2000
Izvor: Wikipedia
Godine: 1996 1997 1998 1999 - 2000 - 2001 2002 2003 2004 |
|
Desetljeća: 1970e 1980e 1990e - 2000e - 2010e 2020e 2030e |
|
Stoljeća: 20. stoljeće - 21. stoljeće - 22. stoljeće |
Gregorijanski | 2000 MM |
Ab urbe condita | 2753 |
Islamski | 1420 – 1421 |
Iranski | 1378 – 1379 |
Hebrejski | 5760 – 5761 |
Bizantski | 7508 – 7509 |
Koptski | 1716 – 1717 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2055 – 2056 |
- Shaka Samvat | 1922 – 1923 |
- Kali Yuga | 5101 – 5102 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4636 – 4637 |
- 60 godina | Yang Metal Zmaj (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 12000 |
Podrobnije: Kalendarska era |
2000. je bila prijestupna godina koja počinje u subotu, prema gregorijanskom kalendaru. Moderna kultura je smatra i početkom 21. stoljeća i 3. tisućljeća, iako je to po strogim kriterijima gregorijanskog kalendara zapravo bila 2001.
Ova godina bila je obilježena kao:
- Međunarodna godina kulture mira.
- Svjetska godina matematike.
Godina 2000. je bila najtoplija ikada u Beogradu: prosečna temperatura 14,1 °C, u odnosu na prosek (1887-2006) od 11,7 °C. Takođe i jedna od najsušnijih u regionu.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - Diljem svijeta se slavi dolazak novog tisućljeća. Milenijski bug prošao je bez ozbiljnih i rasprostranjenih računalnih problema koji su bili predviđani.
- 3.1. -
Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj vladajući HDZ poražen od strane koalicije na čelu s Ivicom Račanom (SDP) i Draženom Budišom (HSLS) koja će formirati tzv. Trećesiječanjsku vlast (71 od 151 zastupničkog mandata).
- 10.1. - 19 srpskih opozicionih stranaka formiralo koaliciju pod nazivom Demokratska opozicija Srbije - DOS.
- 15.1. - U holu beogradskog hotela „Interkontinental“ ubijen Željko Ražnatović Arkan, a pored njega stradale još dve osobe.
- 24.1. - Održan prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj na kojima najviše glasova dobivaju Stipe Mesić i Dražen Budiša.
- 27.1. - Ivica Račan premijer Hrvatske umesto Mateše.
- 30.1. - Pucanjem brane, cijanid se izliva is rumunskog rudnika Baja Mare u pritoke reke Tise, Lapoš i Samoš, a potom u Dunav - ekološka katastrofa. U rečni sliv ispušteno 120 tona cianida i 20.000 tona taloga koji sadrži teške metale.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 7.2. -
Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj: Stjepan Mesić pobijedio Dražena Budišu.
- + U Beogradu ubijen ministar odbrane SR Jugoslavije Pavle Bulatović.
- 14.2. - Svemirska letjelica NEAR Shoemaker ušla je u orbitu oko asteroida 433 Eros i tako postala prva svemirska letjelica koja je kružila oko asteroida.
- + Vraćeno ime Dinamo nakon deset godina.
- 17.2. - Na Četvrtom kongresu Socijalističke partije Srbije, Slobodan Milošević ponovo izabran za lidera partije. Opoziciju nazvao "janičari".
- 18.2. - Stipe Mesić započeo mandat predsjednika Hrvatske.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 4.3. - Sony lansirao igraću konzolu Playstation 2.
- 8.3. - Brčko dobilo status distrikta.
- 9.3. - S radom započinje Nupedia, besplatna Internet-enciklopedija poznata kao preteča Wikipedije.
- 10.3. - Njujorški burzovni indeks NASDAQ dostiže vrijednost od 5132,42 - rekord koji nikada neće oboren, i nakon koga slijedi sunovrat vrijednosti dionica poznat kao dot-com kolaps.
- 18.3. - Na Tajvanu za predsjednika izabran Chen Shui-bian, kandidat Demokratske progresivne partije koji se zalaže za nezavisnost Tajvana, okončavši tako višedecenijsku vladavinu kineske nacionalističke stranke Kuomintang.
- 23 - 24.3. - Hrvatski predsednik Mesić u poseti BiH, potpisani neki sporazumi.
- 26.3. - Vladimir Putin izabran za predsjednika Rusije.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 2.4. - Grupa koja se izdvojila iz HDZ (Mate Granić, Vesna Škare-Ožbolt i dr.) osnovala (Hrvatski) Demokratski centar.
- 3.4. - Snage NATO u BiH uhapsile na Palama jednog od lidera bosanskih Srba Momčila Krajišnika na osnovu tajne optužnice Haškog tribunala (ICTY).
- 5.4. - Yoshiro Mori je postao premijer u Japanu.
- 8.4. - Lokalni (opštinski) izbori u BiH.
- 14.4. - Na beogradskom Trgu Republike, DOS održao prvi miting pred oko 100.000 građana. Upućen zahtev za organizovanje slobodnih izbora.
- 18.4. - Eurocorps na čelu KFOR-a.
- 22.4. - Američka federalna policija u Miamiju oružanim prepadom oduzima Eliana Gonzaleza njegovim rođacima izazvavši ogorčenje u kubanskoameričkoj zajednici.
- 25.4. - U Beogradu ubijen Žika Petrović, generalni direktor Jugoslovenskog aerotransporta.
- 29 - 30.4. - V. Opći sabor HDZ - Ivo Sanader izabran za predsednika stranke (nasuprot frakciji Ivića Pašalića).
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 3.5. - Konjunkcija svih tradicionalnih nebeskih tijela znanih iz starih vremena do otkrića Urana. Na malom području neba sreli su se Sunce i Mjesec, te planeti Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn.
- 3.5. - U Požarevcu u kafiću Pasaž tuča između dvojice otporaša i obezbeđenja diskoteke "Madona", otporaši uhapšeni.
- 13.5. - Prilikom posete poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, ubijen Boško Perošević - tadašnji predsednik Izvršnog veća AP Vojvodine.
- 17.5. - Policijskom akcijom zauzet beogradski Studio B, dovedeni novinari prorežimskih medija; onemogućeno emitovanje radija B2 92 i Indeks; u sukobu građana, navijača i policije nakon slušanja "Vesti u 7" ima povređenih - demonstracije i narednih dana širom Srbije.
- 25.5. - Hrvatska u Partnerstvu za mir.
- 25.5? - Jugoslovenski ministar pravde Petar Jojić poslao pismo "Karli del Ponte, kurvi koja se prodala Amerikancima”"...
- 27.5. - Miting opozicije na beogradskom Trgu republike (SPO, DS, DSS, Otpor, Ženska mreža).
- 28.5. - S emitiranjem započela hrvatska komercijalna televizija Nova TV.
- 29.5. - Lideri srpske opozicije u Moskvi.
- + Ubijena trojica Srba u Cernici na Kosovu.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1.6. - Ruski Gazprom prekinuo isporuke gasa Srbiji, zbog neplaćenih računa.
- 2.6. - Karla del Ponte izjavila u Savetu bezbednosti UN da nema osnova za pokretanje istrage protiv NATO-a.
- 3.6. - Dragan Jaćimović prvi Srbin na Mont Everestu.
- 8.6. - Stephen Saunders, britanski vojni ataše u Atini, ubijen od strane "17. novembra", koji su kao motiv naveli bombardovanje Jugoslavije.
- 10.6.-2.7. - Euro 2000. u zajedničkoj organizaciji Belgije i Nizozemske. Jugoslavija eliminisana u 1/4-finalu od Holandije (1:6), Francuska šampion.
- 11.6. - Lokalni izbori u Podgorici (pobeda Milo Đukanović - Da živimo bolje) i Herceg Novom (Koalicija Jugoslavija).
- 13.6. - Južnokorejski predsjednik Kim Dae Jung odlazi u službeni posjet Sjevernoj Koreji i prvi sastanak na vrhu sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-ilom.
- 15.6. - Na lidera Srpskog pokreta obnove, Vuka Draškovića, u Budvi pokušan atentat (lakše povrede).
- 24.6. - Milo Đukanović u poseti Hrvatskoj, izvinuo se građanima Dubrovnika.
- 24.6. - U Prijedoru uhapšen Duško Sikirica, optužen za ratne zločine.
- 27.6. - Bašar al Asad, sin prethodnog predsednika, jednoglasno izabran u skupštini za novog predsednika Sirije.
- 27.6. - Vlada SRJ dostavila predlog Zakona protiv terorizma Saveznoj skupštini (povučen tri dana kasnije) - misli se da bi mogao biti upotrebljen protiv opozicije.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 2.7. - Vicente Fox, kandidat desničarske stranke PAN, pobjeđuje na izborima za predsjednika Meksika, okončavši tako višedecenijski monopol stranke PRI.
- 6.7. - Skupština SRJ usvojila amandmane na savezni Ustav, kojima je predviđeno da se savezni predsednik bira na neposrednim izborima.
- 14.7. - 25 godina po završetku Vijetnamskog rata Sjedinjene Američke Države i Vijetnam sklopili trgovinski sporazum, koji je Vijetnamu otvorio vrata Svetske trgovinske organizacije.
- 25.7. - Air Franceov Aerospatiale Concorde srušio se ubrzo nakon polijetanja sa aerodroma u Parizu uslijed požara ubivši svih 109 putnika i članova posade i četvero ljudi na tlu.
- 26.7. - Novinar Miroslav Filipović osuđen je na sedam godina zatvora pred Vojnim sudom u Nišu.
- 27.7. - Raspisani redovni izbori za savezni parlament, lokalnu samoupravu Srbije, i vanredni izbori za predsednika Jugoslavije za 24. septembar. Milošević istaknut kao kandidat vladajuće koalicije.
- + Savet ministara BiH odobrio jedinstveni pasoš/putovnicu.
- 29.7. - Opozicione stranke udružene u DOS odlučile da izađu na izbore; SPO izjavljuje da ne izlazi na savezne izbore (kao ni DPS Mila Đukanovića).
- 31.7. - Savezni ministar za informisanje Goran Matić izjavio da su uhvaćena četvorica Holanđana koji su trebali da uhvate Slobodana Miloševića.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 2.8. - "Otpor" započeo kampanju "Gotov je".
- 6.8. - Srpski pokret obnove za svog predsedničkog kandidata izabrao Vojislava Mihailovića. Srpska radikalna stranka za svog kandidata izabrala Tomislava Nikolića.
- Oko 1.400 Litvanaca priznalo da su kao agenti ili doušnici radili za bivšu sovjetsku tajnu i obaveštajnu službu, KGB. Litvanija bila pod upravom Sovjetskog Saveza od Drugog svetskog rata do 1991.
- 7.8. - Za predsedničkog kandidata Demokratske opozicije Srbije istaknut Vojislav Koštunica.
- + Grupa američkih i švajcarskih naučnika saopštila je otkriće devet novih planeta koje se kreću u orbiti izvan našeg sunčevog sistema, što je od značaja za napore naučnika da otkriju život na nekom drugom mestu u svemiru.
- 12.8. - Ruska podmornica Kursk potonula je u Barentsovom moru, a u nesreći je poginulo svih 118 osoba u njoj.
- 14.8. - Slobodan Milošević nosilac jedinstvene liste SPS-JUL za savezne izbore; crnogorski DPS definitivno ne izlazi na izbore.
- 20.8. - U prištinskom Dragodanu pronađeno 160 tela, verovatno žrtava albanskih terorista.
- 25.8. - U Beogradu nestao Ivan Stambolić, nekadašnji predsednik Predsedništva Srbije. Tek dve i po godine kasnije, ustanovljeno je da je Stambolić istog dana kada je otet, odveden na Frušku goru gde je ubijen i zakopan u jednu jamu.
- 27.8. - Požar na TV tornju Ostankino u Moskvi.
- 28.8. - U Gospiću podmetnutim eksplozivom likvidiran Milan Levar, bivši hrvatski časnik i jedan od glavnih svjedoka masakra tamošnjih Srba 1991. godine.
- + U Beogradu potpisan jugoslovensko-ruski sporazum o slobodnoj trgovini.
- 29.8. - Okružno javno tužilaštvo u Beogradu podiglo optužnice protiv 14 zapadnih lidera, zbog ratnih zločina tokom agresije 1999.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 6.9. - Počeo Milenijumski samit UN u Njujorku, navodno učestvuje čitav svet osim Sadama Huseina, Miloševića i Gadafija.
- 14.9. - Vojislav Koštunica na mitingu u Kosovskoj Mitrovici, lakše povređen kamenom.
- 15.9.-1.10. - Olimpijada 2000 u Sidneju. Medalje: Jugoslavija 3 medalje, po jedna zlatna (muška odbojka), srebrna (Jasna Šekarić) i bronzana (vaterpolo); Hrvatska 1 zlatna (Nikolaj Pečalov, tegovi) i 1 bronzana (osmerac).
- 21.9. - Bil Klinton i 13 najviših zapadnih funkcionera i čelnika NATO-a, osuđeni su u odsustvu, u Okružnom sudu u Beogradu, na po 20 godina zatvora.
- 24.9. -
Održani redovni izbori za Skupštinu Savezne Republike Jugoslavije, lokalnu samoupravu Srbije, i vanredni izbori za predsednika SR Jugoslavije. Kandidat Demokratske opozicije Srbije, Vojislav Koštunica, ubedljivo pobedio kandidata levice i tadašnjeg šefa države - Slobodana Miloševića. Veće građana Savezne skupštine: DOS 59, SPS-JUL 44, Bulatovićev SNP 30 (Đukanovićev DPS je bojkotovao izbore, izlaznost u C.G. je bila niska); od 20 mesta za Srbiju u Veću republika: DOS 10, SPS-JUL 7, SRS 2, SPO 1. DOS osvojio 105 od 110 odbornika u Beogradu.
- 25.9. - Visoki funkcioneri režima u Srbiji traže drugi krug izbora.
- 26.9. - Ministri obrazovanja u BiH se složili da se u celoj zemlji uče ćirilica i latinica.
- + Grčki trajekt Express Samina tone kraj otoka Paros, pri čemu pogiba 80 od 500 putnika.
- 28.9. - Izborna komisija u Srbiji objavila da Koštunica nije osvojio više od 50% glasova, tj. da se mora održati drugi krug 8. oktobra. Širom Srbije izbili protesti.
- + Izraelski političar Ariel Sharon posjećuje Hramsku goru u Jeruzalemu, izazvavši demonstracije Palestinaca koji će prerasti u Drugu intifadu.
- 29.9. - Uveče obustavljen rad u rudarskom basenu "Kolubara" - pritisak na Miloševićevu vlast.
- + Predsjednik Mesić umirovio sedmoricu hrvatskih generala (među kojima su i Mirko Norac i Ante Gotovina), potpisnika otvorenog pisma u kojem su upozoravali na "kriminalizaciju" Domovinskog rata.
- + Okruzni javni tuzilac u Beogradu podigao je optuznice protiv sefova drzava i ministara zemalja NATO-a.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 1.10. - Na olimpijskim igrama u Sidneju, odbojkaška reprezentacija Jugoslavije osvojila zlatnu medalju.
- 2.10. - Vozači kamiona i taksija širom Srbije počeli blokadu puteva i mostova, zahtevajući da Milošević prizna poraz na izborima.
- 5.10. - Zbog upornog odbijanja vlasti da prizna poraz na predsedničkim izborima, više stotina hiljada ljudi iz cele Srbije u Beogradu na silu zauzelo sedište saveznog parlamenta i državne televizije ("Buldožer revolucija"), čime je okončana vladavina Slobodana Miloševića.
- 6.10. - Posredstvom televizije, Milošević priznaje pobedu Koštunice.
- Na programu američke TV-mreže mreže CBS emitiran pilot, odnosno prva epizoda TV-serije CSI: Crime Scene Investigation.
- 7.10. - Na sednici saveznog parlamenta, održanoj u Sava-centru, Vojislav Koštunica stupio na dužnost predsednika SR Jugoslavije.
- + U Atini ubijen Vanja Bokan, kontroverzni biznismen.
- 8.10. - Drugi krug izbora za vojvođansku skupštinu, DOS osvaja blizu 90% mandata.
- 9.10. - EU ukinula embargo na naftu i avio-saobraćaj SRJ.
- 12.10. - Samoubilački napad čamcem-bombem na američki razarač USS Cole pri čemu je brod teško oštećen i poginulo 17 mornara.
- 14.10. - Alija Izetbegović napustio Predsjedništvo BiH.
- 17.10. - Završena Hercegovačka Gračanica u Trebinju.
- 21.10. - Posmrtni ostaci Jovana Dučića preneti iz SAD u Trebinje; sahrani prisutan i pred. SRJ Vojislav Koštunica, koji posećuje i Sarajevo.
- 24.10. - Formirana tzv. prelazna Vlada Srbije (sa ko-ministrima), u čiji sastav su ušli predstavnici DOS-a, SPS-a i SPO-a, a na čelu joj je Milomir Minić (SPS).
- 26.10. - SRJ postaje član Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope.
- 28.10. - Lokalni izbori na Kosovu, pobedio Demokratski savez Kosova; Srbi bojkotovali, SRJ ne priznaje izbore.
- 30.10. - Posljednji dan tokom koga nije bilo ljudskog prisustva u svemiru; sljedeći dan je ruska sonda Sojuz TM-31 dovela prve stalne članove posade na Međunarodnu svemirsku stanicu.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 1.11. - Nemačka marka jedino sredstvo plaćanja u Crnoj Gori (ili 13.11.?).
- 2.11. (po našem vremenu?) - SRJ primljena u UN, spuštena zastava SFRJ i podignuta zastava SRJ.
- 4.11. - Izabrana nova Vlada SR Jugoslavije, koju su sastavili DOS i crnogorska Socijalistička narodna partija. Za premijera izabran Zoran Žižić, funkcioner SNP-a.
- 6 - 11.11. - Pobune u nekim zatvorima u Srbiji.
- 7.11. - George W. Bush je pobijedio Ala Gorea na američkim predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi Floridi.
- 10.11. - SRJ opet članica OEBS (ili 27.11.?).
- 11.11. -
Parlamentarni izbori u BiH, svi tvrde da su postigli uspeh; predsednički izbori u RS (pobedio Mirko Šarović iz SDS).
- 16.11. - Bill Clinton postao je prvi američki predsjednik koji je posjetio Vijetnam.
- + Narodni pokret "Otpor" dobio nagradu MTV za slobodu mišljenja "Free Your Mind".
- + Obnovljeni diplomatski odnosi SRJ sa Francuskom, Nemačkom, V.Britanijom i SAD, prekinuti tokom bombardovanja.
- 17.11. - Katastrofalno klizanje tla u Logu pod Mangartom, u Sloveniji, poginulo je 7 osoba, a šteta je iznosila milione slovenskih tolara. To je jedna od najgorih prirodnih katastrofa u Sloveniji u posljednjih 100 godina.
- + Alberto Fujimori svrgnut s položaja predsjednika Perua.
- 21.11. - Poginula 4 srpska policajca u napadu na stanicu u selu Končulj, blizu linije sa Kosovom - eskalacija sukoba u Kopnenoj zoni bezbednosti sledećih nedelja.
- + Obnovljeno članstvo SRJ u Unesku.
- 24.11. - Jugoslovenski predsjednik Vojislav Koštunica doputovao u Zagreb na Samit na vrhu država Jugoistočne Evrope i Evropske unije, što je bila prva posjeta nekog zvaničnika Jugoslavije Hrvatskoj od raspada SFRJ.
- 27.11. - Norveški kralj Herold otvorio je u zapadnoj Norveškoj Lærdalstunnel, najduži tunel za cestovni saobraćaj na svijetu. Tunel dugačak 16.900 metara potukao je rekord St. Gothard tunela u Švicarskoj koji je pušten u promet 1980, a dugačak je 16.300 metara.
- 28.11. - Ukrajinski političar Oleksander Moroz javno je optužio predsjednika Leonida Kučmu za sudjelovanje u ubojstvu novinara Georgija Gongadzea.
- 30.11. - Hrvatska u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
- studeni - Nevenka Tuđman, kći bivšeg predsjednika, optužena za pronevjeru.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 1.12. - Vicente Fox postaje prvi predsjednik Meksika u preko 70 godina koji nije izabran kao kandidat stranke PRI.
- 4.12. - Čelnici SRJ, Vojislav Koštunica i Zoran Žižić na slavi Hilandara.
- 5.12. - Zvanični kurs dinara izjednačen sa crnim - 30 za nemačku marku.
- 12.12. - Ustreljen košarkaš Haris Brkić, podlegao tri dana kasnije.
- 13.12. - Vrhovni sud SAD presudom u slučaju Bush v. Gore okončava višetjedni spor oko prebrojavanja glasova na Floridi, nakon čega Gore odustaje osporavanje Bushove pobjede.
- 15.12. - Uspostavljeni diplomatski odnosi između BiH i SRJ.
- 19.12. - Ino-ministar SRJ Goran Svilanović potpisao statut Međunarodnog krivičnog suda.
- 23.12. -
Vanredni skupštinski izbori u Srbiji: DOS 176 poslanika, SPS 37, SRS 23, SSJ 14.
- + Ovih dana: u Srbiji restrikcije zbog nedovoljne količine električne energije.
- 24.12. - Tokom četvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno 28 ljudi.
- 25.12. - U požaru u jednoj diskoteci u kineskom gradu Liojangu život izgubilo 311 ljudi.
- 31.12. - Zatvoren londonski Millennium Dome.
[uredi - уреди] Tokom godine
[uredi - уреди] Rođenja
- Roko Roglić - glumac u filmu "Kenjac".
[uredi - уреди] Smrti
[uredi - уреди] Zima (jan-feb.)
- 12.1. - Nikola Milić, glumac (* 1924)
- 14.1. - Miroslav Radojčić, novinar i šahovski majstor (* 1920)
- 15.1. - Željko Ražnatović Arkan (ubijen) (*1952).
- 16.1. - Nikola Graovac, slikar (* 1907)
- 19.1. - Vojislav Despotov, srpski pesnik (*1950.)
- 23.1. - Aleksandar Hristovski, makedonski pesnik i prevodilac. (*1933.)
- 24.1. - Aleksandar Saša Petrović, književnik i prevodilac (* 1921)
- 25.1. - Naum Đorđević, sanitetski pukovnik, solunski ratnik
- 26.1. - Ranko Petković, pravnik, urednik časopisa "Međunarodna politika" (* 1926)
- 27.1. - Mladen Crnobrnja, glumac
- 7.2. - Pavle Bulatović (ubijen), ministar odbrane SRJ (* 1948)
- 14.2. - Antun Nalis, hrvatski glumac (* 1911.)
- 14.2. - Vojin Draškoci, kompozitor, kontrabasista, profesor (* [[1945
- 19.2. - Friedensreich Hundertwasser, austrijski slikar (* 1928.)
- 23.2. - Ofra Haza, izraelska pevačica (* 1957)
- 24.2. - Aleksandar Bajt, slovenački ekonomista (* 1921)
- 26.2. - Radoslav Trlajić (ubijen), beogradski gangster
[uredi - уреди] Prol(j)eće
- 1.3. - Vlastimir Peričić, srpski kompozitor, muzikolog, profesor (* 1927)
- 10.3. - Ivo Robić, hrvatski pjevač (* 1923.)
- 10.3. - Konstantin Obradović, osnivač beogradskog Centra za ljudska prava (* 1939)
- 12.3. - Vera Jocić, lutkarski animator i reditelj (* 1912)
- 17.3. - Kruno Valentić, hrvatski glumac (* 1932.)
- 18.3. - Jelena Šantić, srpska balerina (* 1944)
- 21.3. - Branislav Lainović Dugi (ubijen), novosadski biznismen
- 23.3. - Zoran Davidović Ćanda (ubijen), beogradski biznismen
- 13.4. - Bogdan Mihailović, glumac (* 1940)
- 25.4. - Žika Petrović (ubijen), gen. direktor JAT-a
- 26.4. - Mirjana Čiplić-Kuruzović, slikarka, scenografkinja, kostimografkinja (* 1937)
- 26.4. - Zlata Vidaček, književnica i novinar Radio Beograda (* 1923)
- 27.4. - Zoran Uskoković Skole (ubijen), beogradski biznismen
- 2.5. - Petar Kačavenda, srpski istoričar (* 1932)
- 5.5. - Petar Jović, solunski ratnik (* 1894)
- 6.5. - Božidar Timotijević, srpski književnik, pokretač akcije "Knjiga solidarnosti" (* 1932)
- 11.5. - Dušan Perković, producent, scenarista, glumac (* 1926)
- 13.5. - Boško Perošević (ubijen), srpski političar. (*1956.)
- 21.5. - John Gielgud, engleski pozorišni i filmski glumac
- 29.5. - Đoko Jovanić, general JNA i narodni heroj. (*1917.)
- 30.5. - Nikola Burzan, novinar i urednik "Borbe" (*1935)
- 31.5. - Goran Žugić (ubijen), savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika Crne Gore (*1963)
[uredi - уреди] L(j)eto
- 3.6. - Hristo Georgijevski, književnik (*1943)
- 3.6. - Andrej Frimerman, profesor i rektor Univerziteta "Braća Karić" (*1932)
- 9.6. - Milivoje Simonović, profesor Mašinskog fakulteta u Bgd. (*1951)
- 10.6. - Hafez al-Asad, sirijski državnik. (*1930.)
- 22.6. - Slobodan Inić, sociolog (*1946)
- 1.7. - Walter Matthau, američki glumac (* 1920.)
- 6.7. - Lazar Koliševski, makedonski i jugoslovenski državnki (* 1914)
- 8.7. - Nikola Hercigonja, kompozitor i muzikolog (* 1911)
- 8.7. - Konstantin Vinaver, pijanista, muzikolog (* 1930)
- 12.7. - Princ Tomislav Karađorđević, sin kralja Aleksandra. (*1928.)
- 21.7. - Stanojlo Rajičić, kompozitor i akademik (* 1910)
- 29.7. - Svetozar Stijović, srpski lingvista
- 5.8. - Sir Alec Guiness, engleski glumac (r. 1914)
- 7.8.. - na Korzici ubijen je iz zasede osnivač glavne gerilske grupe na tom ostrvu Žan-Mišel Rosi i njegov saradnik Žan-Klod Fratači.
- 15.8. - Ena Begović, hrvatska glumica (* 1960)
- 23.8. - Milivoje Mića Tomić, srpski glumac (*1920)
- 25.8. - Ivan Stambolić (ubijen), srpski političar. (*1936.)
- 26.8. - Zorica Milekić, spiker Radio Beograda (* 1945)
- 27.8. - Ante Zaninović, producent animiranih filmova
- 28.8. - Milan Levar (ubijen), bivši hrvatski časnik i haški svjedok (*1954.)
- 29.8. - Marko Todorović, srpski glumac. (*1929.)
[uredi - уреди] Jesen
- 2.9. - Vladimir Vitas, džez-pijanista i vibrafonista (* 1935)
- 5.9. - Slavko Leovac, književnik i kritičar, predsednik Akademije RS (* 1929)
- 9.9. - Arsenije Stefanović, novinar, filmski kritičar, idejni tvorac "Štafete mladosti" (* 1922)
- 21.9. - Ognjen Petrović, fudbalski golman (* 1948)
- 22.9. - Aleksandar Korać, kompozitor (* 1934)
- 2.10. - Dobrosav Veizović, diplomata (* ?)
- 16.10. - Milan Kurepa, srpski fizičar i akademik (*1933)
- 29.10. - Milika Šundić, novinar Radio Beograda (* 1928)
- 11.11. - Matija Ljubek, hrvatski kanuist (* 1953.)
- 15.11. - Dragan Zarić, srpski glumac (*1942)
- 16.11. - Milan Milovojević-Mintoš, novinar i urednik "Borbe" (* 1946)
- 17.11. - Luj Nel, francuski fizičar i nobelovac 1970. (*1904.)
- 22.11. - Emil Zatopek, češki atletičar. (*1922.)
[uredi - уреди] Zima (dec.)
- 1.12. - Etta Bortolazzi, hrvatska glumica (* 1926.)
- 6.12. - Svetozar Vukmanović Tempo, jedan od osnivača JSD Partizan i narodni heroj. (*1912.)
- 7.12. - Vlado Gotovac, hrvatski pjesnik, esejist, filozof, govornik i političar. (* 1930.)
- 8.12. - Milić od Mačve, srpski slikar (* 1934.)
- 8.12. - Dragutin Vunak, redatelj i scenarist
- 8.12. - Joško Tomičić, hrvatski pjevač (* 1968.)
- 15.12. - Haris Brkić (podlegao ranama iz napada), košarkaš Partizana.
- 20.12. - Vera Dedović-Miljković, srpska glumica (*1969.)
- 23.12. - Victor Borge, danski pianist
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: Schores Iwanowitsch Alfjorow, Herbert Kroemer i Jack S. Kilby
- Kemija: Alan Jay Heeger, Alan Graham MacDiarmid i Hideki Shirakawa
- Fiziologija i medicina: Arvid Carlsson, Paul Greengard i Eric R. Kandel
- Književnost: Gao Xingjian
- Mir: Kim Dae Jung
- Ekonomija: James Heckman und Daniel McFadden
[uredi - уреди] Spoljne veze
- "Republika", arhiva časopisa (rubrika Kalendar ili Između dva broja)
- Hronologija 2000 - od 5. oktobra (Ebart)
- ((en)) Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington): Jan - April '00, May - August '00 & September - December 2000 (pokriva ex-Yu prostor).
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: