1858
Izvor: Wikipedia
< | 18. vijek | 19. vijek | 20. vijek | >
< | 1820-e | 1830-e | 1840-e | 1850-e | 1860-e | 1870-e | 1880-e | >
<< | < | 1854. | 1855. | 1856. | 1857. | 1858. | 1859. | 1860. | 1861. | 1862. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
- 14.1. - Felice Orsini pokušava bombom ubiti francuskog cara Napoleona III i pri tome ubija 8 i ranjava 159 nedužnih prolaznika.
- 25.1. - Praizvedba Mendelssohonovog Svadbenog marša.
- 11.2. - Djevica Marija se u Lourdesu po pričanjima ukazuje Bernadette Soubirous.
- 27.3. (15.3. po j.k.) - U Gurgusovačkoj kuli umro Radovan Damjanović, osuđen zbog Tenkine zavere (bivši Savetnik, zet Miše Anastasijevića).
- 29.3. - U Beograd stigla Etem-pašina komisija, za razrešenje ustavnog sukoba između kneza Aleksandra i Saveta.
- 30.3. (18.3. po j.k.) - U Beogradu se saznalo za Damjanovićevu smrt, svi ubeđeni da je otrovan.
- 1.4. (20.3. po j.k.) - Pod Portinim pritiskom Knez Aleksandar pomilovao gurgusovačke zatvorenike.
- 9.4. (28.3. po j.k.) - Kompromis između kneza i Saveta u Srbiji - vraćeni savetnici koji su ranije prinuđeni na ostavku, knez ostaje na prestolu (većina Savetnika su njegove pristalice). Vučić predsednik Saveta, Ilija Garašanin popečitelj unutrašnjih poslova (što obuhvata i vojsku).
- ? - Izmene u ustrojstvu Saveta u Srbiji, npr. ukinut apsolutni knežev veto.
- maj - Srbija: Savet traži od vlade da se ispune do kraja turski hatišerifi (politička intriga).
- 7.6. (26.5. po j.k.) - Turski nizam napao i povredio britanskog konzula Fonblanka na Kalemegdanu.
- 11.6. (30.5. po j.k.) - Grupa turskih nizama pokušala da upadne u britanski konzulat u Beogradu.
- 20.6. - Predaja posljednjih sudionika sepojskog ustanka u Indiji.
- 20.7. - Pruga Temišvar-Vršac-Jasenovo (kod Bele Crkve, već postoji veza do Bazijaša na Dunavu).
- 9.8. - Pobuna srpskih seljaka u bosanskoj Posavini protiv turske vlasti, povodom nasilnog ubiranja trećine letine.
- 16.8. - Američki predsjednik James Buchanan preko trans-atlantskog telegrafskog kabla prvi put razmjenjuje poruke s britanskom kraljicom Victorijom.
- 20.8. (8.8. po j.k.) - Ministar Garašanin predložio Savetu sazivanje Skupštine.
- 15.9. (3.9. po j.k.) - Savet odlučio da se održi Narodna skupština (prva od 1848).
- 23.9. - Osnovana Zemunska gimnazija (ili 15.10.?).
- 24.9. (12.9. po j.k.) - Turski veliki vezir se protivi sazivanju Skupštine u Srbiji, ali se povlači zbog stava Francuske i Rusije.
- 9.11. (28.10. po j.k.) - U Srbiji donet prvi Zakon o Narodnoj Skupštini (odnosi se samo na predstojeću skupštinu).
- 27.11. (15.11. po j.k.) - Održani izbori za skupštinu u Srbiji, preovlađuju protivnici kneza Aleksandra.
- 12.12. (30.11. po j.k.) - Počela Svetoandrejska skupština, u beogradskoj Velikoj Pivari, predsednik Miša Anastasijević.
- 20.12. (8.12. po j.k.) - Usvojen projekt skupštinskog zakona, koji zamišlja redovno održavanje skupština u Srbiji.
- 22.12. (10.12. po j.k.) - Skupština traži ostavku kneza, a on 24 sata za odgovor; uveče se okuplja gomila oko dvora, on beži Garašaninovom kočijom u Grad (tvrđavu), pod tursku zaštitu.
- 23.12. (11.12. po j.k.) - Skupština zbacuje kneza Aleksandra, "kao izdajnika", obrenovićevci u skupštini i okupljeni oko zgrade odmah izvikuju kneza Miloša Obrenovića. Sekretari skupštine progurali da se za namesnika proglasi cela Skupština i da se na čelo vojske i policije stavi Stevča Mihailović.
- 24.12. (12.12. po j.k.) - Okupljeni narod ne dopušta vojsci (još uvek lojalnoj Aleksandru) da napadne Skupštinu. Umesto Skupštine, namesništvo će obavljati Ilija Garašanin, Stevča Mihailović i Jeftimije Ugričić.
- 25.12. (12.12. po j.k.) - Čelnici srpske vojske se mire sa Skupštinom - definitivna smena na prestolu.
[uredi - уреди] Tokom/tijekom godine
- Srbija dobila Zakon o budžetu.
[uredi - уреди] Rođenja
- 24.1. - Kosta Glavinić, gradonačelnik Beograda († 1939)
- 8.2. - Josip Kozarac, hrvatski književnik († 1906.)
- 26.2. - Dragutin Ilić, srpski književnik († 1926)
- 7.4. - Đorđe Stanojević, srpski fizičar († 1921)
- 23.4. - Max Planck, njemački fizičar († 1947.)
- 24.4. - Ljubomir Nedić, srpski književni kritičar († 1902)
- 16.7. - Petar Bojović, srpski vojvoda († 1945)
- 25.7. - Mihailo Rašić, srpski general († 1932)
- 3.10. - Eleonora Giulia Amelie Duse, talijanska glumica († 1924.)
- 27.10. - Theodore Roosevelt, američki političar i predsjednik († 1919.)
- 31.10. - Maximilian Njegovan, austro-ugarski admiral († 1930.)
- 20.11. - Selma Lagerlöf, švedska književnica († 1940.)
- 22.12. - Giacomo Puccini, talijanski skladatelj († 1924.)
[uredi - уреди] Smrti
- 5. siječnja - Josef Radetzky, austrijski feldmaršal (* 1766.)
- 5. srpnja - Vjekoslav Karas, hrvatski slikar (* 1821.)