2002
Izvor: Wikipedia
Godine: 1998 1999 - 2000 - 2001 - 2002 - 2003 2004 2005 2006 |
|
Desetljeća: 1970e 1980e 1990e - 2000e - 2010e 2020e 2030e |
|
Stoljeća: 20. stoljeće - 21. stoljeće - 22. stoljeće |
Gregorijanski | 2002 MMII |
Ab urbe condita | 2755 |
Islamski | 1422 – 1423 |
Iranski | 1380 – 1381 |
Hebrejski | 5762 – 5763 |
Bizantski | 7510 – 7511 |
Koptski | 1718 – 1719 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2057 – 2058 |
- Shaka Samvat | 1924 – 1925 |
- Kali Yuga | 5103 – 5104 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4638 – 4639 |
- 60 godina | Yang Voda Konj (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 12002 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Ova godina bila je obilježena kao:
- Međunarodna godina ekološkog turizma i planina.
- Godina outbacka u Australiji.
- Nacionalna godina znanosti u Velikoj Britaniji.
- Godina svjesnosti autizma u Velikoj Britaniji.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - Uvođenje nove valute eura u papirnatim novčanicama i kovanicama u državama Austriji, Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Portugalu i Španjolskoj.
- 4.1. - Protest zaposlenih zbog stečaja 4 velike srpske banke (Beobanka, Beogradska banka, Investbanka i Jugobanka); savezni ministar finansija Jovan Ranković 16.1. dao ostavku zbog tog pitanja.
- 6/7.1. - Na Božićnoj liturgiji se prvi put oglasila zvona Hrama Svetog Save.
- 7.1. - Prilikom loženja božićnog badnjaka u gradskom parku u Beranama, u Crnoj Gori jake policijske snage sprečile su sukob između pristalica Srpske pravoslavne crkve i nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve i uhapsile više lica.
- 21.1. - Nemački diplomata Mihail Štajner imenovan za šefa UNMIK-a.
- 22.1. - BiH postala punopravni član Parlamentarne skupštine Saveta Evrope.
- 23.1. - Skupština Srbije u načelu usvojila omnibus-zakon kojim je Vojvodini vraćeno preko 200 ovlašćenja iz 24 oblasti.
- + U Pakistanu otet Daniel Pearl, novinar Wall Street Journala koga otmičari optužuju da je agent CIA-e.
- 29.1. - Američki predsjednik George W. Bush u svojoj Poslanici o stanju nacije prvi put koristi izraz "Osovina zla" kako bi opisao Irak, Iran i Sjevernu Koreju.
- 31.1. - Irska katolička crkva pristala je da plati odštetu od 110 miliona dolara ljudima koji su detinjstvo proveli u crkvenim sirotištima, gde su ih sveštena lica seksualno zlostavljala. Za sada je tužbe podnelo 3.500 ljudi koji su živeli u takvim crkvenim institucijama.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 6.2. - U Srpskih vladara, ispred srpske skupštine, postavljena "Čedina zebra".
- 8. do 24.2. - Zimske Olimpijske igre u Salt Lake Cityju - Hrvatska 3 zlatne i 1 srebrna medalja (sve Janica Kostelić).
- 12.2. - Početak suđenja Slobodanu Miloševiću.
- 14.2. - Prva hrvatska medalja na Zimskim olimpijskim igrama - zlato u skijaškoj kombinaciji za žene u Salt Lake Cityu - Janica Kostelić.
- + U Srbiji usvojen Zakon o lokalnoj samoupravi - šira ovlašćenja lokalnim organima i novi način izbora funkcionera.
- 23.2. - Za vrijeme kampanje za predsjedničke izbore u Kolumbiji pripadnici ljevičarskog pokreta FARC otimaju kandidatkinju Ingrid Betancourt.
- 23 - 24.2. - Posetom Zlatiborskom okrugu počinje turneja Vlade "Srbija na dobrom putu".
- 27.2. - Romi priznati kao nacionalna manjina u SRJ.
- 28.2.-1.3. - Neuspela SFOR-ova akcija hapšenja Radovana Karadžića u Čelebićima (Foča).
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 4.3. - Ibrahim Rugova je predsednik Kosova, a Bajram Redžepi premijer.
- 14.3. - Potpisan Beogradski sporazum o preuređenju odnosa između Srbije i Crne Gore (osnova za Državnu zajednicu). Sporazum potpisali tadašnji predsednik SRJ, Vojislav Koštunica, visoki predstavnik EU Havijer Solana, potpredsednik savezne Vlade Miroljub Labus, premijer Srbije Zoran Đinđić i najviši crnogorski funkcioneri: Filip Vujanović i Milo Đukanović.
- 14/15.3. - Potpredsednik srpske vlade Momčilo Perišić i prvi sekretar američke ambasade uhapšeni u motelu nadomak Beograda, u trenutku dok je prvi predavao izvesna dokumenta vojne prirode.
- 22.3. - MMF odobrio SRJ kredit od 800 mil. dolara.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 1.4. - Holandija postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala eutanaziju.
- Trupe Multinacionalne divizije Sjever (MNDN) u sastavu Sfora, u porodičnoj kući u selu Repovac kod Bratunca, uhapsile bosanskog Srbina i optuženika za ratne zločine Momira Nikolića, pomoćnika komadanta Bratunačke brigade vojske bosanskih Srba za bezbjednosne poslove.
- Biro Vlade Republike Srpske za odnose s ICTY saopćio da niko od lica iz RS sa javnih optužnica tog suda više ne može dobiti garancije Vlade RS za odbranu sa slobode, jer je istekao jednomjesečni rok koji je Vlada odredila za dobrovoljnu predaju.
- Vlada SR Jugoslavije jednoglasno podržala odluku Vlade Srbije da se u saradnji s ICTY direktno primijeni Statut tog suda.
- Američki državni sekretar Kolin Pauel na neodređeno vrijeme odgodio odluku o deblokadi američke pomoći Srbiji i Crnoj Gori.
- U Crnoj Gori prestao funkcionitari dvovalutni sistem, a euro postao jedino sredstvo plaćanja.
- Kriza tajnih službi u Hrvatskoj: svu dokumentaciju Ureda za nacionalnu sigurnost dotadašnji direktor Tomislav Karamarko predao Hrvatskom državnom arhivu, uz objašnjenje da je nije imao nikom drugom predati.
- Izrael odlučio u potpunosti izolirati palestinskog lidera Jasera Arafata, koga izraelska vojska drži pod opsadom u njegovom sjedištu u Ramalahu
- 1 - 15.4. - Popis stanovništva u Srbiji.
- 2.4. - Načelnici općina s hrvatskom većinom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu podnijele krivične prijave protiv kantonalnog ministra finansija Alije Tipure i pomoćnika direktora Trezora HNK Ahmeta Bebanića zbog zloupotrebe položaja.
- Bivši premijer Kosova i bivši vioki funkcioner Demokratskog saveza Kosova (DSK) Bujar Bukoši osnovao Novu partiju Kosova (NPK).
- Izraelski premijer Ariel Šaron izjavio da će dopustiti palestinskom lideru Jaseru Arafatu napuštanje njegovog štaba u Ramallahu jedino ako je "riječ o karti u jednom pravcu".
- 3.4. - Tužilaštvo ICTY, zbog nedostatka dokaza, zatražilo povlačenje optužnice protiv bosanskog Srbina Nenada Banovića, kojeg je teretilo za zločine počinjene u logorima prijedorskog područja počinjene tokom 1992. godine.
- Palestinski lider Jaser Arafat odbio ponudu izraelskog premijera Ariela Šarona da napusti palestinski teritorij u jednom pravcu.
- 4.4. - Visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch donio odluku kojom se, u očekivanju provođenja reforme pravosudnog sistema, obustavljaju sva imenovanja sudija i tužilaca u BiH.
- Javno preduzeće BH Pošta promoviralo markicu sa likom Davorina Popovića, preminulog pjevača sarajevske grupe "Indexi", koji je postao prvi muzičar u BiH čiji se lik našao na poštanskoj markici.
- U Tuzli upriličeno svečano davanje imena košarkaša Mirze Delibašića dosadašnjoj Ulici Đure Đakovića u centru grada, u kojoj je Mirza rođen.
- Haški tribunal (ICTY) dostavio Vladi Srbije optužnicu protiv deset lica iz RS koja su jugoslovensko državljanstvo dobila 1996. i 1997. godine.
- 10.4. - Skupština SRJ usvojila Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom.
- 11.4. - Vlajko Stojiljković, bivši ministar srpske policije, optužen u Hagu za zločine na Kosovu 1999, izvršio samoubistvo ispred zgrade savezne Skupštine u Beogradu (umro dva dana kasnije).
- 12.4. - Ugo Čaves oboren na dva dana u neuspelom puču.
- 19.4. - Crnogorski premijer Filip Vujanović podneo ostavku.
- 21.4. - Održan prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj na kojima se u drugi kvalificiraju dotadašnji predsjednik Jacques Chirac i Jean Marie le Pen, vođa ekstremno desnog Nacionalnog fronta.
- 24.4. - BiH pristupa Savetu Evrope.
- + Jak zemljotres kod Gnjilana.
- 26.4. - Bivši učenik Gimnazije u njemačkom gradu Erfurtu počeo je pucati vatrenim oružjem na svoje bivše učitelje i ostale učenike ubivši 16 osoba prije negoli je počinio samoubojstvo.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 3.5. - Predstavnici 36 od 44 zemlje Saveta Evrope, potpisali dokument o potpunoj zabrani smrtne kazne.
- 5.5. - Jacques Chirac po drugi put izabran za predsjednika Francuske.
- 6.5. - Ljevičarski aktivist u Nizozemskoj ubija antiimigrantskog političara Pima Fortuyna.
- 9.5. - U ruskom gradu Kaspijsk eksplozija bombe tokom parade za Dan pobjede ubija 43, a ranjava najmanje 130 osoba.
- 15.5. - Bivši predsednik RSK Milan Martić se predao Haškom tribunalu.
- 17.5. - Niški sporazum s namerom prevazilaženja pitanja odnosa SPC i nepriznate MPC.
- 20.5. -
Istočni Timor proglašen je nezavisnom državom.
- 24.5. - Predsedništvo DOS odlučilo da zameni 50 najneredovnijih poslanika u srpskoj skupštini.
- 26.5. - U Skupštini Srbije radikalska poslanica Nataša Jovanović polila vodom predsednicu Skupštine Natašu Mićić.
- 27.5. - Paddy Ashdown je novi Visoki predstavnik u BiH, umesto Volfganga Petriča.
- 31.5. do 30. lipnja - Svjetsko nogometno prvenstvo u Japanu i Južnoj Koreji. U finalu je reprezentacija Brazila pobijedila Njemačku rezultatom 2:0, a oba pogotka postigao je Ronaldo.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 3.6. - Britanska kraljica Elizabeta II slavi "Zlatni jubilej" - 50 godina vladavine.
- 7.6. - DSS u Srbiji predstavila Vladu u senci, predsednik Dragan Maršićanin.
- 8.6. - U ženskom finalu Roland Garrosa Serena Williams pobjeđuje vlastitu sestru Venus Williams.
- 10.6. - Na parkingu ispred beogradskog hotela „Jugoslavija“, ubijen general srpske policije Boško Buha.
- 11.6. - Oduzeti mandati 21 poslanika DSS u srpskoj skupštini, zbog neredovnosti na zasedanjima.
- 15.6. - Ceca pevala na Marakani.
- 21.6. - Bivši direktor RTS Dragoljub Milanović osuđen na 10 godina zatvora.
- 24.6. - Koštunica smenio načelnika generalštaba VJ Nebojšu Pavkovića, koji zatim izjavljuje da je Vojsci Jugoslavije 4/5. juna 2001. bilo naređeno da upadne u Biro za komunikacije Vlade Srbije. Tokom leta to ispituje Anketni odbor Skupštine Srbije.
- 29.6. - Prvi Zagreb Gay Pride
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 1.7. - Uspostavljen Međunarodni krivični sud ovlašten da proganja počinitelje genocida, zločina protiv čovječnosti, ratni zločina i agresije.
- + - 72 osobe poginule su u sudaru putničkog i teretnog zrakoplova iznad južne Njemačke.
- 2.7. - Otvorena Moderna garaža (Bratislav Petković), prvi muzej automobila u Beogradu.
- 5.7. - Hrvatski premijer Ivica Račan dao ostavku, pošto HSLS, druga partija po veličini u koaliciji, ne podržava dogovor sa Slovenijom oko NE Krško.
- 8.7. - U Beogradu predstavljena Karadžićeva knjiga pesama za decu "Ima čuda, nema čuda".
- 9.7. - Organizacija afričkog jedinstva prestaje postojati, a zamjenjuje ju Afrička unija.
- 14.7. - Na paradi za Dan Bastille na Jacquesa Chiraca pokušan bezuspješni atentat.
- 18.7. - U Srbiji donet zakon po kojem je Resor Državne Bezbednosti transformisan u Bezbednosno-informativnu agenciju (BIA).
- 26.7. - Savezni ustavni sud poništio odluku o oduzimanju 21 mandata DSS-u. Predsedništvo DOS zatim objavilo odluku o isključenju DSS iz te koalicije.
- 27.7. - Sknilovska tragedija: Sudar dva ukrajinska aviona prilikom aeromitinga na lavovskom aerodromu izaziva smrt 85 osoba.
- + - Dragan Čedić (32), u Leskovcu, pucajući iz automatske puške "kalašnjikov", ubio bivšu ženu i još šest osoba. Poslije zločina počinio samoubojstvo, a policija njegovo tijelo pronašla mjesec dana kasnije.
- 29.7. - Nakon isključenja DSS iz DOS, Administrativni odbor Skupštine Srbije joj oduzeo 45 poslaničkih mesta.
- 30.7. - Ivica Račan formirao novu vladu, sada bez HSLS.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 10.8. - Turkmenistan zakonom sve mjesece u godini preimeniju prema Ruhnami, knjizi predsjednika Saparmurata Nijazova.
- 12.8. - Slobodan Milošević iz Haga predlaže Šešelja za zajedničkog opozicionog patriotskog kandidata. SPS to odbija i kandiduje Batu Živojinovića
- 21.8. - Hrvatska nogometna reprezentacija odigrala na Maksimiru svoju 100. službenu utakmicu. Sa Walesom je završilo 1:1.
- kolovoz - rujan - Zategnuto oko Piranskog zaliva (Savudrijske vale) između Slovenije i Hrvatske.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 2.9. - Izdata novčanica od 5000 dinara - lik Slobodana Jovanovića, zelene nijanse (vredi €82).
- 8.9. - Završeno Svetsko prvenstvo u košarci 2002. u Indijanapolisu - SR Jugoslavija šampion, Dejan Bodiroga MVP finalnog meča, Predrag Stojaković u timu prvenstva (bek).
- 10.9. - Švicarska postaje članicom Ujedinjenih naroda.
- + Na institutu za sudsku medicinu u Beogradu osnovana prva DNK laboratorija u SRJ.
- 13.9. - Otvoren prvi golf teren u SR Jugoslaviji.
- 19.9. - Započinje građanski rat u Obali Slonovače.
- 20.9. - ICTY objavio optužnicu protiv Janka Bobetka (u vezi sa Medačkim džepom) - hrvatska vlada odbija njegovo izručenje, na osnovu njegovog lošeg zdravlja.
- 22.9. - Na njemačkim parlamentarnim izborima, suprotno očekivanjima, vladajuća socijaldemokratsko-zelena koalicija kancelara Gerharda Schrödera ostvaruje pobjedu i još jedan mandat.
- 27.9. - Hrvatski sabor jednoglasno protiv optužnice za Janka Bobetka.
- 29.9. - Prvi krug predsedničkih izbora u Srbiji, najviše glasova Vojislav Koštunica (DSS, predsednik SRJ) i Miroljub Labus (DOS, potpredsednik Savezne vlade i ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom).
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 2.10. - Biljana Plavšić izjavila da se oseća krivom po tački optužnice za zločin protiv čovečnosti, ostale tačke (uključujući genocid) povučene.
- + U okolici Washingtona započinju napadi Beltwayskog snajpera.
- 5.10. -
Parlamentarni izbori u BiH: u Federaciji SDA 32,4%, SBiH 16,2%, u Republici Srpskoj SDS 33,7%, SNSD 23,4%. Ovo su prvi izbori koje su organizovale bh. vlasti.
- 7.10. - od aktivnog igranja nogometa se na Maksimiru oprostio legendarni kapetan Vatrenih, Zvonimir Boban.
- 11.10. - Senat SAD, uključujući većinu članova Demokratske stranke, donosi rezoluciju kojom je predsjednik George W. Bush ovlašten upotrijebiti vojnu silu protiv Iraka.
- 12.10. - 202 osobe su poginule, a više od 300 ih je ozlijeđeno u bombaškom napadu na dva noćna kluba na Baliju.
- 13.10. -
U drugom krugu predsedničkih izbora, Koštunica pobedio Labusa ali pobeda ništavna zbog izlaznosti glasača manje od 50%.
- 20.10. -
Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori: "Demokratska lista za evropsku Crnu Goru-Milo Đukanović" osvojila apsolutnu većinu u parlamentu.
- 22.10. - Vlada Srbije razrešila dužnosti gen. direktora firme Jugoimport SDPR, koja je sa "Orlom" iz Republike Srpske optužena od strane SAD da je kršila sankcije prema Iraku.
- 23.10. - Moskva: čečenski teroristi uzimaju oko 800 taoca u kazalištu Dubrovka i traže povlačenje ruskih snaga iz Čečenije.
- 24.10. - Uhvaćeni beltvejski snajperi.
- 25.10. - Paul Wellstone, popularni demokratski senator iz Minnesote, u avio-nesreći gine neposredno pred izbore za američki Senat.
- 26.10. - U napadu ruskih specijalnih postrojbi na moskovsko kazalište u kojemu se odvijala talačka kriza stradala 129 civila i 41 čečenskih terorista.
- + Lokalni izbori na Kosovu.
- 27.10. - Luis Inacio Lula da Silva postaje prvi ljevičar izabran za predsjednika Brazila.
- 29.10. - Nakon privođenja u policiju preminuo poznati srpski slikar, hiperrealista, Dragan Malešević Tapi.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 5.11. - Na izborima za američki Kongres republikanci povećavaju nadzor nad Predstavničkim domom i ponovno osvajaju većinu u Senatu.
- 6.11. - Ambasador Turske u BiH Ahmed Erozan otvorio u Tuzli Turski kulturni centar, prvi ovakve vrste u BiH.
- 7.11. - Oko 20.000 stanovnika Gibraltara na referendumu odlučilo ostati u sastavu Velike Britanije, usprotivivši se pripajanju Španiji.
- 11.11. - Miroljub Labus, bivši predsednički kandidat, napustio DS.
- 14.11. - U SRJ ukinut Dan republike (29. novembar).
- 15.11. - Hu Jintao postaje novi generalni sekretar Komunističke partije Kine.
- 18.11. - Inspektori za nuklearno oružje UN-a, predvođeni Hansom Blixom stigli u Irak.
- + Švajcarska deblokirala račun Milovana Bojića, bivšeg potpredsednika Vlade Srbije, jer nisu dostavljeni dokazi da se protiv njega vodi postupak.
- 19.11. - Gensek UN Kofi Anan na turneji po regionu.
- 21.11. - NATO je pozvao Bugarsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju da mu se pridruže.
- 22.11. - U Nigeriji je ubijeno više od 100 ljudi u napadu ciljanom na kandidatkinje izbora za Miss svijeta.
- 25.11. - Predsednik Crne Gore Milo Đukanović podneo ostavku, nakon što mu je juče poveren mandat za sastav vlade.
- 28.11. - 200-milioniti turista posjetio Ajfelov toranj.
- 30.11. - Turska ukinula 15 godina dugo vanredno stanje na jugoistoku zemlje i time je završena era sukoba turskih snaga i kurdskih separatista, tokom kojih je poginulo oko 30.000 osoba.
- + U Podgorici uhapšen zamenik državnog tužioca Zoran Piperović, osumnjičen za posredovanje u prostituciji i trgovini ženama (afera "seks-trafiking", nakon ispovesti Moldavke S. C.)
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 4.12. - Visoki predstavnik u BiH svedoči pred Haškim tribunalom protiv Radoslava Brđanina i Momira Talića.
- 5.12. - U Beogradu otvoren novi tržni centar "Merkator" u prisustvu šefova diplomatije Gorana Svilanovića i Dimitrija Rupela.
- 6.12. - Ustavna komisija usvojila Ustavnu povelju Državne zajednice Srbija i Crna Gora.
- 7.12. - Irak inspektorima UN predao dokument o iračkom oružju za masovno uništenje kao i o vojnoj industriji, što je zahtijevano novembarskom rezolucijom Savjeta bezbjednosti.
- 8.12. -
Drugi pokušaj izbora predsednika Srbije: Koštunica i Vojislav Šešelj imaju najviše glasova, ali već u prvom krugu izlaznost manja od 50%. DSS se žali na "lažirane biračke spiskove".
- 15.12. - Posmatrači UN okončali misiju na poluostrvu Prevlaka (započetu marta 1992), kontrola predata hrvatskim vlastima.
- + Nevladina organizacija G17 Plus transformisana u poliitičku stranku, predsednik Miroljub Labus.
- + Sazvano krovno tijelo hrv. manjine u Srbiji na elektorskoj skupštini, HNV. Slavi se kao nacionalni blagdan hrvatske manjine u Srbiji.
- 20.12. - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio rezoluciju o slanju Međunarodnih bezbednosnih snaga za pomoć Avganistanu pod komandom Velike Britanije, kao podršku privremenoj antitalibanskoj vladi.
- 20/21.12. - Dignuta u vazduh oprema firme Difens Roud u Zemun Polju (vlasnik Ljubiša Buha).
- 22.12. -
Predsednički izbori u Crnoj Gori nisu uspeli zbog ispotpolovičnog odziva (Filip Vujanović bio ubedljivo prvi).
- 23.12. - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između SRJ i Hrvatske (Miroljub Labus i Ljubo Jurčić).
- 24.12. - Pedesetak osoba sprečilo svečano bogosluženje Anglikanske crkve u Patrijaršiji SPC u Beogradu.
- 27.11. - Bombaš-samoubica u Groznom detonira kamion ispunjen eksplozivom i uništava sjedište pro-ruske čečenske vlade.
- 30.12. - Predsednica srpske skupštine Nataša Mićić postala v.d. predsednika republike, jer je Milutinoviću juče istekao mandat.
[uredi - уреди] Rođenja
[uredi - уреди] Smrti
[uredi - уреди] Zima (jan-feb.)
- 10.1. - Vida Jocić, akademski vajar (* 1921)
- 12.1. - Sajrus Vens, američki državni sekretar. (*1917.)
- 13.1. - Antonije Isaković, srpski književnik. (*1923.)
- 13.1. - Gregorio Fuentes, kubanski brodski kapetan, inspiracija za roman „Starac i more“. (* 1897.)
- 15.1. - Tomislav Kaloperović, srpski fudbaler (* 1932)
- 16.1. - Branislav Ikonić, privrednik, predsednik RIV Srbije (* 1928)
- 17.1. - France Križanič, slovenački matematičar. (*1928.)
- 19.1. - Dušan Ristić, političar i diplomata (* 1907)
- 28.1. - Astrid Lindgren, švedska književnica (* 1907.)
- 11.2. - Stojan D. Vujičić, književnik, istoričar književnosti i prevodilac (* 1933)
- 17.2. - Dragoljub Glintić, urednik Doma omladine i Nolita
- 20.2. - Branko Stanković, fudbaler i trener (* 1921)
- 26.2. - Novo Vuković, književnik, profesor, akademik (* 1937)
[uredi - уреди] Prol(j)eće
- 1.3. - Milica Ribnikar-Bogunović, srpska vajarka (* 1931)
- 4.3. - Velibor Vasović, fudbaler, trener, sportski radnik (* 1939)
- 10.3. - Vinko Kandija, rukometni trener i sportski radnik (* 1934)
- 11.3. - Franjo Kuharić, hrvatski kardinal (* 1919.)
- 14.3. - Mijailo Kostić, novinar i urednik Sportske redakcije Radio Beograda (* 1959)
- 16.3. - Danilo Bata Stojković, srpski glumac. (*1934.)
- 16.3. - Jovan Deretić, istoričar književnosti. (*1934.)
- 1.4. - Veljko Atanacković, hrvatski pedagog (* 1920)
- 1.4. - Božidar S. Marković, prevodilac, prog. Pravnog fakulteta u Bg. (* 1903)
- 4.4. - Milutin Garašanin, srpski arheolog. (*1920.)
- 4.4. - Miodrag Ž. Pavlović, jedan od osnivača Muzičke omladine Srbije (* 1932)
- 4.4. - Uroš Komlenović, novinar nedeljnika "Vreme" (* 1964)
- 11.4. - Branko Bauer, hrvatski redatelj (* 1921)
- 11.4. - Miodrag Kovač, kardiohirurg, savezni ministar za zdravstvo (* 1948)
- 11.4. - Biljana Lukić, prevodilac (* 1948)
- 11.4. - Jovan Živanović Joca, filmski reditelj, scenarista, scenograf (* 1924)
- 13.4. - Vlajko Stojiljković, bivši ministar unutarnjih poslova Srbije i Haaški optuženik (* 1937.)
- 18.4. - Thor Heyerdahl, norveški pomorski istraživač (* 1914.)
- 20.4. - Danilo Krstić, episkop budimski (* 1927)
- 22.4. - Soja Jovanović, prva srpska režiserka. (*1922.)
- 22.4. - Linda Lovelace, američka porno-glumica (* 1949.)
- 28.4. - Dušan Plenča, istoričar i publicista (* 1925)
- 28.4. - Aleksandar Lebed, ruski general i političar (* 1950)
- 2.5. - Izet Sarajlić, bosanskohercegovački književnik (* 1930)
- 13.5. - Valeri Lobanovski, ukrajinski nogometni trener (* 1939)
- 20.5. - Stephen Jay Gould, američki paleontolog, evolucionarni biolog i povjesničar znanosti (* 1941.)
- 23.5. - Emir Dragulj, akademski slikar, grafičar (* 1939)
- 25.5. - Zoran Ratković, glumac i reditelj (* 1937)
- 25.5. - Zoran Janković, vaterpolista (* 1940)
- 30.5. - Berislav Kosier, književnik (*1930)
- maj - Dragiša Živković, srpski književnik. (*1914.)
[uredi - уреди] L(j)eto
- 9.6. - Dragoljub-Dragan Toković, pevač i kompozitor (*1932)
- 10.6. - Boško Buha, general-major MUP Srbije. (*1959.)
- 20.6. - Jovan Hristić, književnik (* 1933)
- 23.6. - Milorad Ivković, graditelj HE Đerdap 1 (* [[* 4.7. - Aleksandar Karakušević - Klas, karikaturista i dr. (* 1928)
- 11.7. - Branislav Jovanović, arhitekta, ilustrator, urednik Politike... (* 1933)
- 23.7. - Đorđe Lobačev (Jurij Pavlovič), strip-crtač (* 1909)
- 9.8. - Miroslava Čohadžić, akademski slikar i kostimograf (* 1930)
- 14.8. - Radojka Živković, harmonikašica i kompozitor (*1923)
- 25.8. - Branko Popović, profesor ETF u Bg., akademik (* 1934)
[uredi - уреди] Jesen
- 3.9. - Irena Kolesar, hrvatska glumica (* 1925)
- 18.9. - Margita Stefanović Magi, dipl. arhitekta, klavijaturistkinja grupe Ekatarina Velika. (*1959.)
- 26.9. - Branislav Petrović, književnik i novinar (* 1937)
- 30.9. - Zagorka Šelmić, istoričarka umetnosti (* 1944)
- 1.10. - Vanja Timer, hrvatska pjevačica (* 1914.)
- 1.10. - Silvije Bombardeli, hrvatski glazbenik
- 8.10. - Milenko Maričić, pozorišni i TV reditelj (* 1928)
- 9.10. - Sava Mrmak, TV reditelj i profesor (* 1929)
- 17.10. - Zekerijah Đezić, bosanskohercegovavčki interpretator sevdalinke, radiospiker i voditelj
- 18.10. - Aleksandar Prlja, novinar i diplomata (* 1935)
- 24.10. - Harry Hay, američki gej aktivista
- 26.10. - Nikola Čobeljić, srpski ekonomista i akademik (* 1912)
- 27.10. - Jansana Petrović, novinarka i urednik TV Beograd (* 1952)
- 29.10. - Dragan Malešević Tapi, srpski slikar hiperrealista (*1949)
- 30.10. - Rudolf Brucci, hrvatski skladatelj i vojvođansko/srpski akademik (* 1917.)
- 31.10. - Jovan Šćekić, novinar i urednik TV Beograd (* 1916)
- 18.11. - James Coburn, američki glumac (* 1928.)
- 21.11. - Nikola Pantić, srpski geolog. (* 1927.)
- 25.11. - Hašim Kučuk Hoki, pevač (* 1946)
[uredi - уреди] Zima (dec.)
- 2.12. - Slavko-Alojzij Podkubovšek, bosanskohercegovački sportista i univerzitetski profesor
- 2.12. - Bonka Davičo, spiker Radio Beograda (* 1920)
- 6.12. - Miloje Šarić, profesor PMF u N.S., akademik (* 1925)
- 10.12. - Augustin Papić, političar, diplomata, gen. direktor NBJ (* 1917)
- 23.12. - Joe Strummer, britanski muzičar, pjevač The Clasha
- 27.12. - Mitar Maksimović zvani Vojvoda Manda, srpski ratnik, predsednik SO Ugljevik (*1963)
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: Raymond Davis Jr., Masatoshi Koshiba i Riccardo Giacconi
- Kemija: John Bennett Fenn, Koichi Tanaka i Kurt Wüthrich
- Fiziologija i medicina: Sydney Brenner, H. Robert Horvitz i John E. Sulston
- Književnost: Imre Kertész
- Mir: Jimmy Carter
- Ekonomija: Daniel Kahneman i Vernon L. Smith
[uredi - уреди] Spoljne veze
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: