bronzane (Miroslav Cerar i rvač Branislav Martinović).
- 12. 10. - Lansiran Voshod 1 sa trojicom kosmonauta (vraća se već sutradan).
- 14. 10. - Nikita Hruščov razrešen svih partijskih i državnih funkcija; Aleksej Kosigin postaje šef vlade, Leonid Brežnjev prvi sekretar KPSS.
- 15. 10. - Generalni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu - tesna laburistička pobeda nakon 13 godina vlasti konzervativaca, Harold Wilson sutradan postaje premijer.
- 16. 10. - Kina izvršila prvu nuklearnu probu.
- 19. 10. - Na Avali se srušio avion sa sovjetskom vojnom delegacijom - 18 mrtvih (maršal Sergej Birjuzov, generali Ždanov, Škodunovič, Kravcov, Bočarov i Mironov, puk. Šalucko...).
- 24. 10. -
Zambija nezavisna od Velike Britanije (raniji naziv Severna Rodezija).
- 29. 10. - Pljačka dragulja u Američkom muzeju prirodne istorije u Njujorku ("Zvezda Indije", "Orao", deLongov rubin...).
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 1. 11. - Granatiranje baze Bien Hoa u Vijetnamu, poginula 4 američka vojnika, uništeno pet bombardera B-57.
- 3. 11. - Izbori u SAD: predsednik Džonson ubedljivo pobedio republikanca Goldvotera, Demokrate dobile dvotrećinsku većinu u oba doma Kongresa.
- 4. 11. - Vojni udar u Boliviji, oboren Víctor Paz Estenssoro, dolazi René Barrientos.
- 5. 11. - 57 građana Istočnog Berlina pobjeglo je kroz tunel u Zapadni Berlin.
- 6. 11. - U saobraćajnoj nesreći kod Lazarevca poginuli Slobodan Penezić Krcun, predsednik Izvršnog veća Srbije, Svetolik Lazarević, predsednik jednog veća Skupštine Srbije i njihov vozač Milorad Lomić; povređeni su Olga Živković, poslanik i Ljubomir Mijatović, sekretar za trgovinu.
- 9. 11. - Đorđe Marjanović na koncertu u Domu sindikata dobio "Zlatni prsten" časopisa "Svet", kao najpopularniji pevač.
- 9. 11. - Potpisan sporazum vlada SAD i SFRJ o obrazovnoj i naučnoj saradnji - Fulbrajtov program.
- 10. 11. - Usled Indonežansko-malezijske konfrontacije u Australiji vraćen obavezni vojni rok.
- 12. 11. - Velika vojvotkinja Luksemburga Charlotte abdicira u korist sina, velikog vojvode Jeana.
- 21. 11. - Otvoren njujorški most Verrazano-Narrows, tada najveći viseći most na svetu.
- 24. 11. - Belgijski padobranci i plaćenici zauzeli kongoanski Stenlivil, ali gine mnogo zapadnih talaca.
- 26. 11. - Rijeka Sava poplavila Zagreb, pod vodom trećina grada.
- 28. 11. - U Hannoveru osnovana "Nationaldemokratische Partei Deutschlands" (NPD).
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 1. 12. - Predsednik Džonson dogovorio sa savetnicima dvostepenu eskalaciju bombardovanja Severnog Vijetnama.
- 3. 12. - Uhapšeno oko 800 studenata na Berkliju nakon što su iz protesta zauzeli administrativnu zgradu.
- 7-13. 12. - U Beogradu VIII kongres SKJ - prvi put posle rata se govori o nacionalnom pitanju: "pogrešno je mišljenje da su nacije... preživele i da treba stvarati jedinstvenu jugoslovensku naciju, što je izraz birokratskog centralizma i unitarizma", ali i "takođe treba odlučno suzbijati... stvaranje veštačkih barijera", nagoveštaj ekonomske reforme (kritikuje se "administrativno mešanje političkih faktora u društvenu proizvodnju").
- 14. 12. - Počinje tajna američka operacija Barrel Roll u Kraljevini Laos protiv severnovijetnamskog logističkog koridora (Ho Ši Minova staza) - traje do marta 1973.
- 15. 12. - Prvi broj časopisa "Bazar".
- 30. 12. - Prvi broj "TV Novosti".
[uredi - уреди] Tokom/tijekom godine
- Otvoren Dom omladine u Beogradu.
- SFRJ: Niz mera za više tržišne zakonitosti i manje državne intervencije; sredstva investicionih fondova preneta u banke, osnovan Fond Federacije za pomoć nerazvijenim područjima.
- Počela Korčulanska ljetna škola i časopis Praxis (v. Praxis filozofija).
- Branko Pešić postao gradonačelnik Beograda (do 1974).
- FK Crvena Zvezda učestvuje u "Međunarodnoj fudbalskoj ligi" (ISL) u SAD. [1]
- Rudi Gernreich prodaje monokini.
- Roald Dahl napisao "Čarli i fabrika čokolade".
[uredi - уреди] U toku
- SFRJ: Niz mera za više tržišne zakonitosti i manje državne intervencije; sredstva investicionih fondova preneta u banke, osnovan Fond Federacije za pomoć nerazvijenim područjima.
- Kinesko-sovjetski rascep
[uredi - уреди] 1964. u temama
- Rukovodstvo SFRJ:
- Predsednik Republike: Josip Broz Tito
- Predsednik Saveznog izvršnog veća: Petar Stambolić
- Predsednik Savezne skupštine: Edvard Kardelj
- Nove države (Tanzanija je nastala ujedinjenjem Tanganjike i Zanzibara; Malavi je menjao zastavu, donekle i Zambija):
- Televizija. TV serije: "Ogledalo građanina Pokornog", "Ime i prezime", "Kod sudije za prekršaje" (1964-66), "Pozorište u 6 i 5", "Kad sam bio mali" (1964-67), "U jednom gradu ko zna kom" (TV Beograd).
[uredi - уреди] Rođenja
- 21.1. - Aleksandar Šoštar, vaterpolo golman
- 3.2. - Vinko Brešan, hrvatski filmski redatelj
- 10.2. - Radoslava Dada Vujasinović, novinarka "Duge" († 1994)
- 15.2. - Diana Rosandić, hrvatska književnica
- 17.2. - Davor Gobac, hrvatski pjevač
- 7.3. - Wanda Sykes, američka komičarka
- 7.3. - Bret Easton Ellis, američki pisac
- 22.3. - Mats Wilander, švedski tenisač
- 30.3. - Tracy Chapman, američka pjevačica
- 2.4. - Goran Karan, hrvatski pjevač
- 1.5. - Olja Bećković, srpska novinarka
- 4.5. - Rocco Siffredi, italijanski porno glumac
- 7.5. - Pjer Žalica, filmski režiser
- 15.6. - Michael Laudrup, danski nogometaš
- 22.6. - Dan Brown, američki pisac detektivskih trilera
- 30.6. - Jürgen Klinsmann, njemački nogometaš i trener
- 26.7. - Sandra Bullock - američka filmska glumica
- 20.8. - Dino Dvornik, hrvatski pjevač († 2008)
- 25.9. - Žan Marolt, bosanskohercegovački glumac († 2009)
- 30.9. - Monika Beluči, glumica
- 8.10. - Ian Hart, engleski glumac irskog porijekla
- 12.10. - Sam Brown, britanska pjevačica i tekstopisac
- 22.10. - Dražen Petrović, hrvatska košarkaška legenda († 1993.)
- 27.10. - Žarko Petrović, odbojkaš, reprezentativac († 2007)
- 27.11. - Adam Shankman, američki plesač, glumac i reditelj
- 4.12. - Uroš Đurić, slikar i glumac
- 20.12. - Mlađan Dinkić, srpski ekonomista i političar
[uredi - уреди] Smrti
- 17.1. - Đorđe Andrejević Kun, srpski slikar i grafičar (* 1904)
- 17.1. - T. H. White, engleski pisac
- 28.2. - Milan Bogdanović, srpski književnik, kritičar, prevodilac, profesor, akademik (* 1892)
- 5.3. - Milton Manaki, pionirski filmski radnik (* 1882)
- 12.3. - Jovan Bijelić, srpski slikar, akademik (* 1886)
- 31.3. - Triša Kaclerović, političar, novinar, advokat (* 1879)
- 1.4. - Božidar Kunc, kompozitor i pijanista (* 1903)
- 18.4. - Albe Vidaković, hrv. skladatelj i muzikolog (* 1914)
- 27.5. - Džavaharlal Nehru (Neru), indijski državnik (* 1889)
- 2.6. - Strahinja Petrović, pozorišni glumac (* 25.5. 1892)
- 8.8. - Jelena Bilbija - Lapčević, prvi spiker Radio Beograda (* 1902)
- 9.9. - Jakov Voltolini, hrvatski dirigent (* 1911.)
- 15.10. - Cole Porter, američki kompozitor (* 1891.)
- 6.11. - Nasta Rojc, hrvatska slikarica (* 1883.)
- 6.11. - Slobodan Penezić Krcun, srpski narodni heroj i političar (* 1918)
- 21.12. - Carl Van Vechten, američki fotograf
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1964. godinu
- Fizika: Charles H. Townes, Nikolaj Genadijevič Basov i Aleksandr Mihajlovič Prohorov
- Kemija: Dorothy Crowfoot Hodgkin
- Fiziologija i medicina: Konrad Bloch i Feodor Lynen
- Književnost: Jean-Paul Sartre (odbio nagradu)
- Mir: Martin Luther King
[uredi - уреди] Reference
- ↑ Collier's Year Book za 1964 (Microsoft Encarta 2004)
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Grlom u jagode 1964, YouTube
- Political Theory Debate in Yugoslavia, s.s., Open Society Archives - Radio Free Europe
- Yugoslav Party Congress: Personnel Changes, Slobodan Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia's Association with Comecon, H.Trend, OSA-RFE
- Albania Chides Belgrade on Cuban-Albanian Relations, lz, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: