1982

Izvor: Wikipedia

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | 2000-e | 2010-e | >
<< | < | 1978. | 1979. | 1980. | 1981. | 1982. | 1983. | 1984. | 1985. | 1986. | > | >>


Ovo je članak o godini 1982.
1982 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1982
MCMLXXXII
Ab urbe condita 2735
Islamski 1402 – 1403
Iranski 1360 – 1361
Hebrejski 5742 – 5743
Bizantski 7490 – 7491
Koptski 1698 – 1699
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 2037 – 2038
 - Shaka Samvat 1904 – 1905
 - Kali Yuga 5083 – 5084
Kineski
 - Kontinualno 4618 – 4619
 - 60 godina Yang Voda Pas
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11982
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1982 (MCMLXXXII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru.

[uredi - уреди] Događaji

[uredi - уреди] Januar/Siječanj

  • januar - U Čehoslovačkoj se izdaju pasoši koji vrede samo za Jugoslaviju, kako bi se sprečili prebezi na zapad.
  • 6.1. - Izvešteno da je na južnom Jadranu nađeno nešto nafte.
  • 9.1. - Nakon ranjavanja Srpkinje kod Peći, "Politika" piše da su Srbi na Kosovu izloženi "fašističkom terorizmu".
  • 13.1. - 19. plenum CK SK Srbije - rezolucijom se naglašava "jedinstvo i zajedništvo" Srbije i njenih pokrajina (nakon zagrejane debate u decembru, "otvaranje srpskog pitanja"[1]).
+ Milka Planinc, preds. CK SK Hrvatske, predložena za preds. Saveznog izvršnog veća (SIV).
  • 15.1. - Članak u "Komunistu" o opasnostima širenja "panislamskih ideja"[2].
  • 21.1. - Socijalistički savez Beogradskog univerziteta kritikuje studentske časopise "Vidici" i "Student" za "kriptografsko" značenje reči i zastupanje "terorističkih" teorija[3].
  • 31.1. - 7.2. - Svetsko prvenstvo u skijanju (Schladming, Austrija). Medalje osvojili Boris Strel (bronzana, veleslalom) i Bojan Križaj (srebrna, slalom).
  • januar - Peticija beogradskih intelektualaca skupštini Srbiji povodom milicijskog uznemiravanja potpisnika peticije protiv ratnog stanja u Poljskoj.
  • koncem siječnja - Nadbiskup Franjo Kuharić odbija nazočiti novogodišnjem prijemu u Hrvatskom saboru (loši odnosi crkve i države).
  • januar-februar - Na koncertu Riblje čorbe u Zagrebu u gužvi stradala jedna devojka; istovremeno imaju problema zbog stihova "Za ideale ginu budale".
  • januar-april - Izbori delegata na svim nivoima u SFRJ[4].

[uredi - уреди] Februar/Veljača

+ Rafinerija Rijeka prekinula rad zbog nestašice nafte (tokom meseca restrikcije struje u Beogradu i Zagrebu, takođe nestašica benzina).
  • 2.2. - Masakr u Hami, Sirija (vlasti protiv Muslimanskog bratstva).
  • 14.2. - Rasturene albanske demonstracije u Prištini.
  • 23.2. - MMF odobrio 700 miliona dolara Jugoslaviji (druga rata stand-by kredita od 2,2 milijarde iz februara 1981).
  • februar - Otvoreno pismo nekih sveštenika SPC patrijarhu Germanu, u kojem se traži da Crkva prekine ćutanje i preduzme nešto da spreči izumiranje srpskog naroda na Kosovu.

[uredi - уреди] Mart/Ožujak

[uredi - уреди] April/Travanj

  • 1. april - SAD formalno Panami vratile Panamski kanal.
  • 2. april - Falklandski rat: Argentinske vojne snage iskrcale se na Folklandske Otoke (Malvini), britansku koloniju u Južnom Pacifiku, koji su čuvala 84 britanska marinca.
  • 4.4. - Sovjetski ino. ministar Andrej Gromiko stigao u posetu Jugoslaviji.
  • 9.4. - "Rezime mišljenja..." Veća republika i pokrajina SFRJ - pogoršanje ekonomske situacije rezultat pogrešne razvojne politike u poslednjih 10 godina ("zatvaranje prema svetskoj privredi i enormno širenje potrošnje... u svim oblastima").
  • 13.4. - Predsedništvo SFRJ proklamovalo novi Zakon o opštenarodnoj odbrani.
  • 17.4. - "Patriran" ustav Kanade (tj. njen parlament umesto britanskog može donositi amandmane na njega), čime je ona stekla punu političku nezavisnost.
  • 22.4. - Poslednje obrađanje Veselina Đuranovića, predsednika SIV-a, Skupštini: problem otplate inostranih kredita je najvažniji (4,5 milijarde dolara glavnice i kamate).
  • 24.4. - "Aska" 14. na Evroviziji, pobeđuje nemačka pevačica Nicole.
  • 25.4. - Izrael završava povlačenje sa Sinaja.
  • 29.4. - Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije odobrio predloženi sastav SIV-a Milke Planinc (predsednica CK SK Hrvatske, smatra se "liberalnom" u ekonomiji).
  • april - Apel za zaštitu srpskog naroda i njihovih svetih spomenika na Kosovu - pismo 21 sveštenika, monaha i monahinje (među kojima i Atanasije Jevtić, Amfilohije Radović i Irinej Bulović).
  • april (avgust?) - "Krajgerova komisija" predala svoj izveštaj (Dugoročni program ekonomske stabilizacije).

[uredi - уреди] Maj/Svibanj

  • 2.5. - Manji zemljotres u Crnoj Gori.
  • 6.5. - Osnovan Pozorišni muzej Vojvodine.
  • 12.5. - Dve eksplozije metana u jami Raspotočje zeničkog rudnika uglja - poginulo 39 rudara iz treće smene.
+ Zakon o upotrebi i raspolaganju čvrste valute u 1982 - delimična centralizacija deviza u SFRJ (Slovenija i Hrvatska se protivile).
+ Nikola Ljubičić, dugogodišnji ministar odbrane (SSNO), novi predsednik predsedništva SR Srbije.
  • 16.5. - Milka Planinc izabrana za predsednika savezne vlade - prva i jedina žena na takvom položaju u socijalističkom svetu. Ostali važniji položaji - odbrana: admiral Branko Mamula, unutrašnji poslovi Stane Dolanc, inostrani poslovi Lazar Mojsov[6].
  • 23.5. - Ušao u saobraćaj voz "Bosna ekspres".
  • 26.5. - Grčki premijer Andreas Papandreu u trodnevnoj poseti Jugoslaviji.
  • 29.5. - "Sovjetskaja Rosija" kritikuje predstavu beogradskog Narodnog pozorišta "Lenjin, Staljin, Trocki", nazivajući je uvredljivom i štetnom za odnose dve zemlje.

[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj

  • 2.6. - U selu Samodreža kod Vučitrna Albanac Ferat Muja ubio Danila Milinčića i ranio njegovu majku - porodica Milinčić nekoliko dana kasnije napušta Kosovo (ilustracija problema iseljavanja Srba sa Kosova).
  • 6.6. - Počinje rat u Libanu, izraelskim upadom u južni Liban.
  • 10.6. - Kanadski premijer Pierre Trudeau stigao u posetu Jugoslaviji.
  • 13.6. - 11.7. - Svetsko prvenstvo u fudbalu 1982. - pobeđuje Italija, Jugoslavija nije prošla u drugi krug.
  • 14.6. - Formalnom argentinskom predajom završen Falklandski rat.
  • 19.6. - Roberto Calvi, "Božji bankar", pronađen obešen ispod mosta Blackfriars u Londonu.
  • 24.6. - British Airways Flight 9 uleteo u oblak vulkanskog pepela iznad Indonezije, privremeno ostao bez sva 4 motora.
  • 26-29.6. - XII kongres SKJ, prvi posle Titove smrti - u žiži ekonomski problemi (inflacija, niska produktivnost, nezaposlenost, prezaduženost) i podele u zemlji. Na prvom glasanju za izbor u predsedništvo CK, srpski predstavnik Draža Marković neočekivano nije dobio dvotrećinsku većinu, što je izazvalo negodovanje srpske delegacije[7]; Rade Končar, sin narodnog heroja, privukao pažnju govorom kritičkim prema sistemu[8]. Mitja Ribičič na čelu partije umesto Dušana Dragosavca[9] - ipak izabran nakon pretnje predstavnika Srbije da će dati ostavke u CK.
  • jun - Izložen antiinflacioni program (Dugoročni program ekonomske stabilizacije).

[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj

  • 2-4.7. - Konferencija u Tirani ističe "ilirsko-albanski" kontinuitet i autohtonost "Albanaca na njihovim istorijskim teritorijama", pod kojima se smatraju i delovi Jugoslavije i Grčke.
  • 9.7. - U Beogradu organizovane demonstracije podrške PLO, za vreme kojih je šestoro (sedmoro?[10]) studenata razvilo plakat poljske Solidarnosti - milicija ih uhapsila (osuđeni na 60 dana zatvora).
  • 19.7. - Zapadnonemački komandoski tim oslobodio četvoro otete dece, po dvoje jugoslovenske i američke i uhapsio kidnapera u Crnoj Gori (?).
  • 30.7. - Grupa u Beogradu protestuje tražeći puštanje studenata uhapšenih 9. jula, uhapšen Boris Tadić, budući predsednik Srbije (osuđen na 25 dana zatvora).
+ SIV objavio šestomesečno zamrzavanje cena roba i usluga i prodaje na kredit (mera protiv inflacije).
  • jul - ? Osuđeno preko 60 Albanaca zbog pripadnosti "tajnoj grupi" koja je agitovala za republiku Kosovo.

[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz

[uredi - уреди] Septembar/Rujan

[uredi - уреди] Oktobar/Listopad

  • oktobar? - Crvena Zvezda - Barselona 2:4, Maradona dao lep gol lob udarcem.
  • 1.10. - Helmut Kohl nemački kancelar umesto Helmuta Šmita.
  • ca. 6.10. - Suočeni s nestašicom energije i 20 milijardi dolara duga, jugoslovensko vođstvo traži oštre mere štednje.
  • 8.10. - Zabranjena poljska "Solidarnost".
  • 15.10. - SFRJ: usvojene radikalne mere štednje: za putovanje u inostranstvo potrebno položiti depozit od 5000 dinara (oko 100 dolara) za godinu dana; ograničenje potrošnje električne energije i goriva, veličine hleba, temperature u stanovima (stupa na snagu 20.10.)[12].
  • 17.10. - SIV ograničava količinu novca koja se može izneti iz zemlje ("crna nedelja" za trgovinu u Trstu).
  • 20.10. - SFRJ: benzin i dizel se dobijaju na bonove (40 litara mesečno za automobile).
  • 21 - 23.10. - U Zagrebu VI Svetski kup u gimnastici. Dominira Kinez Li Ning sa osvojenih 6 od 7 zlatnih medalja (na otvaranju pekinških Olimpijskih igara 2008. on će zapaliti olimpijsku vatru).
  • 22.10. - Devalvacija dinara sa oko 52,6 na oko 62,9 za američki dolar (želi se uvećati izvoz).
  • 25.10. - Nikolae Čaušesku u poseti Jugoslaviji.
  • 28.10. - Pobeda socijalista u Španiji, Felipe González postaje premijer.

[uredi - уреди] Novembar/Studeni

+ Skupštinski izbori u Albaniji: za Partiju rada glasalo 1.627.959 birača, jedan protiv i sedam nevažećih listića; Enver Hodža tvrdi da je Mehmet Šehu, premijer koji je izvršio samoubistvo prošlog decembra, bio "strani agent".

[uredi - уреди] Decembar/Prosinac

  • 3.12. - Caspar Weinberger, američki ministar odbrane, stigao u posetu Jugoslaviji (u Dubrovnik, zbog magle u Batajnici) - predao Reganovo pismo koje podvlači značaj nezavisnosti SFRJ i pomoć za njenu ekonomiju.
  • 9.12. - Sastanak ministara finansija i zvaničnika centralnih banaka SAD, Japana, Francuske, Zapadne Nemačke i V.Britanije u Frankfurtu, razgovara se o pomoći Jugoslaviji.
  • 14.12. - Delegati savezne skupštine iznenađeni povećanjem budžeta za vojsku od 22 milijarde dinara (oko 350 miliona dolara).
  • decembar - Dopisnica "Vjesnika" iz Beograda Ranka Čičak osuđena na dve i po godine nakon što je izveštavala o "svinjskoj mafiji" u Pećincima, što će izazvati talas protesta novinstva[14].

[uredi - уреди] Tokom godine

  • Servisiranje glavnice i kamate duga SFRJ zahteva oko 5 milijardi dolara.
  • Prvi album Lepe Brene ("Čačak").
  • Roman "Nož" Vuka Draškovića.
  • Roman "Tren 2" Antonija Isakovića i "Noć do jutra" Branka Hoffmana, govore o Golom otoku.
  • SFRJ: Godišnja inflacija oko 30%, devalvacija dinara, zaduženost oko 20 mlrd. dolara (od čega polovinu treba vratiti ove i sledeće godine[15]), najesen uvedene mere štednje.
  • Četvrta i poslednja titula u SFRJ za NK Dinamo Zagreb.
  • Završena prvi tri agregata HE Čakovec [1].
  • Inicirana akcija "Imaš kuću, vrati stan" (proveriti).

[uredi - уреди] 1982. u temama

[uredi - уреди] Rođenja

[uredi - уреди] Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1982.

[uredi - уреди] Nobelova nagrada za 1982. godinu

[uredi - уреди] Literatura

  • Collier's Year Book za 1982. (Microsoft Encarta 2004).

[uredi - уреди] Spoljne veze

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:
Lični/osobni alati

Varijante
Akcije
Orijentacija-Оријентација
interakcija - интеракција
Alatke-Алатке
Drugi jezici-Други језици