Errata

Na stranicama Hrvatske biskupske konferencije postoji elektronsko izdanje Biblije. Po svemu sudeći (impresum nisam uspio naći) radi se o verziji Jeruzalemske Biblije Kršćanske stvarnosti.

U izdanju na stranicama HBK nedostaje jedan redak u Matejevu evanđelju: Mt 28,13 (uvjerite se sami; ja sam provjerio u tiskanom izdanju).

Pokušao sam to javiti uredništvu stranica HBK. E-mail adrese za kontakt, nažalost, nema (teško je i ustanoviti čiju bi adresu trebalo tražiti). Pokušao sam im javiti preko uredništva portala Glasa koncila, ali tamo se server srušio dok sam slao poruku webmasteru preko mrežnog obrasca. Ne znam je li poruka poslana.

Zločest bi komentar bio: kao da je manjak retka u Bibliji (ili, općenito, bilo kakva greška koju primijeti netko sa strane) za HBK stvar od sekundarne važnosti.

Crkva i Open Access

[Mir] ist nicht bekannt, dass irgendeine kirchliche Organisation sich zum Grundgedanken von "Open Access" bekannt hat, obwohl aus den theologischen und ethischen Grundprinzipien der christlichen Kirchen die Forderung nach einer gerechten Verteilung des Wissens-Schatzes der Welt sich zwingend ergibt.

Nije mi poznato da bi ijedna crkvena organizacija pristala uz temeljna načela "Open Access" pokreta, mada se prema teološkim i etičkim ishodištima kršćanskih crkava zahtjev za pravičnom raspodjelom svjetskoga znanstvenog blaga pokazuje nezaobilaznim.

Tako Archivalia.

Za to vrijeme, u Hrvatskoj...

Dvije crkvene 2: Zagreb dobio drugo sveučilište

Ujedno i prvo katoličko, a i (ako se ne varam) prvo privatno --- osnivač i financijer je Zagrebačka nadbiskupija (kako vidimo iz prošlog zapisa, poduzetni skupljač PET ambalaže). Sveučilište je osnovano dekretom Josipa Bozanića, kardinala zagrebačkog, od 1. studenog ove godine.

Programi i ostalo nužno za osnivanje sveučilišta na procjeni su kod Ministarstva znanosti i obrazovanja (službene dokumente nadležni u Ministarstvu, vele, još nisu primili).

Hrvatsko katoličko sveučlište u Zagrebu trebalo bi početi s radom sljedeće akademske godine. Imat će četiri do pet studija društvenih i humanističkih znanosti (neslužbeno: pravo, menadžment, pedagogija), upisivat će oko 350 studenata.

Katolički bogoslovni fakultet, koji djeluje u okviru Sveučilišta u Zagrebu, definitivno neće ući u sastav Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Hrvatskom katoličkom sveučilištu nedostajat će nastavnog kadra. "Već je najavljeno angažiranje nastavnika s drugih visokoškolskih ustanova."

Nastavnici i administracija pročitat će, nadam se, članak o mogućim smjernicama za američka rimokatolička sveučilišta Alasdaira MacIntyrea "The End of Education" iz The Commonweal Magazine : A review of religion, politics and culture. Eto, tek što sam ga pročitao, članak postaje intenzivno aktualan i kod nas. A mislio sam da se to nikad neće dogoditi.

Dvije crkvene 1: Gaf (ažurirano!)

Dvije hiljade godina pablik rilejšns, i opet im pobjegne

Zagrebačka nadbiskupija predstavila je (javlja Novi list) 2. studenoga projekt "Obnovimo lijepu našu Stepinčevu katedralu". Projektom poziva sve građane u Hrvatskoj da u kontejnere Zagrebačke nadbiskupije (!) bacaju plastičnu, staklenu ili limenu ambalažu koju će Crkva onda vraćati u trgovine i novcem od naknade financirati obnovu zagrebačke katedrale. Projekt je podupro i Konzum koji će se odreći "i trgovačke naknade od 0,15 kuna po svakoj prikupljenoj boci ili limenci." Nadbiskupija želi skupiti 50 milijuna kuna, za što će građani morati prikupiti sto milijuna komada ambalaže.

"Ako svaki građanin u Hrvatskoj donese 25 boca i odrekne se svojih 12,5 kuna, 50 milijuna kuna za katedralu bit će brzo skupljeno", rekli su na predstavljanju projekta.

Komentar:

Matematika silna, projekt krasan. Samo... zašto baš svi moramo obnavljati rimokatoličku katedralu (pa još u Zagrebu)?

Ima li nas u Hrvatskoj i drugih vjera? Protestanata, subotara, harekrišna, bahaija, pravoslavnih, ili, nedajbože, muslimana? Ima li nas u Hrvatskoj možda ateista? Ili onih koji ne pripadaju nijednoj crkvi? Zašto su i takvi Drugi automatski uračunati?

Usporedi i nedavni zapis o državnoj intervenciji u otkup ambalaže.

Onda to sve počne smrdjeti na...

Dodatak: crkveno recikliranje na H-alteru

Udarni članak na H-alteru: Mato Vilac osvrće se i na otkup ambalaže i na crkvenu inicijativu.

Najmoćnija nevladina organizacija u Hrvatskoj – Katolička crkva – ušla je u konkurentsku borbu sa desecima tisuća najsiromašnijih građana oko plastičnih i staklenih boca odloženih po kantama za smeće ili kontejnerima ili pobacanih uz prometnice. Najblaže rečeno, ponaša se nefer prema onima kojima je postala konkurencija. A hrvatskoj državi odmaže na jednom od najbolnijih područja – omogućavanju bar neke zarade za onih 279.017 nezaposlenih hrvatskih građana, koliko ih je po službenim statistikama bilo u rujnu.