Vladimir Putin
| Vladimir Putin | |
|---|---|
 Vladimir Putin |
Vladimir Vladimirovič Putin (7.10. 1952. -) je ruski političar i državnik koji se trenutno nalazi na funkciji premijera Ruske Federacije.
Rodio se u Lenjingradu i nakon studija godine 1975. postao agentom KGB. Od godine 1985. do 1990. bio je smješten u Istočnoj Njemačkoj, a nakon ujedinjenja Njemačke opozvan u Lenjingrad gdje je KGB napustio nakon neuspjelog puča protiv Vladimira Gorbačova. Nakon raspada SSSR-a obavljao je važne političke funkcije u St. Petersburgu, a godine 1996. je pozvan u Moskvu gdje je obavljao niz dužnosti. Od godine 1998. je bio načelnik FSB, službe koja je u Rusiji naslijedila bivši sovjetski KGB.
Na iznenađenje mnogih ga je u ljeto 1999. Boris Jeljcin imenovao premijerom. Kao ličnosti bez karizme, popularnosti i političke baze mnogi mu nisu predviđali dugi mandat, ali se nakon ponovnog izbijanja neprijateljstva na Kavkazu i druge ruske invazije na Čečeniju nametnuo kao odlučni vođa. 31.12. Jeljcin je podnio ostavku, a Putin je preuzeo njegovu dužnost, koju je potvrdio na izborima 2000. godine. Na izborima 2004. izabran je drugi put.
Njegovi mandati su, s jedne strane, bili obilježeni nastojanjem da se čečenski problem riješi vojnim putem, pri čemu su ruska vojska i sigurne službe imale više uspjeha nego Jeljcin u ratu 1994-98, ali su čečenski separatisti na to reagirali s brutalnim terorističkim napadima, od kojih su opsada teatra u Moskvi 2002. i škole u Beslanu 2004. godine kod mnogih izazvali dojam kako Putin nije u stanju svojim građanima donijeti elementarnu sigurnost. S druge strane, Putin je bio daleko uspješniji u obračunu s "oligarsima" - novopečenim bogatašima koji su pod Jeljcinom uživali podršku vlasti i postali moćniji od same ruske države. Ta je kampanja, koju mnogi na Zapadu optužuju zbog kršenja ljudskih prava, Putinu donijela veliku popularnost kod običnih Rusa koji su u Jeljcinovo doba osiromašili.
Pod Putinom je ruska ekonomija zabilježila značajni rast i životni standard je primjetno bolji nego u Jeljcinovo vrijeme. Putin je također uložio velike napore da modernizira vojsku i Rusiji povrati ugled svjetske sile. Zbog toga se s Georgeom W. Bushom sukobio oko pitanja rata u Iraku, iako su dvojica predsjednika našli zajednički jezik po pitanju rata protiv terorizma, te je Putin javno podržao Bushov ponovni izbor za predsjednika SAD godine 2004.
Putin je predmet velikih kritika po pitanju unutrašnje politike, jer mu mnogi zamjeraju reforme s ciljem jačanja centralne vlasti, kontrole nad medijima i postupnog smanjivanja političkih sloboda. S druge strane, mnogi u Rusiji smatraju da je koncept liberalne demokracije nespojiv s ruskom tradicijom, odnosno da Rusija može nužne reforme provesti jedino pod autoritarnim vodstvom. Medjutim, najnovija politicka istrazivanja nekih politickih novinara otkrivaju da je V. Putin prokomunisticki orijentisan i da zeli napraviti nesto slicno sto se nekada nazivalo SSSR-om.
Putin je najavio kako nema namjeru mijenjati ruski Ustav, odnosno natjecati se za treći mandat. Prije nego što mu je drugi mandat istekao 2008. godine, postao je vođom stranke Ujedinjena Rusija, a nakon što je za novog predsjednika izabran njegov dugogodišnji prijatelj i suradnik Dmitrij Medvjedev, imenovan je premijerom.
Njegov premijerski mandat je bio obilježen kratkotrajnim ratom ratom u Južnoj Osetiji u kome je Rusija 2008. porazila Gruziju, ali i izbijanjem Globalne recesije koja je izazvala određene ekonomske probleme.
U septembru 2011. je nakon višegodišnjih špekulacija Ujedinjena Rusija objavila da će postati njen kandidat na redovnim predsjedničkim izborima 2012. godine.
Vladimir Putin voli životinje i ima ženku crnog labradora retrivera zvanu Koni (Polgrejv).
 Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
