1933
Izvor: Wikipedia
19. stoljeće | 20. stoljeće | 21. stoljeće
1900-1909 | 1910-1919 | 1920-1929 | 1930-1939 | 1940-1949 | 1950-1959 | 1960-1969
1928 | 1929 | 1930 | 1931 | 1932 | 1933 | 1934 | 1935 | 1936 | 1937 | 1938
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 23.1. - Ratifikovan Dvadeseti amandman na Ustav SAD - počevši od 1937, Dan inauguracije je 20. jan/sij. umesto 4. marta/ožujka.
- 28.1. - Nastala reč "Pakistan".
- 30.1. - Adolf Hitler postao njemačkim kancelarom.
- 31.1. - Zbog Zagrebačkih punktacija uhapšen Vladko Maček (HSS) (takođe, u intervjuu pariskim novinama izjavio da bi se Srbi i Hrvati trebali razdvojiti što je više moguće).
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 15.2. - U Majamiju pokušaj ubistva izabranog predsednika Ruzvelta, fatalno ranjen gradonačelnik Čikaga Anton Čermak.
- 16.2. - U Ženevi potpisan Pakt o organizaciji Male Antante (institucionalizacija bloka).
- 17.2. - Usvojen Blejnov zakon koji propisuje kraj Prohibicije.
- 24.2. - Japanska delegacija napustila zasedanje Društva naroda, nezadovoljna Litonovim izveštajem koji govori o japanskoj agresiji u Mandžuriji - neće se vraćati, Društvo nemoćno protiv odlučnog agresora.
- 27.2. - Paljenje Rajhstaga, sutradan dekretom ukinute mnoge građanske slobode u Nemačkoj, progon komunista - prvi čin nacističkog "glajšaltovanja" Nemačke.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 2.3. - U "Politici" se pojavila prva ukrštenica u nas.
- U Njujorku premijera originalnog King Konga.
- 4.3. - Franklin Delano Roosevelt stupio na dužnost.
- Austrijski kancelar Engelbert Dollfuss započeo vladavinu dekretima.
- 5.3. - Izbori u Nemačkoj, nacisti uzimaju 44 % glasova (sa saveznicima imaju 52 %); komunistički i neki socijaldemokratski poslanici pohapšeni.
- 5 - 13.3. - Po objavi predsednika Ruzvelta, u SAD zatvorene sve banke i zamrznute finansijske transakcije (Bank Holiday).
- 9.3. - Velika Depresija: Američki kongres započinje prvih 100 dana u kojem donosi zakone New Deal-a.
- 14.3. - Dr. Ivan Pernar osuđen na godinu dana robije.
- 15.3. - Dow Jones Industrial Average skočio sa 53.84 na 62.10 (15.34%) - do danas najveći jednodnevni procentni skok.
- 22.3. - Otvoren logor Dahau, prvi nacistički koncentracioni logor.
- 22/23.3. - Velike snežne padavine u Beogradu i još nekim krajevima.
- 23.3. - Zakon o vanrednom ovlašćenju daje diktatorsku vlast Adolfu Hitleru (samo socijaldemokrati glasali protiv).
- 25.3. - U Beogradu umrla rumunska kneginja Lidija Bogdan, teško povređena u avionskoj nesreći ("kod Izvora", "na Samarnjači").
- 27.3. - Japan napušta Društvo naroda.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 1.4. - U Njemačkoj počeo progon Jevreja bojkotom njihovih poslova i blokiranjem bankovnih računa (Julius Streicher organizovao jednodnevni bojkot jevrejskih radnji).
- 7.4. - U SAD legalizovano pivo.
- 9.4. - Otvoren Ruski dom u Beogradu.
- 19.4. - SAD zvanično napuštaju zlatni standard.
- 26.4. - Osnovan Gestapo.
- 29.4. - Vladko Maček, glavni hrvatski političar, osuđen pred Sudom za zaštitu države na tri godine zatvora. Tri srpske partije (demokrati, radikali i zemljoradnici) osuđuju Mačekov progon.
- travanj - U Nemačkoj zatvorena škola Bauhaus.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 2.5. - Gleichschaltung: Hitler zabranjuje sindikate.
- 5.5. - Karl Jansky otkrio radio valove iz središta Mliječnog puta - rođenje radio astronomije.
- 8.5. - Mahatma Gandi počinje 3-nedeljni štrajk glađu zbog maltretiranja nižih kasta.
- 10.5. - Nacisti spalili 25.000 knjiga pred Rajhstagom.
- maj - Suđenje Zemljoradniku Branku Čubriloviću u Banjoj Luci[1]
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1.6. - Načela Hrvatskog ustaškog pokreta: svim sredstvima za nezavisnu Hrvatsku, u kojoj "ne smije odlučivati nitko ko nije po koljenima i po krvi član Hrvatskog naroda".
- 17.6. - Masakr u Kanzas Sitiju: Pretty Boy Floyd pokušao da oslobodi Frenka Neša, ubio i njega i četvoricu agenata FBI (neki misle da Pretty Boy nije kriv).
- 21.6. - U Nemačkoj zabranjene sve partije, osim nacističke.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 4.7. - Sovjetski Savez potpisao "Konvenciju o definiciji agresije" sa Čehoslovačkom, Rumunijom, Turskom i Kraljevinom Jugoslavijom , koja je trebalo da omogući efikasnije otkrivanje agresorskih postupaka radi preduzimanja mera posredstvom Društva naroda. Bio je to prvi diplomatski sporazum između Kraljevine Jugoslavije i Sovjetskog Saveza (SSSR priznat tek 1940).
- 9.7. - Otvoren muzej Matice srpske u Novom Sadu.
- 14.7. - Ubijen Josip Predavec, potpredsednik Hrvatske seljačke stranke.
- U Nemačkoj donesen zakon koji legalizuje eugeničku sterilizaciju ("Zakon za sprečavanje nasledno obolelog potomstva") - stupa na snagu sledećeg januara.
- 15.7. - U Rimu potpisan tzv. Četvorni pakt (Italija, Francuska, V. Britanija, Nemačka).
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 1.8. - Srpski aeroklub (1921) obnovljen pod imenom "Naša krila".
- 2.8. - U SSSR otvoren Belomorsko-baltički kanal, građen prinudnim radom.
- 6.8. - Opštinski izbori u Vrbaskoj i Moravskoj banovini.
- 7.8. - Pokolj u Simelu - u severnom Iraku ovih dana ubijeno oko 3000 asirskih hrišćana.
- 19.8. - Školski brod "Jadran" upisan u flotnu listu KRM.
- 23.8. - Diplomirala Danica Tomić, prva Jugoslovenka vazduhoplovni pilot.
- 30.8. - Jevrejski filozof Theodor Lessing ubijen u Češkoj, od strane pronacističkih sudetskih Nemaca.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 12.9. - Tromotorni civilni avion "Farman" pao kod Ljubljane usled loše vidljivosti, poginula dva člana posade i šest putnika - prve žrtve civilnog vazduhoplovstva u Jugoslaviji.
- 17.9. - Utemeljen "Vukov sabor", najstarija kulturna manifestacija u Srbiji.
- 21.9. - 23.12. - Lajpciški proces za paljenje Rajhstaga, na kome će se proslaviti Georgi Dimitrov.
- 27.9. - Stalnom savetu Male Antante u Sinaji, Rumunija, prisustvuju rumunski i jugoslovenski kralj.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 1.10. - U Čehoslovačkoj je Konrad Henlein objavio osnivanje "Zavičajne fronte sudetskih Nijemaca".
- Austrijski kancelar Engelbert Dolfus ozbiljno ranjen u neuspelom atentatu.
- 3.10. - Jugoslovenski kraljevski par u poseti Bugarskoj (Evksinograd kod Varne).
- 4.10. - Kraljevski par u Carigradu, razgovor sa predsednikom Ataturkom.
- 7.10. - Kralj Aleksandar posetio Krf.
- 14.10. - Nemačka vlada odlučila da napusti Konferenciju za razoružanje i Društvo naroda.
- 17.10. - Albert Einstein stiže u SAD, kao izbeglica iz Nemačke.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 5.11. - Španski Baski glasaju za autonomiju.
- 11.11. - U Pirotu otkriven spomenik grčkim ratnicima.
- Fenomen Dust Bowl pogađa Južnu Dakotu - jaka oluja nosi površinski sloj zemlje sa sobom.
- 12.11. - Izbori u Nemačkoj sa samo jednom listom - Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera - koja dobija 92,2% glasova. Istovremeno i referendum, na kome je sa 93,4% podržana odluka o napuštanju Društva naroda i Konferencije o razoružanju.
- 16.11. - SAD i Sovjetski savez uspostavile formalne diplomatske odnose.
- 19.11. - Izbori u Španskoj Republici, najviše glasova dobile desničarske stranke.
- novembar - Suđenje nekim Demokratama i Zemljoradnicima u Srbiji[1].
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 5.12. - XXI amandman na Ustav SAD ukida Prohibiciju (stupa na snagu 15.12.).
- 10.12. - Bugarski kraljevski par u uzvratnoj poseti Jugoslaviji.
- 16.12. - Kralj Aleksandar stigao sa kraljicom u Zagreb, na proslavu svog rođendana; ustaše planirale atentat, ali izvršilac odustao; uhapšena trojica "sumnjivih lica", pri čemu je poginuo jedan policajac.
- 24.12. - Železnička nesreća kod Lanjija u Francuskoj, 217 mrtvih.
- 29.12. - Rumunjski premijer Ion G. Duca postao je u Sinaji žrtvom atentata fašističke tajne organizacije "Željezna garda".
[uredi - уреди] Tokom godine
- Režimska stranka Jugoslovenska radikalno-seljačka demokratija promenila ime u Jugoslovenska nacionalna stranka (jun ili jul).
- Ustaša - Hrvatska revolucionarna organizacija menja ime u Ustaša - Hrvatski oslobodilački pokret.
- Glad u SSSR 1932-33, u Ukrajini Holodomor.
[uredi - уреди] Rođenja
- 1.1. - Joe Orton, engleski dramski pisac
- 5.1. - Radmila Bakočević, srpska operska pevačica
- 9.1. - Milica Manojlović, osnivač i dirigent Hora "Kolibri" († 2008)
- 9.1. - Borislav Reba Ćorković, košarkaški trener († 2006)
- 15. siječnja - Josip Pankretić, hrvatski političar († 1998.)
- 16.1. - Susan Sontag, američka književnica
- 22.1. - Siniša Pavić, književnik i scenarista
- 24.1. - Asim Ferhatović, bosanski nogometaš
- 1.2. - Svetlana Velmar-Janković, srpska književnica
- 5.2. - Miloš Milutinović, srpski fudbaler († 2003)
- 8.2. - Brana Crnčević, književnik i publicista
- 10.2. - Eugen Gvozdanović, dirigent i kompozitor († 2005)
- 13.2. - Zdravko Šotra, TV i filmski reditelj
- 14. ožujka - Michael Caine, britanski glumac
- 29.3. - Zoran M. Jovanović, književnik († 1976)
- 7.4. - Dragan Lubarda, slikar, profesor FLU u Bg.
- 15.4. - Živojin Pavlović, filmski režiser i književnik († 1998)
- 19. travnja - Jayne Mansfield, američka glumica († 1967.)
- 23.4. - Vartkes Baronijan, kompozitor († 1993)
- 3.5. - Džems Braun, afričko-američki pevač i tekstopisac († 2006)
- 7. svibnja - Damir Mejovšek, hrvatski dramski umjetnik († 2006.)
- 11.5. - Zoran Radmilović, glumac († 1985)
- 11.5. - Milan Kurepa, srpski fizičar, akademik († 2000)
- 23.5. - Joan Collins, britanska glumica
- 24.5. - Aleksandar Hristovski, makedonski pesnik i prevodilac. (†2000.)
- 25.5. - Alvaro Siza, portugalski arhitekta.
- 5.6. - Velimir Bata Živojinović, srpski glumac
- 7.6. - Slobodan Selenić, srpski književnik († 1995)
- 13.6. - Jovan Kašić, lingvista († 1987)
- 19. lipnja - Otto Barić, hrvatski nogometni trener
- 26.6. - Claudio Abbado, talijanski dirigent (†--)
- 26.6. - Radivoje - Raša Popov, novinar, književnik
- 29.6. - Mirko Šouc, dirigent, kompozitor
- 29.6. - Aleksandar Joksimović, modni kreator
- 12.7. - Olga Poznatov, srpska glumica († 1996)
- 17.7. - Kosta Dimitrijević, književnik, publicista, novinar
- 20.7. - Predrag Milinković - Preža, najpoznatiji epizodista ju-filma († 1998)
- 18.8. - Roman Polanski, francusko-poljski režiser i glumac
- 30. kolovoza - Ivan Kušan, hrvatski književnik i akademik
- 13.9. - Duško Trifunović, književnik, scenarist i tekstopisac († 2006)
- 19.9. - Husein Džanić, bosanskohercegovački hemičar
- 19.9. - David McCallum, škotski glumac
- 30. rujna - Josip Turčinović, hrvatski katolički svećenik († 1990.)
- 4.10. - Latinka Perović, politikolog, političar i publicista
- 15.10. - Dušanka Sifnios, balerina
- 20. listopada - Marija Ujević-Galetović, hrvatska kiparica
- 28.10. - Garrincha, brazilski nogometaš († 1983.)
- 3.11. - Jeremy Brett, engleski glumac († 1995)
- 3.11. - Jelena Žigon, srpska glumica
- 12.11. - Borislav Ivkov, šahovski velemajstor
- 6.12. - Donka Špiček, urednik Programa za decu i mlade TV Beograd
- 19.12. - Ivo Serdar, hrvatski glumac († 1985.)
- 23. prosinca- Akihito, japanski car
- 28.12. - Bogdan Trifunović, srpski političar (SPS) († 2007)
- 29. prosinca - Tomislav Raukar, hrvatski povjesničar
- ? - Slavica Maras-Mikulandra, hrvatska glumica i pjesnikinja († 2010.)
[uredi - уреди] Smrti
- 18. ožujka - Vendelin Vošnjak, slovenski franjevac hrvatskog porijekla, (* 1861.)
- 23.3. - Raja Pavlović, srpski glumac (* 1861)
- 18.4. - Srećko Albini, hrvatski skladatelj i dirigent (* 1862.)
- 27.5. - Vjekoslav Spinčić, hrvatski političar (* 1848.)
- 7.6. - Dragutin Domjanić, hrvatski pjesnik (* 1875.)
- 20.6. - Clara Zetkin, njemačka revolucionarka i članica međunarodnoga radničkog pokreta (* 1857.)
- 8.8. - Adolf Los, austrijski arhitekta (*1870.)
- 8.9. - Fejsal I od Iraka, prvi kralj Iraka (* 1883)
- 5.10. - Nikolaj Judenič, ruski beli general (* 1862)
- 4.12. - Stefan George, njemački književnik (* 1868.)
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: Paul A. M. Dirac und Erwin Schrödinger
- Kemija: nije dodijeljena
- Fiziologija i medicina: Thomas Hunt Morgan
- Književnost: Ivan Aleksejevič Bunin
- Mir: Norman Angell
[uredi - уреди] Reference
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Chronology 1933, University of Indiana
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: