1955
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1951. | 1952. | 1953. | 1954. | 1955. | 1956. | 1957. | 1958. | 1959. | > | >>
Gregorijanski | 1955 MCMLV |
Ab urbe condita | 2708 |
Islamski | 1374 – 1375 |
Iranski | 1333 – 1334 |
Hebrejski | 5715 – 5716 |
Bizantski | 7463 – 7464 |
Koptski | 1671 – 1672 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2010 – 2011 |
- Shaka Samvat | 1877 – 1878 |
- Kali Yuga | 5056 – 5057 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4591 – 4592 |
- 60 godina | Yin Drvo Koza (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11955 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1955 (MCMLV) bila je redovna godina koja počinje u subotu (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 2. 1. - José Antonio Remón Cantera, predsednik Paname, ubijen na trkalištu u glavnom gradu.
- 6. 1. - Tito raskošno dočekan u Burmi (lider U Nu).
- 20. 1. - Prva kriza u Tajvanskom moreuzu: Kineska Narodno-oslobodilačka armija uzela ostrva Yijiangshan od Republike Kine (Tajvan).
- 24. 1. - Milovan Đilas osuđen na 18 meseci zatvora, uslovno na tri godine, zbog članka u Njujork Tajmsu u kome je kritikovao političko stanje u Jugoslaviji i istakao potrebu postojanja opozicione partije kao činioca demokratizacije; osuđen i Vladimir Dedijer, na šest meseci uslovno.
- 25. 1. - Prezidijum Vrhovnog Sovjeta SSSR formalno objavljuje kraj rata sa Nemačkom.
- 28. 1. - Kongres SAD odobrio predsedniku Eisenhoweru upotrebu sile za odbranu Tajvana.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 10. 2. - Američka Sedma flota pomaže evakuaciju kineske nacionalističke armije sa ostrva Dachen.
- 11. 2. - Predsednik Tito pristao u riječkoj luci na povratku sa azijske turneje.
- 12. 2. - Američki predsednik Eisenhower poslao prve savetnike u Južni Vijetnam.
- 17. 2. - Na Bjelašnici južni orkanski vetar od 200 km/h (skoro 56 m/s).
- 25. 2. - Tajvanci (Republika Kina) napuštaju ostrva Tačen tokom Prve krize u Tajvanskom moreuzu.
- februar - Završena prva faza izgradnje HE Jablanica, početak proizvodnje el. energije.
- + Sastanak Stalnog saveta Balkanskog pakta (Jugoslavija, Grčka, Turska).
- + Hladni rat: Formiran "Bagdadski pakt" (CENTO - Organizacija Centralnog ugovora) koji povezuje Iran, Irak, Pakistan, Tursku i Veliku Britaniju (formalno raspušten 1979).
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 19. 3. - Premijera filma Blackboard Jungle, koji popularizuje pesmu Rock Around the Clock.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 1. 4. - EOKA (Narodna organizacija kiparskih boraca) započinje borbu protiv britanske vlasti na Kipru.
- 5. 4. - Britanski premijer Vinston Čerčil dao ostavku (kraj političke karijere), nasleđuje ga Anthony Eden.
- 11. 4. - Indijski putnički avion Kashmir Princess raznesen bombom tokom leta - meta je bio kineski premijer Zhou Enlai, koji se u zadnjem trenutku nije ukrcao.
- 18. 4. - Smenjen Imre Nagy, mađarski predsednik vlade.
- 18 - 24. 4. - Konferencija u Bandungu - afroazijska konferencija 29 zemalja u Indoneziji (prekursor Pokreta nesvrstanih).
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 4 - 9. 5. - Poseta turskog premijer Menderesa Jugoslaviji.
- 5. 5. - Stupile na snagu Bonsko-pariske konvencije, kojima je okončana saveznička okupacija Zapadne Nemačke i uglavnom obnovljena suverenost.
- 9. 5. - Zapadna Nemačka postaje članica NATO-a.
- 14. 5. - Hladni rat: Potpisan Varšavski pakt, ugovor o uzajamnoj odbrani SSSR-a i satelita.
- 15. 5. - Potpisan Austrijski državni ugovor, kojim je obnovljena nezavisnost te zemlje (stupio na snagu 27. 7.); članom 7 Austrija se obavezala da će poštovati prava slovenačke i hrvatske manjine ali to nije do kraja ispoštovano.
- 26. 5. - Hruščov sa delegacijom stigao u posetu Jugoslaviji - prva poseta posle 1948. i kampanje Informbiroa.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1. 6. - Radio Beograd počinje s emitovanjem programa "Dobro jutro, deco".
- 2. 6. - Tito i Hruščov potpisuju Beogradsku deklaraciju - odbacivanje monolitizma u međunarodnom komunističkom pokretu (normalizovanje državnih odnosa Jugoslavije i SSSR, narušeni 1948); Hruščov posetio i Zagreb.
- jun - Burmanski premijer U Nu posetio FNRJ.
- 11. 6. - Katastrofa na 24 sata Le Mansa - sudar vozila izaziva smrt 83 gledatelja.
- 16. 6. - Argentinsko vazduhoplovstvo, u sklopu neuspelog puča, bombardovalo miting podrške predsedniku Peronu na Plaza de Mayo, dan nakon što ga je papa Pio XII ekskomunicirao - poginulo 364 ljudi.
- 22. 6. - Proglašen Opšti zakon o uređenju opština i srezova - nova teritorijalna podela opština i srezova/kotara - uveden komunalni sistem u kome je uvećana opština osnovna društveno-ekonomska zajednica i političko-teritorijalna jedinica (u FNRJ sada ima 1479 opština u 107 srezova, što će do 1963 biti smanjeno na 581 odn. 40).
- + Premijera Diznijevog animiranog filma Lady and the Tramp.
- 27. 6. - Zajednički kominike FNRJ, SAD, Velike Britanije i Francuske u Beogradu - reafirmacija nezavisnosti Jugoslavije.
- 30. 6. - Indijski premijer Nehru stigao u posetu Jugoslaviji.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 1. 7. - CK KP Kine izdaje Direktivu o pokretanju borbe za čišćenje skrivenih kontrarevolucionarnih elemenata (tzv. pokret Sufan) - na meti su bivši kuomintangovci, ljudi iz bogatih porodica, studenti i učeni.
- 17. 7. - Preko televizije predstavljen Disneyland u Anaheimu, Kalifornija (sutradan otvoren za publiku).
- 18 - 23. 7. - Prvi samit u Ženevi između SAD, SSSR, Velike Britanije i Francuske.
- 26. 7. - Prva sinhronizacija HE Zvornik, snage 96 MW, prve na Drini.
- 27. 7. - Titov govor u Karlovcu nagoveštava novi ekonomski kurs (kako bi generacija koja nosi teret izgradnje socijalizma osetila i rezultate napora); takođe napada "srpske šoviniste" koji su pokušali proturiti tezu o Stambolićevom padu (navodno se on i Kardelj sukobili oko finansiranja industrije).
- + El Al-ov let 402 (Beč - Istanbul - Tel Aviv) oboren iznad Bugarske, poginulo svih 58 putnika i članova posade.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 19. 8. - Uragan Diane izaziva 200 smrti na severoistoku SAD.
- 20. 8. - Stotine ljudi ubijeno u antifrancuskim neredima u Maroku i Alžiru (npr. Masakr u Constantinois).
- 27. 8. - U Londonu izašlo prvo izdanje Guinnessove knjige rekorda.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 6. 9. - U Turskoj je došlo do antigrčkih izgreda ("Istanbulski pogrom" ili Septemvriana), izazvanih lažnom vešću da je bačena bomba na turski konzulat u Solunu (Ataturkovu rodnu kuću).
- 6. 9. - Grčki kralj Pavle sa kraljicom u poseti Beogradu (prva poseta nekog monarha Jugoslaviji od rata).
- 15. 9. - U Parizu izdat roman "Lolita" Vladimira Nabokova.
- 16. 9. - Revolución Libertadora: vojna pobuna protiv Huana Perona u Argentini, zbačen tri dana kasnije.
- 26. 9. - Predsednik Tito pustio u rad hidroelektranu u Zvorniku.
- 28. 9. - Jugoslavija usvojila ekonomski plan, veća ulaganja u potrošačku robu i poljoprivredu na uštrb teške industrije[1].
- 29. 9. - Sovjetski trkač Vladimir Kuc na stadionu JNA oborio svetski rekord na 5000 metara.
- 30. 9. - U prometnoj nesreći poginuo mladi glumac James Dean.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 10. 10. - JAT-ov avion Convair CV-340-58 udario u brdo kod Beča - 7 mrtvih od 29.
- 18. 10. - Počela proizvodnja Zastave 750, popularnog "Fiće" (do 18. 11. 1985).
- 20. 10. - Otvoren Muzej Nikole Tesle u Beogradu.
- 23. 10. - Stanovnici Protektorata Saarland na referendumu odbacuju predlog nezavisnosti pod nadzorom Zapadnoevropske unije (vratiće se Nemačkoj 1957).
- + Ngo Dinh Diem, ambiciozni premijer Države Vijetnam, nameštenim referendumom zbacuje bivšeg cara Bao Dai-a - tri dana kasnije proglašava se predsednikom nove Republike Vijetnam.
- 29. 10. - U eksploziji sovjetskog bojnog broda "Novorosijsk" u zalivu Sevastopolj gine 608 mornara.
- oktobar - 5000 američkih vojnika premešteno iz Austrije u severnu Italiju[1].
- + Sednica Izvršnog komiteta CK SKJ - nova ekonomska politika, napuštanje stezanja kaiša, usklađivanje teške i prerađivačke industrije, razvoj nerazvijenih područja.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 1. 11. - Početak vijetnamskog konflikta, po američkim shvatanjima (datum organizovanja Savetodavne grupa vojne pomoći [MAAG] za Vijetnam).
- + Tempirana bomba raznela putnički avion (United Airlines Flight 629) iznad Kolorada - poginule 44 osobe, za šta je osuđen i pogubljen čovek koji je na meti imao svoju majku.
- + U SAD stavljena van zakona rasna segregacija na vozovima i autobusima u međudržavnom saobraćaju.
- 6. 11. - Državni sekretar SAD John Foster Dulles u posjeti Titu na Brijunima.
- 19. 11. - C. Northcote Parkinson prvi put izlaže Parkinsonov zakon.
- 20. 11. - TV debi Bo Diddley-a u šouu Ed Sullivan-a.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 1. 12. - U Montgomery-ju, Alabama, uhapšena Rosa Parks, jer nije želela ustupiti mesto u autobusu na osnovu segregacionih zakona, što dovodi do crnačkog bojkota autobusa u gradu.
- 5. 12. - Osnovano Udruženje za poboljšanje Montgomerija (Montgomery Improvement Association) na čijem je čelu Martin Luther King, Jr., koje upravlja bojkotom autobusa.
- 20. 12. - Jugoslavija izabrana za nestalnu članicu Saveta bezbednosti UN u 36. glasanju (protivkandidat Filipini); prethodno bilo predlagano da dve zemlje odsluže po pola 2-godišnjeg mandata[1].
- 22. 12. - Američki citogenetičar Joe Hin Tjio otkrio da čovek ima 46 hromozoma.
- decembar - Predsednik Tito u uzvratnoj poseti etiopskom caru Haile Selasiju (v. i Spomenik žrtvama fašizma, Adis Abeba); zatim posećen i Egipat.
[uredi - уреди] Tokom/tijekom godine
- 1955-56 - Akcija sakupljanja oružja na Kosovu i Metohiji (stavljeno na teret Rankoviću 1966).
- Osnovan Filozofski fakultet kao dio Sveučilišta u Zagrebu.
- Puštena u rad hidroelektrana "Glava Zete".
- Spomenik otpora i stradanja u Kraljevu.
- U Rijeci zatvoreni Salezijanska klasična gimnazija, Visoka teološka škola i sjemenište, nakon sudskog postupka nekim njenim članovima.
- U Beogradu prvi put gostovala Pekinška opera.
- Žarko Dolinar osvojio otvoreno prvenstvo Engleske u stonom tenisu.
[uredi - уреди] 1955. u temama
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: Josip Broz Tito
- Predsednik Savezne skupštine: Moša Pijade
[uredi - уреди] Rođenja
- 6.1. - Rowan Atkinson, britanski glumac i komičar
- 18.1. - Kevin Costner, američki filmski glumac i režiser
- 18.1. - Dario Džamonja, bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče
- 22.1. - Rajko Žižić, košarkaš († 2003)
- 3.2. - Jurica Pađen, hrvatski glazbenik
- 13.2. - Zlatan Čolaković, bosansko-hrvatski književnik
- 19.2. - Senudin Jašarević, bosanskohercegovački književnik i novinar
- 19.2. - Jeff Daniels, glumac (--)
- 24.2. - Steve Jobs, jedan od osnivača kompanije Apple Computer
- 15.3. - Jasna Zlokić, hrvatska pjevačica
- 17.3. - Gary Sinise, američki glumac (--)
- 19.3. - Bruce Willis, američki glumac (--)
- 24.3. - Dinko Knežević, srpski naučnik i enigmat (--)
- 31.3. - Svetozar Marović, crnogorski političar
- 9.4. - Milutin Mima Karadžić, glumac
- 13.4. - Safet Sušić - Pape, bosanski nogometaš
- 30.4. - Zlatko Topčić, bosanskohercegovački književnik
- 14.5. - Darko Bajić, filmski režiser
- 16.5. - Biserka Perman, kuglačica, saborska zastupnica (--)
- 19.5. - Branislav Petrušević Petrući, glumac
- 29.5. - Ivanka Boljkovac, hrvatska operna pjevačica
- 30.5. - Safet Oručević, bosanskohercegovački političar
- 4.6. - Val McDermid, škotski pisac kriminalističkih romana
- 5.6. - Aki Rahimovski, makedonsko-hrvatski pjevač
- 8.6. - Tim Berners-Lee, prvi predložio WWW
- 19.6. - Miomir Žužul, hrvatski političar i diplomat
- 21.6. - Nijaz Omerović, bosanskohercegovački slikar i pisac
- 23.6. - Jean Tigana, francuski nogometaš i trener malijskog porijekla
- 1.7. - Vladimir Petrović Pižon, srpski fudbaler
- 8.7. - Vladislava Vladica Milosavljević, glumica
- 6.8. - Bogoljub Šijaković, filozof, profesor, ministar vera SRJ i Srbije
- 25.8. - Branislav Lečić, glumac
- 7.9. - Mira Furlan, hrvatsko-američka filmska, kazališna i TV-glumica (--)
- 23.9. - Paolo Rossi, talijanski nogometaš
- 25.9. - Karl-Heinz Rummenigge, njemački nogometaš
- 3.10. - Željko Samardžić, pevač
- 17.10. - Galiano Pahor, hrvatski glumac († 2008.)
- 22.10.- Bill Condon, američki reditelj i scenarista
- 28.10. - Bill Gates, vlasnik Microsofta
- 1.11. - Neđo Danilović, srpski vojni naučnik
- 9.11. - Biljana Krstić, srpska pevačica
- 10.11. - Roland Emmerich, nemački reditelj, scenarista i producent
- 13.11. - Whoopi Goldberg, američka glumica, komičarka i voditeljica
- 22.11. - Milan Bandić, hrvatski političar, zagrebački gradonačelnik (--)
- 30.11. - Billy Idol, engleski rok muzičar
- 7.12. - Predrag Marković, srpski izdavač, političar
- 8.12. - Milenko Zablaćanski, srpski glumac († 2008)
- 10.12. - Goran Ipe Ivandić, bosanskohercegovački rock bubnjar († 1994)
- 20.12. - Dara Džokić, srpska glumica
[uredi - уреди] Smrti
- 15. januar - Isak Samokovlija, bosanskohercegovački književnik (* 1889)
- 11. veljače - Ona Munson, američka glumica
- 11. ožujka - Sir Alexander Fleming, škotski biolog koji je otkrio penicilin (* 1881.)
- 12. ožujka - Theodor Plievier, njemački književnik (* 1892.)
- 18. travnja - Albert Einstein, njemački fizičar-teoretičar (* 1879.)
- 30. maj - Bill Vukovich, američki automobilista srpskog porekla (* 1918)
- 1. avgust - Stanislav Vinaver, srpski pisac i prevodilac (* 1891)
- 12. kolovoza - Thomas Mann, njemački književnik (* 1875.)
- 26. rujna - Augustin Čičić, hrvatski pjesnik i književni kritičar (* 1889.)
- 30. rujna - James Dean, američki glumac (* 1931)
- 10. oktobar - Dušan Pantelić, istoričar i književnik (* 1879)
- 1. studenog - Antun Barac, hrvatski povjesničar (* 1894.)
- 12. studenog - Tin Ujević, hrvatski pjesnik (* 1891.)
- 30. novembar - Josip Slavenski (Štolcer), kompozitor, prof. MU u Bg. (* 1896)
- 1. decembar - Vladislav S. Ribnikar, direktor "Politike", osnivač TANJUG-a (* 1900)
- 12. prosinca - Antun Dobronić, hrvatski skladatelj i glazbeni pisac (* 1878.)
- 16. decembar - Milan Vujaklija, srpski leksikograf i prevodilac (* 1891)
- 21. prosinca - Milan Marjanović, hrvatski književnik, političar, filmski djelatnik (* 1879.)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1955. godinu
- Fizika: Willis Eugene Lamb i Polykarp Kusch
- Kemija: Vincent du Vigneaud
- Fiziologija i medicina: Hugo Theorell
- Književnost: Halldór Kiljan Laxness
- Mir: nije dodijeljena
[uredi - уреди] Reference
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Kardelj Recalls Fight with Khrushchev Over the Belgrade Declaration, Zdenko Antić, OSA-RFE Research (1980)