1898
Izvor: Wikipedia
Godine: 1894 1895 1896 1897 - 1898 - 1899 1900 1901 1902 |
|
Desetljeća: 1870te 1880te 1890te - 1900te - 1910te 1920te 2030te |
|
Stoljeća: 18. stoljeće - 19. stoljeće - 20. stoljeće |
Gregorijanski | 1898 MDCCCXCVIII |
Ab urbe condita | 2651 |
Islamski | 1315 – 1316 |
Iranski | 1276 – 1277 |
Hebrejski | 5658 – 5659 |
Bizantski | 7406 – 7407 |
Koptski | 1614 – 1615 |
Hindu kalendari | |
- Vikram Samvat | 1953 – 1954 |
- Shaka Samvat | 1820 – 1821 |
- Kali Yuga | 4999 – 5000 |
Kineski | |
- Kontinualno | 4534 – 4535 |
- 60 godina | Yang Zemlja Pas (od kineske N. g.) |
Holocenski kalendar | 11898 |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1898 (MDCCCXCVIII) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj-Mart/Ožujak
- 1.1. - Njujork aneksira zemlju okolnih okruga, čineći time Grad Većeg Njujorka. Četirma početnim oblastima, Menhetnu, Bruklinu, Kvinsu i Bronksu, se priključuje 25. januara Stejten Ajlend kako bi se stvorio moderni grad od 5 oblasti.
- 6.1. (25.12.1897. po j.k.) - Ex-Kralj Milan Obrenović postavljen na novoustanovljeni položaj komandanta aktivne vojske.
- 13.1. - Emile Zola objavljuje članak "J'accuse".
- 17.2. (5.2. po j.k.) - Umro Mitropolit beogradski Mihailo.
[uredi - уреди] April/Travanj-Jun/Lipanj
- 21.4. - Španija objavila rat SAD kao odgovor na ultimatum američke administracije da se španska vlast povuče sa Kube.
- maj - Srpska vlada otvorila "Arnautsko pitanje" pred Visoke Porte (napadi Albanaca na srpsko stanovništvo u Staroj Srbiji i na srpsku granicu).
- 4.6. (23.5. po j.k.) - Skupštinski izbori u Srbiji, izabran samo jedan radikal, Skupština poslušna vladi.
- 10.6. Američke trupe iskrcale se na Guantánamo zaljev na Kubi u Špansko-američkom ratu
[uredi - уреди] Jul/Srpanj-Septembar/Rujan
- 7.7. - SAD su anektirale Havaji.
- 15.7. (3.7. po j.k.) - U Srbiji doneseni Zakoni o državnim ekonomima, o poljoprivrednim stanicama i o unapređenju voćarstva.
- 20.7. (8.7. po j.k.) - U Srbiji Zakon o Upravi fondova (u kojoj je loše stanje).
- 21.7. (9.7. po j.k.) - Pooštren srpski Zakon o štampi (protiv opozicije).
- 24.7. - Vojska SAD je u špansko-američkom ratu okupirala Portoriko, koji je Pariskim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen SAD. Istog dana 1953. dobio je status pridružene države SAD.
- 26.7. (14.7. po j.k.) - Zakon o srednjim školama u Srbiji ukida nekoliko gimnazija.
- 28.7. (16.7. po j.k.) - U Srbiji Zakoni o lovu, o uništavanju štetnih biljaka i životinja i o potpomaganju domaće radinosti (Zakon o industrijskim povlasticama).
- 2.8. (21.7. po j.k.) - Predsednici opština se ubuduće postavljaju, umesto da se biraju.
- 7.8. (26.7. po j.k.) - U Srbiji Zakon o narodnim školama - osnovne škole prebačene na okružni ili opštinski budžet, pojačan nadzor, obavezno školovanje skraćeno sa 6 na 4 godine, obavezno i za žensku decu.
- 8.8. (27.7. po j.k.) - Prvi zakon o ribolovu u Srbiji.
- 11.8. - Američke trupe ulaze u grad Majagez u Porto Riku za vreme Špansko-Američkog rata.
- 13.8.. Američke snage u Špansko-američkom ratu zauzele Manilu.
- 10.9. - Talijanski anarhist Louis Luccheni izveo je u Ženevi besmisleni atentat na austrijsku caricu Elizabetu.
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad-Decembar/Prosinac
- 29.10. (17.10. po j.k.) - Alfred Haks i dr. dobili povlasticu od srpske vlade za podizanje Šećerane na beogradskoj Čukarici.
- 29.11. (17.11. po j.k.) - Nekim kategorijama stanovništva u Srbiji (sveštenici, učitelji itd.) zabranjeno članstvo u političkim strankama, kao i agitacija ovih na selu.
- 10.12. - potpisan Pariski mirovni ugovor kojim je okončan američko-španski rat. Španija se odrekla Kube i Portorika, a za 20 miliona dolara ustupila Amerikancima Filipine i Guam.
- 14.12. (2.12. po j.k.) - U Srbiji donet Zakon o državnoj arhivi (Dan Arhiva Srbije).
- 18.12. (6.12. po j.k.) - Zakon o gradnji i eksploataciji novih železnica u Srbiji - zamišljeno ih 11, uglavnom uskog koloseka, ali nema para.
- 26.12. - Pjer i Marija Kiri otkrili prvi radioaktivni hemijski element i nazvali ga radijum.
- decembar - Zakon o zemljoradničkim i zanatskim zadrugama u Srbiji.
[uredi - уреди] Datum nepoznat
- Profesor Stevan Marković osnovao prvu elektroinženjersku laboratoriju.
- Zategnuti odnosi Srbije sa Ruskim carstvom usled povratka kralja Milana u zemlju, kao i sa Bugarskom i Crnom Gorom.
[uredi - уреди] Rođenja
- 23.1. - Sergej Eisenstein, sovjetski filmski režiser (u. 1948.)
- 28.1. - Milan Konjović, srpski slikar († 1993)
- 10.2. - Bertold Brecht, njemački književnik (u. 1956.)
- 18.2. - Enzo Ferrari, talijanski vozač utrka i proizvođač automobila (u. 1988.)
- 4.3. - Dragiša Mišović, srpski lekar i poliitičar († 1939)
- 15.3. - Raško Dimitrijević, književnik, prevodilac, kritičar, profesor († 1988)
- 21.3. - Luj Adamič, književnik († 1951)
- 7.4. - Ante Topić Mimara, slikar, restaurator, kolkcionar († 1987)
- 3.5. - Golda Meir, izraelska političarka (u. 1978.)
- 16.5. - Desanka Maksimović, srpska književnica (u. 1993)
- 16.5. - Rastko Petrović, srpski književnik (u. 1949)
- 17.5. - Ante Cettineo, hrvatski književnik (u. 1956.)
- 5.6. - Federico García Lorca, španski pesnik
- 9. juni - Curzio Malaparte, talijanski književnik i publicist
- 22.6. - Erich Maria Remarque, njemački književnik (u. 1970.)
- 15. srpnja - Walter Benjamin, njemački filozof i književnik (u. 1937.)
- 24. srpnja - Amelia Earhart, američka letačica (u. 1937.)
- 30.7. - Henri Mur britanskih vajar.
- 8.8. - Pavle Bihalji, književnik († 1941)
- 31.8. - Dušan Matić, kniževnik, akademik SANU († 1980)
- 24.9. - Hauvard Flori, australijski naučnik. (u.1968).
- 26.9. - George Gershwin, američki skladatelj (u. 1937.)
- 5.10. - Ervin Šinko, hrvatski književnik (u. 1967.)
- 18. studeni - Antun Branko Šimić, hrvatski pjesnik i esejist (u. 1925.)
- 10.12. - Ivan Tabaković, slikar († 1977)
[uredi - уреди] Smrti
- 14.1. - Lewis Carroll, britanski književnik i matematičar
- 20.1. - Kosta Abrašević, srpski književnik (* 1879)
- 17.2. - Mitropolit beogradski Mihailo (* 1826)
- 5.3. - Milutin Garašanin, srpski političar (naprednjak) (* 1843)
- 3.5. - Svetislav Vulović, srpski književni i pozorišni kritičar (* 1847)
- 30. srpnja - Otto von Bismarck, njemački držvanik i političar (r. 1815.)
- 10.9. - Elizabeta, austrijska carica i mađarska kraljica (r. 1837.)
- 20.9. - Theodor Fontane, njemački književnik (r. 1819.)
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: