2003
Izvor: Wikipedia
Godine: 1999 2000 2001 2002 - 2003 - 2004 2005 2006 2007 |
|
Desetljeća: 1970e 1980e 1990e - 2000e - 2010e 2020e 2030e |
|
Stoljeća: 20. stoljeće - 21. stoljeće - 22. stoljeće |
Gregorijanski | 2003 MMIII |
Ab urbe condita | 2756 |
Islamski | 1423 – 1424 |
Iranski | 1381 – 1382 |
Hebrejski | 5763 – 5764 |
Bizantski | 7511 – 7512 |
Koptski | 1719 – 1720 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2058 – 2059 |
- Shaka Samvat | 1925 – 1926 |
- Kali Yuga | 5104 – 5105 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4639 – 4640 |
- 60 godina | Yin Voda Koza (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 12003 |
Podrobnije: Kalendarska era |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - Početak Policijske misije Evropske Unije (EUPM) u BiH.
- 16.1. - Srpski premijer Zoran Đinđić daje inicijativu da se započne rasprava o statusu Kosova "s obzirom na to da nam vreme ne ide naruku".
- 20.1. - Bivši predsednik Srbije, Milan Milutinović, dobrovoljno se predao Haškom tribunalu gde je optužen za ratne zločine na Kosovu i Metohiji tokom 1999. godine.
- 24.1. - U SAD s radom počelo novosnovano federalno Ministarstvo domovinske sigurnosti.
- 27.1. - Skupština Srbije usvojila predlog Ustavne povelje Državne zajednice Srbija i Crna Gora i Zakon o njenom sprovođenju. Na ovoj sednici, tadašnji srpski premijer, Zoran Đinđić, održao jedan od svojih čuvenih govora kada je poslanicima DSS-a rekao „Ako ste umorni, idite pa spavajte bre!“.
- 29.1. - Navodna izjava tajlandske glumice da Angkor Wat pripada Tajlandu izaziva nerede u Phnom Penhu, glavnom gradu Kambodže.
- 30.1. - Skupština Savezne Republike Jugoslavije ratifikovala Sporazum o dvojnom državljanstvu SRJ i Bosne i Hercegovine.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- veljača - Hrvatska vlada, na zahtev HSS-a, odustala od privatizacije "Sunčanog Hvara" slovenskim "Termama Čatež".
- 1.2. - Space Shuttle Columbia raspao se iznad Teksasa, a u nesreći je poginulo svih sedam astronauta.
![](http://library.vu.edu.pk/cgi-bin/nph-proxy.cgi/000100A/http/web.archive.org/web/20120227093536im_/http:/=2fupload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/90/Flag_of_Serbia_and_Montenegro.svg/100px-Flag_of_Serbia_and_Montenegro.svg.png)
DZ SCG
- 2.2. - Hrvatska rukometna reprezentacija postala je novi svjetski prvak pobijedivši u finalu reprezentaciju Njemačke rezultatom 34:31. Prvenstvo se održavalo u Portugalu. SR Jugoslavija 8.
- 4.2. - Svečano proglašena Državna Zajednica Srbija i Crna Gora.
- 15.2. - Zoran Đinđić povredio nogu igrajući fudbal na Kopaoniku, zbog čega će nositi štake.
- 16.2. - S radom započele Wikipedije na srpskom i hrvatskom jeziku.
- 19.2. - Hrvatski Agrokor dobio većinski udeo u Frikomu.
- 20.2. - Požar u noćnom klubu Station, koji izbija za vrijeme koncerta rock-grupe Great White u West Warwicku u američkoj državi Rhode Island, a u kome smrtno stradava 100 ljudi.
- 21.2. - Na autoputu Beograd - Zagreb, kod hale „Limes“, pokušan atentat na premijera Srbije Zorana Đinđića. Kamion (kojim je upravljao Dejan Milenković-Bagzi) pokušao da preseče kolonu vozila premijera.
- 24.2. - Vojislav Šešelj se predao Haškom tribunalu.
- + D. M. Bagzi pušten iz pritvora.
- 26.2. - Darfurski oslobodilački front (DLF) preuzima odgovornost za napad na grad Gulu, a što se smatra početkom rata u Darfuru.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 5.3. - U Srbiji Jovan Prijić postavljen za specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala.
- 7.3. - Svetozar Marović izabran za predsednika novoformirane SCG.
- 12.3. - Dr. Zoran Đindić je ubijen ispred zgrade Vlade republike Srbije oko 12:25. U večernjim časovima uvedeno vanredno stanje i počela policijska akcija „Sablja“ u kojoj će biti uhapšeno oko 12.000 ljudi osumnjičenih za kriminalne aktivnosti.
- + Svjetska zdravstvena organizacija obznanila je globalnu prijetnju SARS-a.
- 13.3. - Uhapšeni Jovica Stanišić (isporučen Hagu 11.6.) i Franko Simatović Frenki.
- 15.3. - Uz prisustvo više stotina hiljada građana, Zoran Đinđić sahranjen u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.
- + Hu Jintao postaje predsjednik NR Kine, zamijenivši Jiang Zemina.
- 17.3. - Izabran prvi Savet ministara SCG, čiji je predsednik (po Ustavnoj povelji) bio predsednik države - Svetozar Marović. Ministar spoljnih poslova postao Goran Svilanović, a odbrane Boris Tadić.
- + Uhapšena Svetlana Ceca Ražnatović zbog sumnje da je u bliskim vezama sa glavnim osumnjičenima za ubistvo premijera Đinđića (u pritvoru do 15.7.).
- 18.3. - Skupština Srbije za novog republičkog premijera izabrala Zorana Živkovića, zamenika predsednika DS.
- 20.3. - Početak rata u Iraku. Postrojbe kopnene vojske iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Australije i Poljske počinju zauzimati iračke teritorije.
- 23.3. - Srušena zgrada u Šilerovoj ulici u Zemunu, vlasništvo Dušana Spasojevića i Mileta Lukovića, osumnjičenih za učešće u Đinđićevom ubistvu.
- 24.3. - Županijski sud u Rijeci osudio generala Mirka Norca i Tihomira Oreškovića na višegodišnje kazne zatvora za masakr u Gospiću.
- 27.3. - U Meljaku ubijeni Dušan Spasojević ("Šiptar") i Mile Luković ("Kum"), umešani u ubistvo Zorana Đinđića.
- 28.3. - Na Fruškoj Gori pronađeni ostaci Ivana Stambolića (otet u avgustu 2000.).
- 29.3. - Carlo Urbani, liječnik koji je prvi identificirao SARS, umire od te bolesti.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 2.4. - Predsedavajući Predsedništva BiH Mirko Šarović podneo ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda „Orao“ iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama UN.
- 3.4. - Srbija i Crna Gora postaje 45. članica Saveta Evrope.
- 4.4. - Američke vojne snage zauzele bagdadski međunarodni aerodrom „Sadam“ i preimenovale ga u „Bagdad Internacional“.
![](http://library.vu.edu.pk/cgi-bin/nph-proxy.cgi/000100A/http/web.archive.org/web/20120227093536im_/http:/=2fupload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/SaddamStatue.jpg/100px-SaddamStatue.jpg)
Sadamov pad.
- 8.4. - Ivan Stambolić, bivši predsednik Predsedništva Srbije, sahranjen na Novom groblju u Beogradu.
- + Uhapšeni gen. Aco Tomić, bivši načelnik službe vojne bezbednosti i Rade Bulatović, savetnik za bezbednost bivšeg predsednika SRJ Koštunice.
- 9.4. - Američke snage zauzimaju Bagdad.
- 14.4. - Amerikanci u Bagdadu uhapsili Abu Abasa, odgovornog za otmicu putničkog broda Akile Lauro 1985.
- 15.4. - Udes džipa u kojem se vozio srpski ministar Dragan Veselinov - poginula prolaznica Katarina Marić, dvoje povređeno.
- 16.4. - U Atini potpisan ugovor o pristupu EU sa deset zemalja, uglavnom istočne Evrope, 2004.
- 22.4. - Ukinuto vanredno stanje u Srbiji, uvedeno 12. marta.
- 29.4. - Smrću gen. Janka Bobetka okončan sukob Hrvatske i ICTY-ja. Hiljade prisutnih na sahrani 2.5..
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 1.5. - Američki predsednik, Džordž Buš, proglasio kraj američke invazije u Iraku (natpis Mission Accomplished [misija obavljena] bio istaknut na nosaču aviona na kojem je držao govor).
- 2.5. - U Tirani potpisana američko-jadranska povelja (US Adriatic Charter) - SAD, Albanija, Hrvatska, Makedonija.
- 3.5. - Old Man of the Mountain, geološka formacija i lokalna znamenitost New Hampshirea se urušava u jezero.
- 4.5. - Evropska komisija donela odluku da na tri meseca, počevši od 7.5., suspenduje povlašćeni izvoz šećera iz Srbije i Crne Gore u EU, zbog sumnji da je izvožen šećer koji nije proizveden u zemlji (Šećerna afera).
- 6.5. - Izašao prvi broj beogradskog tabloida "Kurir".
- 12.5. - Napad bombaša-samoubojice na naselje za strance u Rijadu izaziva smrt 35 osoba.
- 16.5. - Bombaški napadi u Kazablanci izazivaju smrt 45 ljudi.
- 20.5. - Otpor pokrenuo potpisivanje peticije za smenu Dragana Veselinova.
- 23.5. - Otvoreno obnovljeno zdanje JDP-a, izgorelog oktobra 1997.
- + Na teksaškom Univerzitetu A&M prvi put kloniran jelen, kome je dano ime Dewey.
- + Na natjecanju za Pjesmu Eurovizije pobjeđuje turska predstavnica Sertab Erner s pjesmom Every Way That I Can.
- 26.5. - Objavljen nacrt Evropskog ustava.
- 28.5. - Italijanski naučnici kloniraju prvog konja po imenu Prometea.
- 29.5. - Dragan Veselinov, srpski ministar poljoprivrede, objavio da podnosi ostavku pod pritiskom zbog saobraćajnog udesa sa smrtnim ishodom prethodnog meseca.
- 31.5. - Uhapšen Eric Rudolph, američki desničarski ekstremist odgovoran za bombaški napad na Olimpijadi u Atlanti.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 1.6. - Lider Nove Srbije Velimir Ilić šutnuo novinara novosadske TV Apolo.
- 4.6. - U Obiliću ubijena porodica Stolić.
- + Američka TV-voditeljica i poduzetnica Martha Stewart optužena zbog ilegalne trgovine dionicama i opstrukciju pravde.
- 5 - 9.6. - Papina treća poseta Hrvatskoj i 100. putovanje u inostranstvo.
- 13.6. - Na beogradskom naselju Cerak, uhapšen bivši oficir JNA i haški optuženik Veselin Šljivančanin. Prilikom operacije hapšenja, došlo do sukoba policije i više stotina građana koji su pokušali da spreče hapšenje. Povređeno više desetina osoba.
- 15.6. - Finale Evropskog šampionata u vaterpolu u Kranju: Srbija i Crna Gora pobedila Hrvatsku (Denis Šefik najbolji golman, a Aleksandar Šapić najbolji strelac šampionata). Hrvatski navijači divljali u Kranju, a srpski napali hrvatsku ambasadu u Beogradu.
- 21.6. - U Solunu sastanak EU - Zapadni Balkan: "Budućnost Balkana je u Evropskoj Uniji".
- 26.6. - Vrhovni sud SAD donosi presudu u slučaju Lawrence v. Texas kojom su dotadašnji zakoni koji zabranjuju sodomiju proglašeni neustavnim.
- 30.6. - Hašim Tači uhapšen u Mađarskoj po jugoslovenskoj poternici iz 1997, ali ubrzo pušten, na insistiranje šefa UNMIK-a.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 5.7. - Svjetska zdravstvena organizacija je obznanila da više nema globalne prijetnje SARS-a.
- + Dvostruki napad bombaša samoubica ubija 15 ljudi na rock-koncertu u Moskvi.
- 7.7. - Visoki predstavnik u BiH (Pedi Ešdaun) zamrznuo sredstva 14 ljudi koji pomažu haškim optuženicima.
- + Birači Korzike tijesnom većinom na referendumu odbijaju prijedlog o povećanoj autonomiji od Francuske.
- 14.7. - Američki novinar Robert Novak u svojoj kolumni u Washington Postu objavljuje da je Valerie Plame, supruga Joea Wilsona, agentica CIA-e, što predstavlja početak afere Plamegate.
- 17.7. - Mlađan Dinkić optužio Zorana Janjuševića (premijerov savetnik za bezbednost) i Nemanju Kolesara (šef Agencije za sanaciju banaka) za pranje novca preko firmi na Sejšelima i Kipru (afera Janjušević-Kolesar ili af. Sejšeli).
- 18.7. - David Kelly, britanski naučnik i autor dosijea kojim se opravdavao rat na Irak, pronađen mrtav s prerezanim vratom.
- 22.7. - Skupština Srbije izabrala: Kori Udovički novi guverner NBS, Vladimir Vukčević tužilac za ratne zločine. Iz glasanja za guvernera će u septembru nastati afera "Bodrum".
- + Uday i Qusay Hussein, sinovi Sadama Huseina, ubijeni u okršaju s američkom vojskom.
- 25.7. - Tomica Milosavljević (G17 Plus), ministar zdravlja u Vladi Srbije, podneo ostavku na svoju dužnost.
- 30.7. - S proizvodne trake u Meksiku sišla je posljednja Volkswagen Buba starog izgleda.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- kolovoz - Predsednik Stipe Mesić i koalicioni lideri bojkotovali Sinjsku alku, jer su organizatori iskazali podršku optuženim hrvatskim generalima.
- 4.8. - Philip Morris kupio Duvansku industriju Niš, a BAT Duvansku industriju Vranje.
- 11.8. - NATO preuzima komandu nad mirovnim snagama u Avganistanu. To je prva intervencija izvan Evrope u 54-godišnjoj istoriji NATO-a.
- + Pariz pogođen toplotnim valom prilikom koga je izmjereno 44 stepena Celzija.
- 13.8. - U Goraždevcu na Kosovu ubijeno dvoje i ranjeno petoro srpske dece.
- + U Prištinu stigao Hari Holkeri, novi šef UNMIK-a.
- + Komisija za utvrđivanje propusta u obezbeđenju Zorana Đinđića predala izveštaj ("Koraćev izveštaj").
- 14.8. - Sjeveroistok SAD pogođen masovnim prekidom isporuke električne energije.
- 19.8. - Napad bombaša samoubice diže u zrak netom osnovano sjedište misije UN u Iraku pri čemu gine Sergio Viera de Mello, specijalni predstavnik UN za Irak.
- 20.8. - Osnovana organizacija G20 zemalja u razvoju.
- 22.8. - Eksplozija rakete u brazilskom |raketnom kompleksu Alcantara ubija 21 osobu.
- 26.8. - Mlađan Dinkić iznosi optužbe protiv ministarke saobraćaja Marije Rašete-Vukosavljević i njenog supruga, kao i protiv Čedomira Jovanovića, proširuje optužbe protiv Janjuševića i Kolesara.
- 27.8. - Fudbalski klub Partizan nakon dramatične penal završnice savladao engleski Njukasl Junajted i po prvi put se u svojoj istoriji i plasirao u Ligu Šampiona. To je ujedno i prvi plasman nekog kluba iz Srbije u najelitnije evropsko takmičenje od raspada SFRJ.
- + Mars se, za gotovo 60 000 godina, najviše približio Zemlji.
- + Penz. adm. Miodrag Jokić priznao krivicu za ratne zločine u Dubrovniku.
- 28.8. - Pljačkaš banke Brian Douglas Wells gine nakon što je eksplodirala bomba oko njegovog vrata.
- 30.8. - Obnovljena Šarganska osmica (Mokra Gora - Šargan Vitasi).
- 31.8. - Nezapamćeno i stravično nevreme (praćeno kišom, olujnim vetrom, i velikim gradom) pogodilo Zrenjanin. Povređeno više osoba, a pričinjena velika materijalna šteta.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 5.9. - U sedištu G17 Plus prikazan snimak koji pokazuje da je 22.7. u skupštini za guvernera NBS glasano karticom poslanice Nede Arnerić, mada je ona bila odsutna (u Bodrumu).
- 10.9. - Švedska ministarka spoljnih poslova Ana Lind izbodena je nožem u trgovačkom centru u Stokholmu i umire dan kasnije.
- + Stjepan Mesić (u poseti Beogradu) i Svetozar Marović uzajamno se izvinuli zbog svega što su građani Hrvatske i SCG jedni drugima radili u prošlosti.
- + Estonija na referendumu odobrila ulazak u EU.
- 11.9. - Strateško partnerstvo Apatinske pivare i Interbrew-a.
- 14.9. - Švedska na referendumu odbila uvođenje eura.
- 18.9. - SCG potpisala Bolonjsku deklaraciju i postala 37. zemlja evropske univerzitetske zajednice.
- 27.9. - Lansiran je satelit Smart 1.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 5.10. - Tigrica pobegla iz subotičkog zoo-vrta, ubio je policajac.
- 7.10. - Arnold Schwarzenegger je pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije.
- 14.10. - Štrajk u smederevskom US Steel-u.
- 15.10. - Kina je u svemir lansirala Shenzhou 5, svoju prvu svemirsku letjelicu s ljudskom posadom, a u njoj se nalazi astronaut Yang Liwei.
- 17.10. - Taipei 101 dostigao 508 metara i postao najviši neboder na svetu.
- 19.10. - Umro Alija Izetbegović, lider SDA, nekadašnji predsjednik Republike BiH.
- 20.10. - U Hagu otpečaćene optužbe protiv 4 srpska generala (policijski Sreten Lukić i Vlastimir Đorđević, vojni Vladimir Lazarević i Nebojša Pavković), premijer Živković kaže da njihovo hapšenje "nije prioritet" (zategnuti odnosi sa Tribunalom).
- 24.10. - Posljednji komercijalni let supersoničnog zrakoplova Concorde.
- 28.10. - G17 Plus optužio ministra policije Dušana Mihajlovića za sukob interesa (posedovanje 13 firmi koje posluju sa njegovim ministarstvom).
- t. m. - Sestrinstvo manastira Stjenik kod Čačka izbačeno nakon što je obavestilo SPC da prekidaju "molitveno opštenje" (v. "Ziloti").
- 31.10. - Mahathir Mohamad nakon 22 godine vlasti podnosi ostavku na mjesto premijera Malezije.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 12.11. - Sprovođenje imovinskih zakona u BiH dostiže 90%.
- 13.11. - Vršilac dužnosti predsednika Srbije, Nataša Mićić, raspustila parlament i raspisala vanredne parlamentarne izbore u Srbiji za 28. decembar.
- 14.11. - Otkriven Trans-neptunski objekt 90377 Sedna.
- 15.11. - Napad auto-bombama na sinagoge u Istanbulu u kome gine 25 ljudi, a za koje odgovornost preuzima al Qaeda.
- 16.11. -
Održani izbori za predsjednika Srbije, koji i po treći put nisu uspjeli zbog nedovoljnog broja izašlih birača (samo 38,6%). Kandidat Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić osvojio prvo mjesto, ispred kandidata vladajuće koalicije (Demokratska opozicija Srbije) Dragoljuba Mićunovića.
- 18.11. - Vrhovni sud Massachusettsa donosi presudu u slučaju Goodridge vs. Department of Public Health kojom su u američki državi Massachusetts legalizirani istospolni brakovi.
- 20.11. - Detonirano nekoliko bombi u Istanbulu, Turska. Bombe su uništile britanski konzulat.
- 20.11. - Majkl Džekson uhapšen zbog navodnog seksualnog iskorištavanja maloletnika.
- 23.11. -
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003 - HDZ 66 zastupnika, SDP 29, HSS i HNS po 10.
- + Revolucija ruža u Gruziji završava svrgavanjem predsjednika Eduarda Ševarnadzea.
- 25.11. - Ujedinjene nacije zvanično su ukinule program „Nafta za hranu“ u okviru koga je Irak sedam godina prodavao naftu pod kontrolom UN za nabavku hrane i lekova.
- 26.11. - Konkordov poslednji let iznad Bristola, UK.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 2.12. - Momir Nikolić, prvi je oficir Vojske Republike Srpske koji je priznao krivicu za učešće u ubistvu preko 7.000 Muslimana u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Haški tribunal u Hagu mu je izrekao kaznu od 27 godina zatvora.
- 7.12. - U Rusiji udržani parlamentarni izbori na kojima pobjeđuje pro-putinovska stranka Jedinstvena Rusija.
- 12.12. - Paul Martin postaje novi premijer Kanade.
- 13.12. - Uhapšen Sadam Husein.
- 14.12. - Boris Tadić, nosilac liste DS priznao da Neda Arnerić nije bila prisutna na glasanju u skupštini 22.7..
- 17.12. - Vrhovni sud Srbije doneo odluku da se Bogoljubu Kariću, pred. "BK grupe", vrati novac plaćen na ime poreza na ekstraprofit.
- 20.12. - Libija priznala da je pokušavala napraviti atomsku bombu.
- 22.12. - Počelo suđenje optuženima za ubistvo Zorana Đinđića.
- + Italijanska tvrtka Parmalat prvi put optužena da je varala dioničare krivotvorenjem svojih poslovnih rezultata.
- 23.12. - Nova hrvatska vlada, premijer Ivo Sanader.
- 25.12. - U atentatu na pakistanskog predsednika Perveza Mušarafa u Ravalpindiju najmanje 14 prolaznika poginulo, a 46 povređeno.
- 26.12. - U zemljotresu jačine 6,3 stepena Rihterove skale koji je pogodio iranski grad Bam, poginulo je oko 30.000 ljudi.
- 28.12. -
U Srbiji održani vanredni parlamentarni izbori. Najviše poslaničkih mesta osvojila Srpska radikalna stranka (82). Na drugom mestu Demokratska stranka Srbije (53). Zatim slede Demokratska stranka (37), G17+ (34), a koalicija Srpski pokret obnove-Nova Srbija i Socijalistička partija Srbije osvojile su po 22 poslanika (ništa za manjinske stranke).
[uredi - уреди] Rođenja
[uredi - уреди] Smrti
[uredi - уреди] Zima (jan-feb.)
- 1.1. - Ahmet Hromadžić, bosanskohercegovački književnik (* 1923)
- 1.1. - Milan Janić, srpski kajakaš, svetski i olimpijski šampion (* 1957)
- 3.1. - Mihajlo Elaković, gen-major, načelnik jedne klinike na VMA, akademik (* 1925)
- 5.1. - Masimo Điroti, italijanski glumac. (*1918.)
- 13.1. - Tanasije Mladenović, književnik (* 1913)
- 23.1. - Nell Carter, američka glumica
- 24.1. - Gianni Agnelli, talijanski industrijalist i većinski vlasnik Fiata (* 1921.)
- 28.1. - Miloš Milutinović, fudbaler (* 1933)
- 31.1. - Miloš Mišović, novinar "NIN"-a i "Danas"-a, publicista (* 1917)
- 2.2. - Dejan Đurković, srpski režiser (* 1939)
- 4.2. - Stefan Boca, žički episkop SPC. (*1916.)
- 10.2. - Edgar de Evia, meksičko-američki fotograf. (* 1910.)
- 14.2. - Ovca Doli (*1996)
- 16.2. - Aleksandar Tišma, srpski pisac. (*1924.)
[uredi - уреди] Prol(j)eće (mart-maj)
- 1.3. - Franjo Glaser, hrvatski nogometni vratar (* 1913.)
- 2.3. - Milivoje Maksić, diplomata, poslednji ino-ministar SFRJ (* 1928)
- 6.3. - Nikola Popović, filmski reditelj i producent (* 1931)
- 7.3. - Mehmed Alagić, general Armije RBiH
- 12.3. - Zoran Đinđić, filozof i političar (*1952.)
- 13.3. - Enriko Josif, srpski kompozitor. (*1924.)
- 13.3. - Živorad Igić, novinar, publicista, političar (SPS) (* 1942)
- 19.3. - Dragan Stojnić, pevač (* 1937)
- 21.3. - Ivo Kušanić, karikaturista, novinar, slikar (* 1924)
- 30.3. - Michael Jeter, američki glumac
- 31.3. - Fides Vidaković, hrvatska časna sestra (* 1921.)
- 1.4. - Leslie Cheung, hongkonški glumac i pevač
- 4.4. - Antonije Blum, mitropolit Ruske pravoslavne crkve i pripadnik francuskog pokreta otpora. (*1914.)
- 29.4. - Janko Bobetko, general Hrvatske vojske (* 1919.)
- 6.5. - Miodrag Perišić, političar (DS), publicista, diplomata (* 1948)
- 13.5. - Nikola Masniković, grafičar i dizajner (* 1936)
- 28.5. - Momir Talić, gen-pukovnik Vojske Republike Srpske (*1942)
[uredi - уреди] L(j)eto (jun-avg.)
- 12.6. - Gregory Peck, američki glumac (* 1916.)
- 29.6. - Ketrin Hepbern, američka glumica. (*1907.)
- 1.7. - Berta Ambrož, slovenska pjevačica
- 4.7. - Beri Vajt, američki muzičar. (*1944.)
- 5.7. - Milo Miranović, glumac (*1937)
- 11.7. - Radmila Uzelac, novinarka i urednica na R. Beogradu (* 1924)
- 11.7. - Miomir Grujić Fleka, slikar (* 1954)
- 13.7. - Branibor Debeljković, farmaceut i um. fotograf (* 1916)
- 14.7. - Kompaj Segundo, kubanski muzičar. (*1907.)
- 20.7. - Vladeta Vuković, književnik i akademik (* 1928)
- 25.7. - Olga Jovanović, pijanistkinja i profesor (* 1925)
- 30.7. - Albert Abinun, novinar Radio Beograda, profesor, španski borac (*
- 7.8. - Rajko Žižić, košarkaš, trener, sportski radnik (* 1955)
- 11.8. - Armand Borel, švajcarski matematičar (rođ. 1923)
- 11.8. - Herb Bruks, američki trener hokeja na ledu (rođ. 1937)
- 17.8. - Milisav Krsmanović, književnik (* 1948)
- 19.8. - Tatjana Lukjanova, srpska glumica. (*1923.)
- 25.8. - Saša Dabetić
- 30.8. - Čarls Bronson, američki glumac. (*1921.)
- 30.8. - Branko Vukojević, scenarista i muzički kritičar. (*1956.)
[uredi - уреди] Jesen (sep-nov.)
- 5.9. - Miloš Minić, srpski političar i narodni heroj. (*1914.)
- 8.9. - Leni Riefenstahl, njemačka glumica i redateljica (* 1902.)
- 9.9. - Edvard Teler, američki fizičar mađarskog porekla. (*1908.)
- 10.9. - Anna Lindh, Švedska ministrica vanjskih poslova.
- 12.9. - Džoni Keš, američki muzičar. (*1932.)
- 17.9. - Ljubica Marić, srpski kompozitor. (*1909.)
- 30.9. - Zagorka Ilić, prva žena diplomata u SFRJ (* 1932)
- 2.10. - Milan Bjegojević, vajar i košarkaš (* 1928)
- 6.10. - Živorad Mihajlović Šilja, novinar RTB, književnik, publicista (* 1920)
- 16.10. - Jan Kmeć, profesor, srpski akademik (* 1927)
- 19.10. - Alija Izetbegović, bosanski političar i muslimanski aktivista. (*1925.)
- 20.10. - Miodrag Petrović Čkalja, srpski glumac, komičar. (*1924.)
- 1.11. - Henrik Mahalica, poljski glumac. (*1930.)
- 5.11. - Zaim Muzaferija, bosanskohercegovački glumac (* 1923)
- 6.11. - Rastislav Petrović, istoričar i akademik (* 1928)
- 18.11. - Radivoje Vican Vicanović, fotoreporter (* 1948)
- 26.11. - Vedran Ivčić, hrvatski pjevač i skladatelj (* 1951.)
[uredi - уреди] Zima (dec.)
- 4.12. - Zdravka Krstulović, hrvatska glumica (* 1940.)
- 8.12. - Ruben Konzales, kubanski muzičar. (*1919.)
- 10.12. - Sava Penčić, srpski slavista. (*1925.)
- 12.12. - Vladimir Rebezov, pozorišni scenograf (* 1921)
- 18.12. - Milutin Morača, general-pukovnik JNA i narodni heroj (*1914.)
- 19.12. - Hope Lange, američka glumica
- 19.12. - Branko Horvat, hrvatski ekonomista i političar.
- 22.12. - Maksimilijan Erenrajh Ostojić, srpski književnik i novinar (* 1921)
- 26.12. - Milan Vasić, srpski istoričar iz Republike Srpske. (*1928.)
- 31.12. - Nikola Dekleva, lekar i naučnik, dir. Zavoda za hiperbaričnu medicinu u Bg. (* 1926)
- ?? - Relja Šišaković, zlatiborski domaćin. (*1908.)
- ?? - Stanislava Čarapina Ćulanić, hrvatska književnica (* 1930.)
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: Alexei Abrikosow, Witali Ginsburg i Anthony James Leggett
- Kemija: Peter Agre i Roderick MacKinnon
- Fiziologija i medicina: Paul C. Lauterbur i Peter Mansfield
- Književnost: John M. Coetzee
- Mir: Shirin Ebadi
- Ekonomija: Robert F. Engle i Clive W. J. Granger
[uredi - уреди] Spoljne veze
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: