1980
Izvor: Wikipedia
Godine: 1976 1977 1978 1979 - 1980 - 1981 1982 1983 1984 |
|
Desetljeća: 1950e 1960e 1970e - 1980e - 1990e 2010e 2010te |
|
Stoljeća: 19. stoljeće - 20. stoljeće - 21. stoljeće |
- Ovo je članak o godini 1980.
Gregorijanski | 1980 MCMLXXX |
Ab urbe condita | 2733 |
Islamski | 1400 – 1401 |
Iranski | 1358 – 1359 |
Hebrejski | 5740 – 5741 |
Bizantski | 7488 – 7489 |
Koptski | 1696 – 1697 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 2035 – 2036 |
- Shaka Samvat | 1902 – 1903 |
- Kali Yuga | 5081 – 5082 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4616 – 4617 |
- 60 godina | Yang Metal Majmun (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11980 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1980 (MCMLXXX) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 2.1. - SR Hrvatska uvodi obvezne mirovine za zemljoradnike.
- 3.1. - Josip Broz Tito primljen u Klinički centar u Ljubljani zbog problema sa krvnim sudovima na nozi.
- 5.1. - SAD uvele sankcije prema SSSR-u zbog invazije u Afganistan.
- 13.1. - Zvaničan nastanak benda Električni orgazam.
- + Tanjug izveštava da predsednik Tito dobro reaguje na operaciju leve noge, ali konzilijum sutradan kaže da nije postignut "željeni efekt".
- 17.1. - New York Times izveštava da je Titovo stanje "prilično loše" i da je "prekasno" za amputaciju noge.
- 20.1. - Titu amputirana noga, kako bi se sprečilo širenje gangrene, objavljuje konzilijum, nakon čega mu se stanje popravilo.
- + Bojan Križaj u Wengenu ostvario prvu pobedu u Svetskom kupu.
- januar - Vojska i milicija u povišenoj gotovosti[1], hapšenja političkih protivnika (u vezi sa sovjetskom invazijom na Afganistan i Titovom bolešću). Albanija za solidarnost s Jugoslavijom u slučaju sovjetske intervencije.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 4.2. - U Međurepubličkom komitetu za tržište i cene Savezne skupštne postignut dogovor o kontroli cena
- 7-9.2. - Simpozijum "SKJ i socijalistička revolucija" na Bledu, član predsedništva CK SKJ Branko Mikulić pominje ideje sa Šestog kongresa (1952) o "edukativnoj" umesto "komandnoj" ulozi partije.
- 10.2. - Konzilijum: Tito ima problema sa bubrezima i varenjem; sutradan izvešteno i o srčanoj slabosti.
- 13.2. - Povišena gotovost JNA usled daljeg pogoršanja Titovog stanja (kritično stanje u jednom trenutku tokom noći).
- 21.2. - Titu nešto bolje, šalje poziv na detant Karteru i Brežnjevu.
- 22.2. - Tito na dijalizi, takođe ima zapaljenje pluća.
- 25.2. - U Briselu parafiran sporazum o trgovini i saradnji između SFRJ i Evropske ekonomske zajednice[2] (ratifikovan 1983).
- 27.2. - Papa imenovao Alojzija Šuštara za ljubljanskog nadbiskupa.
- + Konzilijum: Tito ima unutrašnje krvarenje.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 1.3. - Prva vežba i zvanični nastanak benda Idoli.
- 4.3. - Robert Mugabe izabran za premijera Zimbabvea.
- 6.3. - Marguerite Yourcenar postala prva žena - član Francuske akademije.
- 14.3. - Titovim problemima se pridružuje i visoka temperatura.
- 14.3. i 18.3. - Plenumi CK-ova SK Srbije odn. SK Hrvatske - za kolektivno rukovodstvo, protiv "liderstva", zalaganja za ličnu inicijativu i odgovornost.
- 17.3. - Eksplodirala bomba ispred kancelarije jugoslovenske banke u Njujorku (hrvatski emigranti prete sa još dve bombe ako se ne objavi njihovo pismo).
- 21.3. - A House Divided, završna epizoda druge sezone TV-serije Dallas u kojoj je protagonist J.R. Ewing ustrijeljen postaje najpoznatiji cliffhanger u historiji televizije.
- 23.3. - Miting u Novom Sadu, želje za Titov oporavak.
- 24.3. - Nadbiskup Oscar Romero ubijen tokom mise u San Salvadoru, na sahrani 30.3. u pucnjavi ubijeno 42 ljudi.
- 28.3. - Počinje primanje akontacije za Juga (100.000 dinara)
- 30.3. - "Politika" izveštava da oko 50 kosovskih Albanaca u pritvoru očekuje suđenje zbog "antidržavne delatnosti"[3].
[uredi - уреди] April/Travanj
- 6.4. - Titova pneumonija se povlači.
- 7.4. - SAD uvele sankcije i prekinule odnose sa Iranom, zbog talačke krize.
- + Američka delegacija u poseti Jugoslaviji, razgovara se o saradnji.
- 18.4. - Zimbabve, ranije Južna Rodezija, nezavisan.
- 20.4. - Konzilijum: Tito sada ima problema i sa jetrom, stanje se pogoršava.
- 22.4. - Uveče Titovo stanje postaje komatozno i "u šoku" je, ali se par dana kasnije malo popravlja.
- 22-25.4. - Svetska sindikalna konferencija u Beogradu.
- 25.4. - Operacija Eagle Clow, bezuspješni pokušaj spašavanja američkih talaca u Iranu, u sudaru dva helikoptera poginulo 8 američkih vojnika.
- 25.4. - 4.5. - U Beogradu Evropski šampionat u dizanju tegova.
- 30.4. - Teroristi zauzimaju iransku ambasadu u Londonu.
- + Konzilijum izveštava da je Titu bolje.
- april - Jugoslavija potpisala sporazum sa EZ o uklanjanju ograničenja na jugoslovenski izvoz (naročito mesa i poljoprivrednih proizvoda); uključeni i krediti od 280 miliona dolara od Evropske investicione banke.
- + Osnovan bend Šarlo Akrobata.
- + Godišnja inflacija u SFRJ 26%
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
![](http://library.vu.edu.pk/cgi-bin/nph-proxy.cgi/000100A/http/web.archive.org/web/20120228131039im_/http:/=2fupload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5a/Titova_sahrana.jpg/200px-Titova_sahrana.jpg)
Titova sahrana
- 3.5. - Britanski komandosi SAS-a prekidaju opsade ambasade u Londonu.
- 4.5. - Na Kliničkom centru u Ljubljani oko 15:05 umro Josip Broz Tito, na čelu Jugoslavije od 1945.
- 5.5. - Plavi voz sa Titovim telom stigao u Beograd.
- 8.5. - Tito sahranjen u Kući cvijeća, uz dotada rekordno okupljanje svjetskih čelnika - 208 delegacija iz 126 zemalja svijeta (tek će sahrana pape Jovana Pavla II 2005. biti veća).
- 10.5. - Kuća cveća otvorena za posetioce.
- 15.5. - Cvijetin Mijatović iz (BiH) izabran za predsednika Predsedništva SFRJ (u međuvremenu Lazar Koliševski).
- 16.5. - Izvešteno o osnivanju Saveta za Teritorijalnu odbranu u sklopu S. s. za narodnu odbranu (na čelu Saveta gen-puk. Stane Potočar)[4].
- 18.5. - Erupcija vulkana Mount St. Helens u SAD-u - 57 mrtvih i 3 mlrd. dolara štete.
- + Četiri i po sata kasnije jak zemljotres na Kopaoniku (M 5.9, int. VIII), stradala sela opštine Raška i Brus, osetio se i u Beogradu i dalje.
- 22.5. - U Japanu objavljena igra Pac-Man.
- 25.5. - U Beogradu održana priredba povodom Dana mladosti, prva posle smrti Josipa Broza Tita.
- maj - Manje demonstracije na Kosovu, odmah ugušene[5].
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- jun - Narodna skupština Srbije usvojila zakon kojim se sa platnog spiska Beogradskog univerziteta skidaju profesori koji nisu radili dve godine, ako ne nađu novu poziciju u roku od šest meseci (biće upotrebljeno protiv "Praxisovaca" u decembru).
- 1.6. - U Trbovlju osnovana grupa Laibach.
- + Zvanično krenuo CNN.
- 2.6. - Eksplozija bombe pred kućom Vladimira Sinđelića, otpravnika poslova u jugoslovenskoj ambasadi u Vašingtonu; nema povređenih, odgovornost preuzeli "hrvatski borci za slobodu", predsednik Karter osudio napad.
- 3.6. - Eksplozija u muzeju Kipa slobode, "hrvatski borci za slobodu" preuzimaju odgovornost.
- 6.6. - MMF stavio Jugoslaviji na raspolaganje 445 miliona dolara, za pomoć ekonomiji u problemima; dinar devalviran sa 21 na 27,3 za dolar (radi podsticanja izvoza i smanjenja uvoza).
- 6.6.-9.6. - Peticija 36 beogradskih intelektualaca Predsedništvu SFRJ za amnestiju političkih zatvorenika u Jugoslaviji ("verbalni delikt"), prvi takav potez posle rata[6].
- 7.6. - Osnovana zadužbina "Miloš Crnjanski".
- 11.6. - Peticija 54 slovenačka intelektualca republičkom Socijalističkom savezu protiv "restaljinizacije" kulturnog života u Sloveniji.
- 12.6. - 11. plenum CK SKJ - predsednik predsedništva CK SKJ umesto predsednika SKJ (tj. kolektivno rukovodstvo).
- 23.6. - Predsedništvo CK SK Slovenije odlučilo da Anton Vratuša ustupi mesto predsednika RIV-a Janezu Zemljariču.
- 24.6. - Američki predsednik Jimmy Carter u poseti Jugoslaviji (na Titovoj sahrani bio potpredsednik Walter Mondale).
- 27.6. - Let Aerolinee Itavia 870 oboren tajanstvenom eksplozijom iznad Tirenskog mora.
- 29.6. - Još jedan potres na Kopaoniku.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 10.7. - Potpisan petogodišnji trgovački ugovor između SFRJ i Albanije.
- 19.7. - 3.8. - Olimpijske igre u Moskvi. Zbog invazije na Afganistan, SAD i još neke zemlje su bojkotovali igre, ili su sportisti nastupali pod olimpijskom zastavom. Jugoslovenski sportisti su uzeli 2 zlatne (košarkaši i bokser Slobodan Kačar), 3 srebrne i 4 bronzane medalje.
- 24.7. - Vladimir Bakarić, član predsedništava SFRJ i CK SKJ, primljen u vojnu bolnicu u Zagrebu, usled pogoršanja zdravstvenog stanja.
- 30.7. - Nezavisnost Vanuatua.
- jul - Sovjetska delegacija, na čelu sa potpredsednikom Vrhovnog Sovjeta Vasilijem Kuznjecovim, u poseti Jugoslaviji.
- + Petogodišnji trgovački sporazum sa Albanijom, vredan 720 miliona dolara.
- + Napadi u štampi na Milovana Đilasa.
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 2.8. - Teroristička bomba na železničkoj stanici u Bolonji ubija 85 ljudi.
- 14.8. - Lech Walesa vodi prvi štrajk u brodogralištima Gdanjska.
- 17.8. - U Poljskoj osnovan sindikat Solidarnošć.
- 31.8. - Potpisan Sporazum iz Gdanjska - Solidarnost postaje prva organizacija u Istočnom bloku koju ne kontroliše režim.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 5.9. - U Švicarskoj je pušten u promet 16,3 kilometara dugačak tunel kroz alpski masiv St. Gotthard.
- 12.9. - Vojni udar u Turskoj, posle nasilja političkih bandi.
- 22.9. - Početak prvog Zalivskog rata između Irana i Iraka.
- 23.9. - 28.10. - U Beogradu XXI generalna konferencija UNESCO-a, usvojena rezolucija o informisanju za koju Zapad kaže da će ograničiti slobodu štampe.
- 24.9. - Margaret Thatcher je prvi britanski premijer u poseti Jugoslaviji (izuzimajući Titovu sahranu).
- + Potpisan Sovjetsko-jugoslovenski 10-godišnji trgovinski, ekonomski i tehnički sporazum.
- 26.9. - Eksplodirala bomba na Oktoberfestu u Minhenu, poginulo 13 osoba (počinilac ekstremni desničar, neki dovode u vezu sa Operacijom Gladio).
- 29.9. - 13. plenum CK SKJ o ekonomskim problemima.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 2.10. - Počela serijska proizvodnja Juga (biće okončana 2008).
- 8.10. - Lakši zemljotres u mostarskom kraju, osetio se i na obali.
- 20.10. - Lazar Mojsov na čelu SKJ, nakon Stevana Doronjskog.
- 22-24.10. - Nikolae Čaušesku, predsednik Rumunije, u poseti SFRJ.
- 25.10. - Šef delegacije Afganistana na konferenciji UNESCO-a u Beogradu osudio sovjetsku invaziju i svoju vladu (kasnije prebegao na zapad).
- oktobar - Pijanista Ivo Pogorelić zbog kontroverzne izvedbe nije prošao u finale Šopenovog takmičenja u Varšavi, ali dobio nagradu poljskog Saveza studenata.
- okt.-nov. - Dobrica Ćosić i Ljubomir Tadić pokušavaju da pokrenu časopis "Javnost" ("slobodni i demokratski časopis").
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 1.11. - SIV liberalizovao cene oko jedne trećine industrijskih proizvoda (zamrznute avgusta 1979), ograničene cene mesa.
- 2.11. - Komitet Pokreta nesvrstanih u Beogradu razgovara o Iransko-iračkom ratu.
- 3.11. - Peticija 102 intelektualca u Beogradu (potpisana u oktobru) za ukidanje člana 133 Krivičnog zakona SFRJ ("neprijateljska propaganda", takođe i "lažno predstavljanje situacije u zemlji").
- 4.11. - Ronald Reagan izabran za predsjednika SAD (pobeđen trenutni predsednik Karter).
- 5-7.11. - Grčki predsednik Konstantin Karamanlis u poseti SFRJ.
- 6.11. - Jugoslovenski premijer Veselin Đuranović stigao u posetu Kini.
- 10.11. - U Poljskoj zvanično registrovan sindikat Solidarnost.
- 11.11. - U Madridu počinju sastanci Konferencije o bezbednosti i saradnji u Evropi (današnji OEBS).
- 12.11. - Svemirska letjelica Voyager 1 prolazi kraj Saturna.
- 21.11. - John Lennon i Yoko Ono izazvali skandal pozirajući nagi fotografu Alenu Tannenbaumu.
- + Epizoda serije "Dalas" u kojoj se očekivalo da će se videti ko je upucao J. R. Ewing-a, postaje najgledanija do tada (druga najgledanija ikad) u Americi.
- 23.11. - Katastrofalni potres u južnoj Italiji ubio 4800 ljudi.
- 24.11. - Sedmorica profesora "Praxisovaca" (Marković, Tadić, Životić, Golubović, Mićunović, Stojanović, Popov) obavešteni da od 2.12. neće primati platu na Beogradskom univerzitetu (nisu predavali, dobijali 60% plate od '75.).
- 25.11. - SSRNJ ne daje dozvolu za časopis "Javnost" (Ćosić, Tadić), slede napadi u štampi.
- + Četrdeset tri hrvatska intelektualca poslala memorandum Predsedništvu SFRJ za oslobađanje političkih zatvorenika (Ivan Supek, Franjo Tuđman, Vlado Gotovac...).
- 27.11. - SFRJ dobija zajam od 250 miliona dolara od devet zapadnih i jedne moskovske banke (od početka godine 1,6 milijardi dolara, traži se još 400 miliona)[7].
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
- 4.12. - 15. plenum CK SKJ - ekonomska situacija opet glavna tema, uključujući njene "ideološko-političke aspekte".
- 8.12. - Ubijen John Lennon.
- + Jak sneg i vetar remete saobraćaj u Jugoslaviji.
- 10.12. - Mitja Ribičič, lider slovenačkog Socijalističkog saveza, u "liberalnom" intervjuu "Startu": ne bi trebalo zabranjivati emigrantsku štampu, deo problema potiče od toga što savezna vlada nije dovoljno jaka[8]; kasnije se ograđuje da je to njegovo "lično mišljenje" i kontrira.
- 12.12. - Bijelo dugme izdalo album "Doživjeti stotu" u stilu Novog talasa.
- 13.12. - Železnička nesreća kod Bosanske Krupe (teretnjak udario putnički voz), najmanje 14 mrtvih.
- 16.12. - Solidarnost u Gdanjsku, pred hiljadama prisutnih, otkrila Spomenik palim radnicima brodogradilišta iz 1970.
- 17-18.12. - P. p. Cvijetin Mijatović i ministar ino. poslova Josip Vrhovec u poseti Italiji i Vatikanu.
- 18.12. - Petorica Hrvata uhapšena u Njujorku pod optužbom za planiranje podmetanja bombi i ubistvo političkog protivnika.
- 24.12. - Miodrag Vuković (Crna Gora) na čelu Saveza socijalističke omladine Jugoslavije (nakon Vasila Tupurkovskog).
- 27.12. - Savezna Skupština SFRJ donosi ekonomski plan koji želi rast BNP od 3-3,5%.
[uredi - уреди] Tokom/tijekom godine
- 1979-80 Pušteni u rad agregati C i D HE Zakučac kod Omiša. [1].
- Prosečna radnička plata u SFRJ 235 dolara[9] (644 dolara iz 2011. prema Inflation Calculator).
- Zbog podsticanja izvoza i suzbijanja uvoza javljaju se nestašice (kafa, meso, ulje, šećer).
- ? Restrikcije električne energije zbog velike suše.
[uredi - уреди] U toku/tijeku
- Iransko-irački rat (prekinuti izvoz nafte dosta pogađa Jugoslaviju)
- Rat u Afganistanu
- Talačka kriza u Teheranu.
[uredi - уреди] 1980. u temama
- Televizija: TV serije: "Velo Misto" 1980-81 (TV Zagreb), "Vruć vetar" (snim. 1979), "Bilo, pa prošlo", "Naše priče", "Pozorište u kući 4" (1980-81)", "Stočiću postavi se", "Tren", "Pripovedanja Radoja Domanovića" (snim. 1979?) (TV Beograd).
[uredi - уреди] Rođenja
- 27.1. - Marat Safin, ruski tenisač
- 29.1. - Ivan Klasnić, hrvatski nogometaš
- 30.1. - Jurica Vranješ, hrvatski nogometaš
- 7.2. - Dalibor Bagarić, hrvatski košarkaš
- 10.2. - Bruno Šundov, hrvatski košarkaš
- 12.2. - Damir Burić, hrvatski vaterpolist
- 12.2. - Juan Carlos Ferrero, španjolski tenisač
- 21.3. - Ronaldinho, brazilski nogometaš
- 5.4. - Mario Kasun, hrvatski košarkaš
- 9.4. - Jerko Leko, hrvatski nogometaš
- 30.5. - Steven Gerrard, engleski nogometaš
- 17.6. - Venus Williams, američka tenisačica
- 10.6. - Jessica Simpson, američka pjevačica
- 1.7. - Ilija Marinković, srpski violinista
- 7.8. - Anomie Belle, američka muzičarka
- 8.8. - Michael Urie, američki glumac
- 13.8. - Anica Tomić, hrvatska kazališna redateljica i glumica
- 18.8. - Aljoša Kunac, hrvatski vaterpolist
- 26.8. - Macaulay Culkin, američki glumac
- 12.9. - Yao Ming, kineski košarkaš
- 25.9. - Nikola Žigić, srpski fudbaler
- 30.9. - Martina Hingis, švicarska tenisačica
- 13.11. - Miloš Vujanić, srpski košarkaš
- 18.12. - Christina Aguilera, američka pjevačica
- 19.12. - Jake Gyllenhaal, američki glumac
[uredi - уреди] Smrti
- 9.1. - Svetislav Stefanović Ćeća, političar i narodni heroj (*1910)
- 4.2. - Stojan Aralica, srpski slikar (* 1883.)
- 8.2. - Ivan Gošnjak, revolucionar, španski borac, partizanski komandant... (* 1909)
- 18.3. - Erich Fromm, njemački filozof
- 28.3. - Milan Ajvaz, srpski glumac (* 1897)
- 31.3. - Jesse Owens, američki atletičar, (* 1913.)
- 15.4. - Jean-Paul Sartre, francuski filozof i književnik
- 21.4. - Aleksandar Oparin, ruski biokemičar (* 1894.)
- 28.4. - Andrija Anković, hrvatski nogometaš, zlatni olimpijac (* 1937.)
- 29.4. - Alfred Hitchcock, američko-britanski filmski režiser
- 4.5. - Josip Broz Tito, maršal, jugoslavenski predsjednik i državnik, suosnivač Pokreta nesvrstanih zemalja
- 16.5. - Božo Težak, hrvatski kemičar (* 1907.)
- 1 ili 2.6. - Viktor Starčić, srpski glumac (*1901)
- 3.6. - Vasja Pirc, šahovski velemajstor (*1907)
- 7.6. - Henry Miller, američki književnik (* 1891.)
- 24.7. - Peter Sellers, britanski filmski komičar i glumac
- 28.7. - Mohamed Reza Pahlavi, iranski šah.
- 28.7. - Milan Ajvaz, srpski glumac (*1897)
- 28.7. - Vjekoslav Afrić, glumac, reditelj, profesor (* 1906)
- 2.9. - Borivoje Mirković, novinar (* 1937)
- 12.9. - Dušan Matić, srpski pesnik i mislilac (*1898)
- 6.10. - Ernest Radetić, hrvatski književnik (* 1899.)
- 25.10. - Virgil Fox, američki orguljaš
- 7.11. - Steve McQueen, američki filmski glumac (* 1930)
- 22.11. - Mae West, američka filmska glumica (* 1893.)
- 8.12. - John Lennon, osnivač, gitarist i vokalist grupe The Beatles (* 1940.)
- 8.12. - Petar Trifunović, šahovski velemajstor, (* 1910)
- 10.12. - Milan Bajšanski, kompozitor i dirigent (* 1903)
- 18.12. - Aleksej Kosigin, ruski državnik i visoki komunistički funkcioner, sovjetski premijer.
- 18.12. - Dobriša Cesarić, hrvatski pesnik. (r. 1902.)
- 22.12. - Bogdan Babić, srpski dirigent, rukov. hora KUD "Branko Krsmanović" (* 1921)
[uredi - уреди] Tokom godine
- Agata Truhelka, hrvatska književnica (* 1890.)
- Jovan Marjanović, srpski istoričar (*1920)
[uredi - уреди] Nobelove nagrade
- Fizika: James Cronin i Val Fitch
- Kemija: Paul Berg, Walter Gilbert i Frederick Sanger
- Fiziologija i medicina: Baruj Benacerraf, Jean Dausset i George D. Snell
- Književnost: Czesław Miłosz
- Mir: Adolfo Pérez Esquivel
- Ekonomija: Lawrence Klein
[uredi - уреди] Literatura/Reference
- ↑ Yugoslavia Reinforces Security Measures, Zdenko Antić OSA-RFE Research
- ↑ New Yugoslav-EEC Trade Agreement Signed, Z. Antić OSA-RFE Research
- ↑ New Ferment Among Albanians in Yugoslavia, Z. Antić OSA-RFE Research
- ↑ More Power for the Yugoslav Army, S. Stanković OSA-RFE Research
- ↑ Why New Unrest In Kosovo?, page 2, Louis Zanga, OSA-RFE, 1981
- ↑ Yugoslav Intellectuals Request Amnesty for Political Prisoners, Zdenko Antić, OSA-RFE Research
- ↑ Yugoslavia Gets Loan, New York Times, November 28, 1980
- ↑ "Dogmatic" Slovene Leader Gives a "Liberal" Interview, Slobodan Stankovic, Radio Free Europe Research, Open Society Archives
- ↑ Economic Development Of Kosovo Under Discussion, page 2, Zdenko Antić, OSA-RFE
- Collier's Year Book za 1980 (Microsoft Encarta 2004)
[uredi - уреди] Spoljne veze
- The Tito ERA in Yugoslavia, OSA-RFE Research
- Yugoslavia's Five Most Important Leaders After Tito, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe (napisano u januaru).
- How Should "Collective Leadership" in Yugoslavia Function After Tito?, S.Stanković, OSA-RFE
- Mijatovic: President of Yugoslavia's Collective State Leadership, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav-Soviet Polemics Over Afghanistan, S.Stanković, OSA-RFE
- Belgrade's Reaction to Afghanistan: "Stalinist Methods", S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Party Leader Emphasizes Anti-Stalinism, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Pianist: the Man "Who Killed Chopin", Zdenko Antić, OSA-RFE
- Yugoslav Foreign Minister Vrhovec Visits Cuba, Z.Antić, OSA-RFE
- Yugoslav Riposte to Hungarian Article Over Tito's Resistance to Stalin, Z.Antić, OSA-RFE
- International Awards for Yugoslav Authors, Z.Antić, OSA-RFE
- Vladimir Bakaric's Illness Causes Concern in Yugoslavia, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslav Author Calls for Democracy, Change of the System, Z.Antić, OSA-RFE
- Yugoslav Leader Promises More Democratization, S.Stanković, OSA-RFE
- Top Yugoslav Official Warns Opponents of "Collective Leadership", S.Stanković, OSA-RFE
- Ivan Gosnjak -- Tito's General -- Dies, S.Stanković, OSA-RFE
- Renewed Attacks on Djilas: No Hint of an Impending Arrest, S.Stanković, OSA-RFE
- Yugoslavia's Mijatovic Visits the Vatican, Z.Antić, OSA-RFE
- Tito Expelled from the Cominform 32 Years Ago, S.Stanković, OSA-RFE
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: