1969
Izvor: Wikipedia
- Ovo je članak o godini 1969.
- Za ostala značenja v. 1969 (razvrstavanje).
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1965. | 1966. | 1967. | 1968. | 1969. | 1970. | 1971. | 1972. | 1973. | > | >>
Gregorijanski | 1969 MCMLXIX |
Ab urbe condita | 2722 |
Islamski | 1388 – 1389 |
Iranski | 1347 – 1348 |
Hebrejski | 5729 – 5730 |
Bizantski | 7477 – 7478 |
Koptski | 1685 – 1686 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2024 – 2025 |
- Shaka Samvat | 1891 – 1892 |
- Kali Yuga | 5070 – 5071 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4605 – 4606 |
- 60 godina | Yin Zemlja P(ij)etao (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11969 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1969 (MCMLXIX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 2. 12. - Australski medijski tajkun Rupert Murdoch kupio najveći britanski tabloid News of the World.
- 9 - 11. 1. - V kongres CK SK BiH - i formalno podržana jednakost Muslimana[1].
- 12. 1. - Prvi studijski album Led Zeppelina.
- + Ratno stanje u Madridu, uhapšeno 300 studenata.
- 15. 1. - Lansiran sovjetski Sojuz 5, sutradan se spaja sa Sojuzom 4, posade razmenjuju mesta (prvi put ikad).
- 16. 1. - U Pragu se zapalio Jan Palach, umire tri dana kasnije.
- 20. 1. - Ričard Nikson ulazi u Belu kuću kao 37. predsednik (zamenjuje Lindona Džonsona).
- 28. 1. - Veliki izliv nafte u kalifornijskoj Santa Barbari, inspiracija za prvi Dan Zemlje 1970.
- 30. 1. - Beatlesi sviraju na krovu Apple Records-a - poslednji javni koncert, koji rastura policija.
- 31. 1. - Puštena u rad TE Morava kod Svilajnca (108 MW).
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 2. 2. - Kosmonauti se šetaju između Sojuza 4 i 5.
- 2 - 3. 2. - Tito kod Čaušeskua u Temišvaru - odbacuju mešanja u suverenitet drugih zemalja.
- 4. 2. - Jaser Arafat postaje lider PLO-a.
- 9. 2. - Prvi let Boeing 747.
- 14. 2. - Papa Pavao VI. uklonio imena mnogih svetaca iz kalendara.
- 14 - 20. 2. - Niz članaka Miloša Žanka u "Borbi" osuđuje "Hrvatski književni list" zbog nacionalizma.
- 21. 2. - III plenum CK SK Hrvatske osudio "Hrvatski književni list".
- februar - Sastanak SK Srbije - odbacuju se zahtevi za "Republiku Kosovo".
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- + Prvi test let Concorde-a u francuskom Tuluzu.
- 3. 3. - Lansiran Apollo 9, testira se lunarni modul.
- 10. 3. - Objavljen roman "Kum".
- 11 - 13. 3. - Deveti kongres SKJ u Beogradu. Partije iz istočnog bloka bojkotuju sastanak. U predsedništvu CK SKJ jednak broj članova iz republika i odgovarajući iz pokrajina, članove biraju republički/pokrajinski kongresi - "federalizacija SKJ".
- 17. 3. - Golda Meir premijer Izraela.
- 18. 3. - Počinje Operation Breakfast - tajno američko bombardovanje Kambodže.
- 19. 3. - Britanski padobranci se iskrcali na Angvilu nakon što je na tom ostrvu jednostrano proglašena nezavisnost.
- 22. 3. - Mirko Čanadanović izabran za predsednika Pokrajinskog komiteta SK Vojvodine.
- 23. 3. - Manfred Wolf iz DDR-a skočio 165 metara na Planici - svetski rekord.
- 29. 3. - U Madridu održan natjecanje za pjesmu Eurovizije na kome četiri zemlje osvajaju najveći broj bodova te su organizatori prisiljeni proglasiti četiri umjesto jednog pobjednika. Jugoslovenski predstavnik Ivan & 3M je 13-ti.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 4. 4. - Ugrađeno prvo veštačko srce, pacijent živeo četiri dana.
- 15. 4. - Severni Korejci oborili američki izviđački avion Lockheed EC-121M Warning Star iznad Japanskog mora, poginuo 31 Amerikanac.
- 17. 4. - Aleksander Dubček dao ostavku na položaj šefa KP Čehoslovačke, zamenjuje ga Gustav Husak.
- 20. 4. - U Španiji ubijen ustaški zločinac Vjekoslav Maks Luburić.
- + U Severnu Irsku stiže britanska vojska kao pojačanje policiji.
- 22. 4. - Robin Knox-Johnston je prvi čovek koji je sam i bez zaustavljanja oplovio svet.
- 28. 4. - Charles de Gaulle daje ostavku na mjesto predsjednika Francuske, dan nakon poraza na referendumu o decentralizaciji.
- april - Smenjeni generali Ivan Gošnjak i Rade Hamović zbog "nespremnosti JNA za moguću sovjetsku invaziju".
- + Matica hrvatska izdaje "Hrvatski tjednik", radikalniji od "Hrvatskog književnog lista".
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 10. 5. - Vijetnamski rat: počinje bitka na "Hamburger Hill-u".
- 11. 5. - Nacionalna garda u Severnoj Dakoti morala intervenisati zbog nereda oko koncerta Zip to Zap.
- 13. 5. - Incident 13. maja - rasni nemiri u Kuala Lumpuru između Malajaca i Kineza.
- 15. 5. - Američki tinejdžer Robert Rayford umro u Misuriju od čudnog medicinskog stanja, koje će 1984 biti identifikovano kao HIV/AIDS (prvi slučaj u Severnoj Americi).
- 16 - 17. 5. - Sovjetske sonde Venera 5 i Venera 6 stigle na Veneru.
- 18. 5. - Lansiran Apollo 10, generalna proba za Apollo 11.
- 23. 5. - Premijera predstave "Kosa" u beogradskom Ateljeu 212.
- 25. 5. - Premijera filma Midnight Cowboy (s oznakom X).
- 26. 5. - Ustanovljen Andeanski pakt.
- 26. 5. - 2. 6. - Džon Lenon i Joko Ono ne napuštaju krevet u Montrealu, u ime mira. Tom prilikom je snimljena pesma Give Peace a Chance.
- 29. 5. - III sednica predsedništva SKJ - izrečene kritike nacionalizma u publikacijama Matice hrvatske (Mijalko Todorović), kao i ekonomskog nacionalizma SR Hrvatske (Krste Crvenkovski).
- maj - 57 % jugoslovenskih preduzeća ne može izmirivati finansijske obaveze zbog neefikasnosti, viška zaposlenih i inflacije[2].
- + Neredi u argentinskim gradovima Rosario (21.) i Cordoba (29.), nakon ubistva učenika u prvom gradu; takođe neredi na Curaçao-u (30.) označavaju početak pokreta za prava Afro-Karibljana.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 3. 6. - U sudaru sa australskim nosačem aviona HMAS Melbourne u Južnom kineskom moru prepolovljen američki razarač USS Frank E. Evans, poginulo 74 američkih pomoraca.
- 5 - 17. 6. - Međunarodni sastanak komunističkih i radničkih partija u Moskvi (bez SKJ).
- 8. 6. - U susretu sa južnovijetnamski predsednikom Nguyen Van Thieu-om, američki predsednik Nixon objavljuje da će do septembra biti povučeno 25.000 američkih vojnika.
- 20. 6. - Georges Pompidou novi predsednik Francuske.
- 22. 6. - Kolaps nacionalne konvencije Studenata za demokratsko društvo u Čikagu, kontrolu preuzima frakcija Weatherman.
- 27. 6. - Početak emitovanja radio programa Beograd 202.
- 28. 6. - Stounvolska revolucija - pobuna lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba protiv policijske racije u klubu Stonewall Inn u Greenwich Village-u, New York. Događaj označava prekretnicu u LGBT zajednici i početak savremenog LGBT pokreta.
- 30. 6. - Hrvatski ekstremista Drago Đolo ranio Antona Kolendića, šefa jugoslovenske misije u Zapadnom Berlinu, koji ga je zatim savladao.
- lipanj - Štrajkuju lučki radnici u Rijeci[2].
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
![](http://library.vu.edu.pk/cgi-bin/nph-proxy.cgi/000100A/http/web.archive.org/web/20121011190647im_/http:/=2fupload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/86/Apollo_AS11-40-5868.jpg/200px-Apollo_AS11-40-5868.jpg)
Apollo 11: čovek na Mesecu (Aldrin)
- + Čarls formalno proglašen princom od Velsa.
- 8. 7. - Prvo povlačenje američkih trupa iz Vijetnama.
- 8 - 12.7. - Sastanak predstavnika nesvrstanih zemalja u Beogradu - bez rezultata.
- 14 - 20. 7. - "Fudbalski rat" između El Salvadora i Hondurasa.
- 18. 7. - Incident u Čapakvidiku okončava predsedničke nade Teda Kenedija (saobraćajni udes u kome gine devojka koja se vozila s njim).
- 20. 7. - Posada Apolla 11: Neil Armstrong, Edwin 'Buzz' Aldrin i Michael Collins, posle 4 dana putovanja, izvela prvo spuštanje na Mjesec (Armstrong, kao prvi čovjek uopće na nekom drugom tlu osim zemaljskog; i Aldrin, dok je Collins upravljao lunarnim modulom u mjesečevoj orbiti; vidi i Program Apolo).
- 21. 7. - Sovjetska Luna 15 se srušila na Mesec.
- 22. 7. - Počela seoba Trajanove table na 20 metara viši nivo, kako ne bi bila potopljena Đerdapskim jezerom.
- 25. 7. - Niksonova doktrina: prepuštanje odbrane azijskim saveznicima.
- 29. 7. - Jugoslavija i SR Nemačka potpisali sporazume o programu razmene naučnika, umetnika, tehnologa i studenata.
- jul - Jugoslavija u UN-ovoj konferenciji o razoružanju[2].
- 31. 7. - "Cestna afera" - Republičko izvršno veće SR Slovenije (Stane Kavčič) osudilo odluku SIV-a da se odustane od gradnje nekih cesta u Sloveniji, a nakon što je Svetska banka dala kredite za infrastrukturu (prvi put da neka republika protestuje zbog savezne odluke).
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 4. 8. - U Parizu počeli tajni pregovori između SAD i Severnog Vijetnama - ubrzo prekinuti.
- 5. 8. - Američki Mariner 7 proleće pored Marsa.
- 9. 8. - Pripadnici kulta Čarlsa Mensona ubili petoro ljudi, među kojima glumicu Sharon Tate. Sutradan ubili i jedan bogati bračni par.
- 11. 8. - Nacionalizovani rudnici bakra u Zambiji (preko 50% nacionalnih prihoda).
- 12 - 14. 8. - Battle of the Bogside - veliki okršaj Odbrambene asocijacije građana Derryja i Kraljevskog alsterskog redarstva koji dovodi do raspoređivanja britanske vojske (irski premijer tražio plave šlemove).
- 13. 8. - Kinesko-sovjetski pogranični konflikt.
- 15 - 18. 8. - Woodstock festival.
- 17. 8. - Uragan Camille kategorije 5 razara američku državu Misisipi, 248 mrtvih.
- 21. 8. - Ludi Australac pokušao da zapali džamiju Al Aksa.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 1. 9. - Državni udar u Libiji: zbačen je kralj Idriz, Moamer Gadafi dolazi na vlast (vladaće do pobune i smrti 2011).
- 2. 9. - Umro Ho Ši Min, prvi predsednik DR Vijetnam.
- 3. 9. - Sovjetski inostrani ministar Andrej Gromiko u poseti Jugoslaviji.
- 5. 9. - Masakr u Mi Laju: poručnik William Calley optužen po šest tačaka za ubistvo sa predumišljajem.
- 10. 9. - Prijateljska utakmica Crvena Zvezda - brazilski Santos (sa Peleom) 3:3.
- 13. 9. - Emitovana prva epizoda Scooby-Doo, Where Are You!.
- 20. 9. - Poslednji crtać iz serije Looney Tunes (Warner Bros.): Injun Trouble.
- 23. 9. - Premijera filma Butch Cassidy and the Sundance Kid.
- 24. 9. - Počelo suđenje Čikaškoj sedmorici (na početku ih je osam) u vezi nereda oko Demokratske konvencije 1968.
- 25. 9. - Osnovana Organizacija islamske konferencije.
- 26. 9. - Album The Beatles-a Abbey Road.
- + Prva epizoda The Brady Bunch.
- 28. 9. - Izbori u Zapadnoj Nemačkoj: relativna većina za CDU/CSU, SDP povećao broj mesta.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 5. 10. - Premijera Letećeg cirkusa Montija Pajtona na BBC One.
- 8 - 11. 10. - Frakcija Weatherman organizuje rušilačke Dane gneva u Čikagu, pozvana Nacionalna garda.
- 14. 10. - Olof Palme prvi put postaje premijer Švedske.
- 15. 10. - Masovne demonstracije protiv Vijetnamskog rata širom SAD (Moratorium to End the War in Vietnam).
- 17. 10. - Otkriven CCD senzor, koji će kasnije biti korišten u digitalnim kamerama.
- 18. 10. - Članovi posade Apola 11 u poseti Beogradu.
- 21. 10. - Willy Brandt postaje kancelar Zapadne Nemačke na čelu socijalno-liberalne koalicije (raskinuo Veliku koaliciju sa konzervativcima).
- + General Siad Barre došao na vlast u Somaliji, šest dana nakon ubistva prethodnog predsednika (njegovim zbacivanjem 1991. nestaće efektivna vlast u toj zemlji).
- 27. 10. - Razoran zemljotres u Banjaluci, 15 mrtvih.
- 29. 10. - Poslata prva poruka preko ARPANET-a, prethodnika Interneta.
- oktobar - Tanzanijski predsednik Julius Nyerere tokom turneje posetio Jugoslaviju.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 3. 11. - Predsednik Nikson poziva "tihu većinu" da mu se pridruži u solidarnosti sa naporima u Vijetnamskom ratu; potpredsednik Spiro T. Agnew vređa predsednikove kritičare.
- 9. 11. - Grupa američkih indijanaca zauzima Alkatraz na 19 meseci.
- 10. 11. - Premijera Ulice Sezam.
- 12. 11. - Nezavisni istraživački novinar Seymour Hersh objavljuje priču o masakru u Mi Laju 1968.
- 14. 11. - Lansiran Apollo 12 (Charles Conrad i Alan Bean se iskrcali na Mesec 19. 11.).
- 15. 11. - Stotine hiljada demonstrira u Vašingtonu ("Marš protiv smrti").
- 18. 11. - Osnovan Univerzitet u Prištini.
- 19. 11. - Pelé postigao 1000. gol.
- 21. 11. - Uspostavljen prvi trajni ARPANET-ov link, između univerziteta UCLA i Stanford.
- 25. 11. - John Lennon vratio Medalju Britanske imperije, protestujući zbog podrške britanske vlade Vijetnamskom ratu.
- novembar - Dobrica Ćosić postaje predsednik Srpske književne zadruge.
- + Novi niz Žankovih članaka u "Borbi" koji iznose tezu o porastu hrvatskog nacionalizma ("Matica hrvatska" i dr.).
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 1. 12. - Regrutacija lutrijom u SAD, prva od Drugog svetskog rata.
- 6. 12. - Besplatni koncert na trkalištu Altamont u Kaliforniji, zamišljen kao "zapadni Vudstok", zapamćen zbog nasilja.
- 12. 12. - Bomba na Piazzi Fontana u Milanu, poginulo 17 osoba.
[uredi - уреди] Tokom godine
- Završen agregat A (120 MW) TE Plomin (Istra).
- Izašla knjiga Filozofija palanke.
- Izmišljen Unix.
- U SAD objavljena knjiga Everything You Always Wanted to Know About Sex (But Were Afraid to Ask) doktora Davida Reubena.
- Petar Šegedin, pred. Društva književnika Hrvatske, tvrdi u "Kolu" da su hrvatski interesi sistematski podređeni srpskim.
- Knjiga "Srbi u prošlosti" Jovana Potkozarca tvrdi da su Dalmatinci i Bosanci Srbi (zabranjena 1970).
- Vincenzo Balestrieri pobedio u jugoslovenskoj trci glisera (Split)[2].
- Uspostavljeni diplomatski odnosi Jugoslavije i Perua[2].
- Zvanično odobreno isticanje albanske zastave u SFRJ (praktično od '67).
[uredi - уреди] U toku
- Nigerijski građanski rat (1967 - 70)
- Vijetnamski rat (1964 - 75)
- Rat iscrpljivanja između Izraela i Egipta, do 1970.
[uredi - уреди] 1969. u temama
- Televizija. TV serije: "Muzikanti", "Rađanje radnog naroda", "Samci 2", "Sačulatac" (1968-69), "Zaobilazni Arčibald" (snim. 1968?), "Zigmund Brabender, lovac i ser", "Baksuz" (snim. 1968), "Hajde da rastemo", "Kad sam bio vojnik", "Kako da ti kažem", "Ljubav na starinski način", "Mladići i devojke 2", "Kultura je čovek", "Neobavezno" (TV Beograd); "Pod novim krovovima", "Sumorna jesen" (TV Zagreb); "Karađoz" (TV Sarajevo).
[uredi - уреди] Rođenja
- 3.1. - Michael Schumacher, njemački automobilist (Formula 1)
- 12.1. - Robert Prosinečki, hrvatski nogometaš, "Vatreni 1998."
- 19.1. - Predrag Mijatović, bivši fudbaler
- 11.2. - Jennifer Aniston, američka glumica
- 17.2. - Željko Mavrović, hrvatski boksač
- 20.2. - Danis Tanović, bosanskohercegovački režiser
- 20.2. - Siniša Mihailović, srpski fudbaler i trener
- 10.3. - Radovan Stanković, ratni zločinac
- 27.5. - Đani Stipaničev, hrvatski pjevač
- 31.5. - Tony Cetinski, hrvatski muzičar i pjevač
- 14.6. - Steffi Graf, njemačka teniserka
- 15.6. - Oliver Kahn, njemački nogometaš
- 6.7. - Dino Mustafić, bosanskohercegovački režiser
- 14.7. - Billy Herrington, američki porno glumac
- 19.7. - Plovdivski mitropolit Nikolaj
- 31.7. - Vedran Mlikota, hrvatski glumac
- 20.8. - Dragan Jaćimović, planinar, osvajač Mont Everesta
- 31.8. - Andrew Cunanan, američki ubica
- 3.9. - Senad Brkić, bosanskohercegovački nogometaš
- 24.9. - Shamim Sarif, britanska spisateljica i rediteljka
- 25.9. - Catherine Zeta-Jones, velška glumica
- 2.10. - Dejan Govedarica, srpski fudbaler
- 6.10. - Mevludin Halilović, bosanskohercegovački političar
- 16.10. - Robert Kolar, hrvatski operni pjevač
- 26.11. - Krunoslav Jurčić, hrvatski nogometaš
- 28.12. - Linus Torvalds, kreator Linux kernel-a
- 30.12. - Jay Kay, frontman benda Jamiroquai
- ?? - Snježana Babić-Višnjić, hrvatska književnica
- ?? - Vera Dedović, srpska glumica
[uredi - уреди] Smrti
- 3.2. - Boris Karloff, američki glumac britanskog porekla (* 1887)
- 26.2. - Karl Jaspers, njemački filozof i psihijatar (* 1883.)
- 28.3. - Dwight D. Eisenhower, američki general, političar i predsjednik SAD-a (* 1890.)
- 14.4. - Petar Kolendić, istoričar književnosti, akademik (* 1882)
- 25.4. - Ante Ercegović, biolog, svećenik, oceanolog (* 1895)
- 5.5. - Slavko Ježić, hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj (* 1895.)
- 2.6. - Radivoj Korać - Žuća, košarkaš (*1938)
- 12.6. - Vojislav Kokan Rakonjac, filmski reditelj (*1935)
- 22.6. - Judy Garland, amer. filmska glumica (* 1922)
- 5.7. - Walter Gropius, njemački arhitekt i teoretičar arhitekture (* 1883.)
- 27.8. - Erika Mann, nemačka spisateljica i glumica
- 1.10. - Joza Kljaković, hrvatski slikar (* 1889.)
- 3.11. - Wilhelm Reich, austrijski psihijatar (* 1897.)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1969. godinu
- Fizika: Murray Gell-Mann
- Kemija: Derek H. R. Barton i Odd Hassel
- Fiziologija i medicina: Max Delbrück, Alfred Day Hershey i Salvador Edward Luria
- Književnost: Samuel Beckett
- Mir: Međunarodna organizacija rada (ILO)
- Ekonomija: Ragnar Frisch i Jan Tinbergen
[uredi - уреди] Reference
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Grlom u Jagode 1969, YouTube
- Belgrade Position Vis-A-Vis Albanians Hardened, Open Society Archives - Radio Free Europe
- On the Eve of the Ninth Congress of the Yugoslav Party, Slobodan Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Party Congress Round up, S.Stanković, OSA-RFE
- The Ninth Congress of the Yugoslav Party: Big Brother's Fourth Boycott, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Youth Insist on Further Reforms and Democratization, Zdenko Antić, OSA-RFE
- After the Bosnian Party Congress, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav on Comecon's Future, Harry Trend, OSA-RFE
- Yugoslav Weekly Voices Sharp Criticism of the Federal Administration, Z.Antić, OSA-RFE
- Twenty Years After: Second Cominform Resolution Called Tito a "Fascist Murderer", S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Delegate Reports on Budapest Students Meeting, S.Stanković, OSA-RFE
- Vladimir Dedijer's New Anti-Soviet Book, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Press Criticizes East Berlin and Moscow for Alleged Anti-Yugoslav Campaign, S.Stanković, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: