1985
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | 2010-e | >
<< | < | 1981. | 1982. | 1983. | 1984. | 1985. | 1986. | 1987. | 1988. | 1989. | > | >>
- Ovo je članak o godini 1985.
Gregorijanski | 1985 MCMLXXXV |
Ab urbe condita | 2738 |
Islamski | 1405 – 1406 |
Iranski | 1363 – 1364 |
Hebrejski | 5745 – 5746 |
Bizantski | 7493 – 7494 |
Koptski | 1701 – 1702 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2040 – 2041 |
- Shaka Samvat | 1907 – 1908 |
- Kali Yuga | 5086 – 5087 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4621 – 4622 |
- 60 godina | Yin Drvo Vo(l) (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11985 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1985 bila je redovna godina koja počinje u utorak (link pokazuje kalendar).
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- + Obavljen prvi mobilni telefonski razgovor u V. Britaniji.
- 1.1. - Ukinuto ograničenje za putovanje iz Jugoslavije (odgovarajući depozit u banci).
- 13.1. - Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno.
- 15.1. - Brazilski Kongres za predsjednika bira Tancreda Nevesa i time formalno završava 21-godišnji period vojne diktature.
- 23.1. - Zbog nedostatka dokaza, odustalo se od suđenja prevodiocu Pavlušku Imširoviću, jednom od Beogradske šestorice. On objavljuje štrajk glađu u znak solidarnosti sa ostalima; još trojici (Milić, Olujić, Nikolić) optužbe snižene iz "zavere" u "neprijateljsku propagandu".
- januar - Jugoslavija optužuje Rumuniju da prekomerno koristi Đerdapsku akumulaciju, u vreme veoma niskog vodostaja Dunava.
- januar - Dobro posećena konferencija "Slovenačka nacija i kultura" u organizaciji društva književnika - suverenitet nacije će se braniti po svaku cenu.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 4.2. - Trojica beogradskih intelektualaca - sociolog Milan Nikolić, radio-tehničar Dragomir Olujić i Miodrag Milić - osuđeni na jednu do dve godine zatvora zbog "širenja neprijateljske propagande" (relativno blago, samo će Milić biti u zatvoru).
- 9 - 10.2. - U Sarajevu šampionat u ženskom brzom klizanju (Allround Speed Skating), sve tri medalje uzimaju klizačice iz Istočne Nemačke.
- 12.2. - Uhapšen Vladimir Šeks, advokat Vladimira Mijanovića, jednog od Beogradske šestorice. Odslužiće 7-mesečnu kaznu.
- 20.2. - U Irskoj je, i pored žestokog protivljenja rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.
- 26.2. - Jugoslavija i MMF dogovorile novi jednogodišnji stand-by kredit od 300 miliona dolara (u zamenu za ekonomska prilagođavanja u zemlji).
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 1.3. - U Urugvaju je preuzeo vlast predsednik Hulio Sangineti, čime je okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj južnoameričkoj zemlji.
- 11.3. - Mihail Gorbačov postaje generalni sekretar KPSS i de facto vođa Sovjetskog Saveza (dan nakon smrti Konstantina Černjenka).
- + Egipćani, braća Al Fajed, postali većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće "Harods".
- 15.3. - Jose Sarney zbog bolesti izabranog predsjednika Nevesa preuzima dužnost šefa brazilske države.
- 16.3. - U Bejrutu otet američki novinar Teri Anderson. On je pušten na slobodu 4. decembra 1991, nakon skoro sedam godina zatočeništva.
- mart - Sud u Los Angelesu odlučio da Andrija Artuković bude izručen Jugoslaviji, gde je optužen za ratne zločine u NDH.
- + Godišnja inflacija u SFRJ 70,4% (skok sa 65,2% u februaru); u poslednje četiri godine troškovi života porasli oko 340%.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 6.4. - Nakon sudara s kamionom, autobus "Parkova" iz Mostara pao u Jablaničko jezero - poginulo 37 od 45 putnika.
- 8.4. - U Varaždinu počinje suđenje Stjepanu Deglinu i još desetorici - Deglin optužen da je kao pripadnik ustaške grupe prokrijumčario eksploziv u zemlju (osuđeni 10.5. na kazne do 15 godina zatvora).
- 11.4. - Umro Enver Hodža, koji je vladao Albanijom od 1944 (nasleđuje ga Ramiz Alia).
- 12.4. - Uveče, ušla u pogon HE Đerdap 2 na Dunavu.
- 18-20.4. - U Novom Sadu IX kongres Saveza književnika Jugoslavije - međunacionalna prepucavanja (npr. Miodrag Bulatović i Ciril Zlobec).
- 20.4. - RK Metaloplastika pobedila madridski Atletiko i osvojila evropski Kup šampiona u rukometu.
- 30.4. - Patrijarh srpski German osvetio Hram svetog Save, u prisustvu svih srpskih arhijereja, položivši povelju o nastavku radova u novim istorijskim prilikama.
- april - MMF odobrio zajam od 300 miliona dolara Jugoslaviji i reprogram dugova. Prekinuti pregovori o dugovima sa komercijalnim zajmodavcima.
- + FK Željezničar igrao u polufinalu Kup UEFA, izgubio od mađarskog Videotona (1:3 i 2:1, ukupno 4:3 za Videoton).
- + XVII sednica CK SKJ - "ofanziva" protiv programa premijerke Planinc[1].
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- 1.5. - Đorđe Martinović iz Gnjilana na Kosovu se našao kod lekara sa razbijenom flašom u anusu. On menja iskaze, organi posle višemesečne istrage ne ustanovljuju da li je povreda rezultat silovanja ili samonaneta. "Slučaj Martinović" za Srbe postaje simbol njihovog stradanja na Kosovu i nesposobnosti vlasti da ih zaštiti.
- 1.5. - Izdata novčanica od 5000 dinara (sa Titovim likom); prva novčanica sa novim dizajnom.
- 2.5. - Daniel Ortega, predsednik Nikaragve, u poseti SFRJ.
- 4.5. - U švedskom Göteborgu održano natjecanje za Pjesmu Eurovizije na kome ne sudjeluje Jugoslavija zbog petogodišnjice Titove smrti.
- 9.5. - U Beogradu održana vojna Parada 85, povodom 40. godišnjice od pobede nad fašizmom.
- 11.5. - Zemljotres u kopaoničkom kraju, M 5.2.
- 12.5. - Nastavljena izgradnja Hrama Svetog Save u Beogradu.
- 15.5. - Rotacija u Predsedništvu: Radovan Vlajković umesto Veselina Đuranovića.
- 19.5. - Incident 19. maja - došlo do nereda nakon što je Hong Kong u Pekingu eliminisao Kinu iz kvalifikacija za Mundijal 1986; napadani stranci, među kojima i diplomata iz Jugoslavije.
- 20.5. - Film „Otac na službenom putu“ jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio je „Zlatnu palmu“ na 38. međunarodnom festivalu u Kanu.
- 22.5. - U eksploziji automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo 60, povređeno 190 ljudi.
- 23.5. - Skupština SANU odlučila da osnuje komisiju za sastavljanje dokumenta o stanju u Jugoslaviji (v. Memorandum SANU).
- 29.5. - Katastrofa na Heyselu - Sukob između suparničkih navijača na finalu fudbalskog Kupa evropskih prvaka završava sa smrću 38 osoba.
- 31.5. - Milka Planinc, predsednica SIV-a, u poseti SAD.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 6.6. - Izrael je posle trogodišnje okupacije povukao veći deo snaga iz Libana, ali je zadržao granični pojas unutar te zemlje.
- 14.6. - Potpisan Schengenski sporazum među pet europskih zemalja: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.
- 15.6. - U Beogradu veliki koncert za pomoć gladnima u Africi (YU rok misija i pesma "Za milion godina").
- 23.6. - Air India let 182 eksplodirao u vazduhu južno od Irske, poginulo 329 osoba.
- jun - Inflacija u Jugoslaviji 70-75%.
- + Dvojica albanskih dizača tegova prebegli tokom turneje u Jugoslaviji.
- + Vatikan zatražio da se ne ohrabruju hodočašća u Međugorje, dok lokalne crkvene vlasti ne prouče situaciju.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- jul - Milka Planinc u poseti SSSR.
- 4-5.7.? - Kardinal Agostino Casaroli, vatikanski državni sekretar, u poseti Hrvatskoj.
- 10.7. - Francuski tajni agenti na Novom Zelandu eksplozivom potapljaju Greenpeaceov brod Rainbow Warrior.
- 13.7. - Rok koncerti pod nazivom „Live Aid“ u organizaciji pevača i humanitarnog radnika Boba Geldofa održani naporedo u Londonu i Filadelfiji. Preko 60 miliona dolara je bilo prikupljeno. Televizijski prenos koncerta je pratilo oko 1,5 milijardi gledalaca širom sveta.
- 13.7. - Sovjetski skakač motkom Sergej Bubka prvi put u istoriji tog sporta preskočio šest metara u Parizu, čime je postigao i svetski rekord.
- 19.7. - Hleb u SFRJ poskupeo 35%, skok cena i ostale hrane i energije (godišnja inflacija u junu iznosila 76%).
- 23.7. - Krenuo prvi kontigent Juga iz Kragujevca u Ameriku.
- 29.7. - Alan Garsija inaugurisan za novog predsednika Perua i s 36 godina postao najmlađi šef države na svetu.
- 30.7. - Rezolucija CK SKJ u kojima se svojim članovima preti isključenjem ako odstupaju od politike CK (pokušaj ojačanja centralnog aparata u odnosu na republike i pokrajine).
- jul - Četrdeset nealbanskih pisaca se u pismu Udruženju književnika Srbije žali na diskriminaciju u kosovskom udruženju.
- leto? - Meksikanac Roberto Salinas Price objavio knjigu "Homerova slepa publika" u kojoj tvrdi da je Troja bila u Gabeli.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 7.8. - Kazna Milanu Nikoliću, osuđenom u februaru, skraćena sa 1,5 godine na 8 meseci. Dragomir Olujić oslobođen kazne u istom mesecu (nisu bili u zatvoru).
- 12.8. - U avionskoj nesreći „Boinga 747“ japanske kompanije „Jal“, na planini Osutaka blizu Tokija preživelo četvoro od 524 putnika i članova posade (najgora nesreća sa jednim avionom).
- 17.8. - U eksploziji automobila-bombe u hrišćanskom delu Bejruta poginulo je 60 i povređeno sto ljudi.
- 22.8. - Objavljeno da je otkriveno deset slučajeva AIDS-a tokom testiranja osoba s rizičnim ponašanjem u Zagrebu.
- 25.8. - U avionskom udesu poginula Samantha Smith (13), koja se proslavila time što je napisala pismo Juriju Andropovu, koji ju je zatim pozvao u posetu SSSR, čime je postala "ambasador dobre volje" između SAD i SSSR.
- avgust - Zatvorska kazna Vojislavu Šešelju skraćena sa 4 godine na 22 meseca (uhapšen 1984, biće pušten 1986.).
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 3.9. - U saobraćajnoj nesreći na putu Beograd - Novi Sad, poginuo Dragan Mance (23), fudbaler Partizana i idol Grobara.
- 19.9. - U snažnom potresu u Mexico Cityu poginulo 12 000 ljudi, a ozlijeđeno njih 40 000.
- 21.9. - Princ Aleksandar II Karađorđević se drugi put ženi u Londonu Katarinom Batis iz Atine.
- 22.9. - Francuski premijer Loran Fabijus priznao da su francuski tajni agenti, na osnovu naređenja vlade, potopili u Novom Zelandu brod „Dugin ratnik“ organizacije „Grinpis“. „Grinpis“ vodio kampanju protiv francuskih nuklearnih proba.
- septembar - Dogovoren reprogram dugova Jugoslavije komercijalnim zajmodavcima.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 4.10. - Ričard Stalman osniva Zadužbinu za slobodni softver (ZSS), neprofitnu organizaciju da bi pružala logističku, pravnu i finansijsku podršku projektu GNU.
- 7.10. - Palestinci su oteli putnički brod "Achille Lauro" kako bi ucjenom oslobodili 50 zatvorenika iz izraelskih zatvora. Ubijen jedan Amerikanac, invalid.
- 9.10. - Otmičari sa Akile Laura su se predali egipatskim vlastima koje su im odobrile da odlete u Tunis.
- + "Jugo" zvanično predstavljen američkom tržištu u Njujorku.
- 10.10. - Četiri američka lovca presrela su egipatski avion sa otmičarima italijanskog putničkog broda „Akile Lauro“ i primorali ga da sleti na Siciliju, gde su otmičari uhapšeni. U avionu je bio i lider Palestinskog oslobodilačkog fronta Abu Abas,
- 12.10. - Italijani pustili Abu Abasa da ode u Jugoslaviju. Pošto ona ima diplomatske odnose sa PLO, odbila je američke zahteve za njegovom ekstradicijom, tako da on odlazi dva dana kasnije (u Južni Jemen pa Irak).
- oktobar - Sastavljena Peticija 2016 građana Kosova i Metohije[2]
- + Milka Planinc nameravala dati ostavku zbog osporavanja ekonomskog programa[3]
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 9.11. - Gari Kasparov postao šahovski prvak sveta, pobedivši Anatolija Karpova 13-11.
- 13.11. - Erupcija vulkana Nevado del Ruiz u Kolumbiji izaziva smrt 23.000 ljudi u gradu Armero.
- 16.11. - Sastanak slovenačkih i srpskih opozicionih intelektulaca u ljubljanskoj kafani "Mrak" - nepomirljiva gledišta.
- 18.11. - Posle 30 godina završena proizvodnja Zastave 750 - Fiće.
- 19.11. - Hladni rat: u Ženevi se po prvi put susreli američki predsjednik Ronald Reagan i vođa Sovjetskog saveza Mihail Gorbačov.
- 20.11. - Microsoft izdaje Windows 1.0.
- 27.11. - TE Ugljevik (279 MW, kod Bijeljine) u redovnom pogonu.
- novembar - Otpuštena dva producenta na zagrebačkom Omladinskom radiju (Radio 101), "nemi" protest na Trgu Republike (Trg bana Jelačića).
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 3.12. - Australian Open: Slobodan Živojinović pobedio John McEnroe-a u četvrtfinalu.
- 9.12. - Bivši predsednik Argentine, general Horhe Videla, i njegov sledbenik, član vojne hunte, admiral Emilio Masera, osuđeni na doživotnu robiju zbog učešća u ratu protiv gradske gerile i političkih protivnika, tokom kojeg je nestalo 9.000 ljudi.
- 9.12. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno prihvatila rezoluciju kojom se svi akti terorizma osuđuju kao kriminal.
- 17.12. - George P. Shultz, državni sekretar SAD, u poseti Beogradu (nezadovoljan jugoslovenskim stavom u vezi Abu Abasa u oktobru).
- 21.12. - Bokser Slobodan Kačar osvojio IBF titulu (na poene pobeđen Amerikanac Eddie Mustafa Muhammad u italijanskom Pezaru).
- 26.12. - Uhapšena 94 kosovska Albanca, optuženi da pripadaju tajnoj separatističkoj grupi.
- 27.12. - Napadi na aerodrome u Rimu i Beču, prilikom kojih palestinski teroristi ubijaju 18, a ranjavaju 120 ljudi.
- decembar - Počelo potpisivanje tzv. Peticije 2016 (po broju prvobitnih potpisnika) među Srbima i Crnogorcima na Kosovu. Njome se traži zaštita njihovih osnovnih građanskih prava.
[uredi - уреди] Nepoznat datum
- Početak prodaje Juga u SAD po ceni do $ 3.990, najnižoj na tržištu.
- Prvak Jugoslavije u fudbalu: FK Sarajevo.
- Veselin Đuretić: "Saveznici i jugoslovenska ratna drama"
- Danko Popović: "Knjiga o Milutinu" (roman)
- Dobrica Ćosić: "Grešnik" (prvi deo trilogije "Vreme zla").
- Dimitrije Bogdanović: "Knjiga o Kosovu" (istorijska studija)
- krajem godine - zajednička sednica Savezne vlade i Predsedništva - na "ledu" antiinflacioni program i Milka Planinc[1]
- Obeleženo 1100 godina od smrti Sv. Metodija.
- Privremeno zaustavljena gradnja Zagrebačke džamije; nije data dozvola za podizanje pravoslavne crkve u Splitu.
- Rudolf Bruči napisao operu u tri čina Gilgameš (opera) povodom 125. godišnjice Srpskog narodnog pozorišta.
- Monika Seleš sa 11 godina osvaja turnir Orindž bol u Majamiju, SAD.
- Na Savetu Evropske unije u Milanu je donesena odluka da se 9. maj svake godine obeležava kao Dan Evropske unije
- Amfilohije Radović izabran je za episkopa banatskog sa sedištem u Vršcu.
- U Rumuniji zimska temperatura u stanovima ograničena na 12°C.
[uredi - уреди] 1985. u temama
- Televizija. TV serije: "Erićijada", "Ljubavne priče", "Razbibriga" (TV Beograd); "Hajdučki gaj" (TV Zagreb); "Brisani prostor", "Priče iz fabrike" (TV Sarajevo).
[uredi - уреди] Rođenja
- 3.1. - Damir Džombić, bosanskohercegovački nogometaš
- 28.1. - Slavica Ćukteraš, srpska folk pevačica
- 2.2. - Mario Grgurović, hrvatski nogometaš
- 5.2. - Kristijano Ronaldo, portugalski fudbaler
- 19.2. - Kosta Perović, srpski košarkaš.
- 28.2. - Jelena Janković, srpska teniserka
- 12.3. - Mirela Topčić - Miralem, Miss-BiH 2002
- 17.4. - Jo-Wilfried Tsonga, francuski tenisač
- 20.4. - Pavo Marković, hrvatski vaterpolist
- 28.4. - Neda Parmać, hrvatska pjevačica
- 7.5. - Milan Purović, crnogorski fudbaler
- 11.6. - Ivan Bubalo, bosanskohercegovački nogometaš
- 24.6. - Zana Novaković, bosanskohercegovačka skijašica
- 30.6. - Michael Phelps, američki plivač
- 4.8. - Lidija Bačić, hrvatska pjevačica
- 9.9. - Luka Modrić, hrvatski nogometaš
- 28.9. - Bojan Jambrošić, hrvatski pjevač
- 24.10. - Vejn Runi, engleski fudbaler
- 24.10. - Andro Švrljuga, hrvatski nogometaš
[uredi - уреди] Smrti
- 4.1. - Lovro Matačić, dirigent (* 1899)
- 18.1. - Wilfrid Brambell, irski glumac
- 21.2. - Louis Hayward, britanski glumac
- 27.2. - Ernest Dubac, hrvatski nogometaš (* 1914.)
- 16.3. - Milutin Tine Živković, srpski harmonikaš (* 1918)
- 29.3. - Marc Chagall, ruski slikar židovskog podrijetla (* 1887.)
- 5.5. - Juraj Jurjević, hrvatski književnik (* 1910.)
- 15.5. - Jackie Curtis, američka glumica
- 26.5. - Nikola Jančić, operski pevač (* 1913)
- 18.7. - Milan Kovačević, novinar i putopisac ("Karavan") (* 1915)
- 21.7. - Zoran Radmilović, srpski glumac. (* 1933.)
- 21.7. - Aleksandar Vučo, srpski književnik. (* 1897.)
- 8.8. - Louise Brooks, američka glumica
- 13.8. - Slobodan Aligrudić, srpski glumac
- 3.9. - Dragan Mance, fudbaler Partizana i idol Grobara. (* 1962.)
- 2.10. - Rock Hudson, američki filmski i televizijski glumac (* 1925.)
- 10.10. - Yul Brynner, američki filmski glumac (* 1920.)
- 10.10. - Orson Welles, američki redatelj, glumac, scenarist i producent (* 1915.)
- 29.10. - Pavle Stefanović, muzički kritičar i pisac (* 1901)
- 21.11. - Ivo Serdar, hrvatski glumac (* 1933.)
- 7.12. - Robert Graves, engleski pisac (* 1895.)
[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1985. godinu
- Fizika: Klaus von Klitzing
- Kemija: Herbert A. Hauptman i Jerome Karle
- Fiziologija i medicina: Michael S. Brown i Joseph L. Goldstein
- Književnost: Claude Simon
- Mir: Međunarodni liječnici za prevenciju nuklearnog rata (IPPNW)
- Ekonomija: Franco Modigliani
[uredi - уреди] Reference
- ↑ 1.0 1.1 The Curse of Dead Programs
- ↑ Članak iz Naše Borbe u kome je prenet tekst peticije
- ↑ Od Novog vala do nove države - Ekonomska kriza i pokušaji stabilizacije
- Collier's Year Book za 1985 (Microsoft Encarta 2004)
- Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia (Google Books)
[uredi - уреди] Spoljne veze
- The Belgrade Trial: Consequences Beyond the Courtroom, Andrejević, OSA-RFE
- Albanian Ethnic Study Focuses On Kosovo, Louis Zanga, Open Society Archives - Radio Free Europe
- Tirana Returns Kosovar Escapees To Yugoslavia, L.Zanga, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: