10. 7.

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa 10. jul)

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

10. jul/juli/srpanj (10. 7.) je 191. dan godine po gregorijanskom kalendaru (192. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 174 dana.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Događaji

  • 1584. po nalogu španskog dvora ubijen je nizozemski princ od Oranža Vilem I Ćutljivi, borac protiv španske prevlasti i prvi nasledni namesnik (1581) Nizozemske.
  • 1609. u Minhenu je osnovana Katolička liga kao odgovor na osnivanje Protestantske unije (1608), što je pojačalo tenzije u Nemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata (1618-48) u centralnoj Evropi.
  • 1774. nakon šestogodišnjeg rata, Rusija i Turska sklopile su Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je Turska izgubila Krim, prihvatila rusko-tursku granicu na Bugu i priznala Rusiji pokroviteljska prava nad Vlaškom i Moldavijom, kao i nad pravoslavnim podanicima u Turskoj.
  • 1897. u borbi za prevlast na području gornjeg Nila, francuske trupe zaposele su Fešoude (Kodok) u Sudanu, što je izazvalo ozbiljnu krizu u anglo-francuskim odnosima. Kompromisnim rešenjem 1899. godine, Francuska je dobila zapadni Sudan, a dolina Nila ostala je pod britanskom kontrolom.
  • 1940. napadom najmanje 70 nemačkih bombardera na ciljeve u južnom Velsu, u Drugom svetskom ratu počela je Bitka za Britaniju. Pobeda britanskog vazduhoplovstva u septembru prisilila je Nemce da definitivno odustanu od invazije na Veliku Britaniju.
  • 1940. francuska Narodna skupština poverila je vlast maršalu Anriju Petenu, koji je tokom Drugog sveskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sedištem u Višiju.
  • 1943. anglo-američke trupe u Drugom svetskom ratu iskrcale su se na Siciliju.
  • 1953. sovjetski lider Nikita Hruščov smenio je ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama. Berija je kasnije uhapšen, osuđen na smrt i streljan.
  • 1962. iz Kejp Kaneverala lansiran je prvi američki telekomunikacioni satelit „Telstar“, koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.
  • 1973. Bahami su stekla nezavisnost u okviru Britanskog Komonvelta, posle 190 godina britanske kolonijalne vladavine.
  • 1976. zbog pucanja ventila u hemijskoj fabrici „Ikmeza“ u blizini Milana, oblak hemijskih materija, među kojima i dioksina, teško je zagadio četiri opštine. Seveza, Meda, Dezio i Čezena. To je bila prva ekološka nesreća te vrste u Evropi.
  • 1992. američki sud osudio je bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijumčarenje droge u Panami.
  • 1994. Leonid Kučma pobedio je na predsedničkim izborima u Ukrajini.
  • 1995. vojne vlasti oslobodile su iz šestogodišnjeg kućnog pritvora vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Chi.
  • 1999. šest afričkih vlada potpisalo je sporazum o prekidu vatre, čime je okončan građanski rat u Demokratskoj Republici Kongo. Sporazum je potpisan bez učešća pobunjeničkih grupa involviranih u sukobe.
  • 2000. u gomili smeća koja se srušila na sirotinjsko naselje, nazvano Obećana zemlja, u Manili (Filipini) stradalo je više od 200 ljudi.
  • 2001. crtež Leonarda da Vinčija prodat je u aukcijskoj kući Kristi's za rekornih 8,1 milion funti (11,4 miliona dolara).

[uredi - уреди] Rođenja

[uredi - уреди] Smrti

[uredi - уреди] Praznici i dani sećanja


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar

Lični/osobni alati

Varijante
Akcije
Orijentacija-Оријентација
interakcija - интеракција
Alatke-Алатке
Drugi jezici-Други језици