Laokoont

... se opet bori sa zmijama.



Fotografirao: Pseudo-Laokont (sic).

Zapiši to, Kiš: Močnik o obrazovanju

Studenti su pokrenuli bitno pitanje strateške i dugoročne orijentacije društava na periferiji. Jer ako mi uvedemo privatno školstvo i ako se školstvo počne plaćati, to znači dugoročno prihvatiti neokolonijalnu situaciju. Za naša društva to znači da se neće moći ravnopravno uključiti u svjetsku podjelu rada, i da će ostati na periferiji. Naravno, neoliberalni argument glasi da ćemo tek onda dobiti dobru selekciju, izvrsnost, kriteriji moraju postojati da bi bili dosegnuti, itd. Ali u širem društvenom kontekstu to funkcionira drugačije.

Komercijalno školstvo po definiciji ne može zahvatiti cijelu populaciju, što znači da toliko i toliko ljudi ostaje van sistema. Ekonomski gledajući, to znači da korištenje svih potencijala nije optimalno, a to si, mi u malim i siromašnim društvima, ne možemo priuštiti. Drugo, komercijalizirano školstvo neminovno reproducira klasne razlike. U liberalnom žargonu govori se da ako je netko vrijedan uspjeti će, ali to samo znači da taj netko može prijeći u društvenu elitu i da je klasna reprodukcija otvorena, ali klase ostaju. A postojanje elita i klasnih razlika polarizira cijelo društvo. Kad ljudi znaju da zbog toga što su im roditelji siromašni ne mogu studirati, to toliko demoralizira dio društva da se nužno stvara margina i da se formiraju grupe mladih ljudi koje nemaju perspektivu i koji će se, prije ili kasnije, početi baviti kriminalom, pribjegavati nasilju, postati apatični i nezainteresirani, pa opet gubimo ionako male društvene resurse i potencijale.

Izvor: "Studenti pronašli inovativnu formu direktne demokracije — 1.dio", intervju Vesne Kesić i Jelene Svirčić s Rastkom Močnikom, H-alter, 24.05.2009.

Besplatno obrazovanje II

ΤΟΥ ΑΥΤΟΥ [ΛΟΥΚΙΛΛΙΟΥ] (Anth. Gr. 11.172)

Γεννηθὲν τέκνον κατεπόντισεν Αὖλος ὁ κνιπὸς
ψηφίζων αὐτοῦ σῳζομένου δαπάνας.

Isti [Lukilije] (Grčka antologija, 11, 172)

Rođeno dijete cicija Aulo pusti da se utopi
računajuć što će ga koštati ako se spasi.

Besplatno obrazovanje

Kako bi se na grčkom (starogrčkom) reklo "besplatno obrazovanje"?

Vježba je iznimno poučna.

Za obrazovanje je prilično jasno: παιδεία, ἡ.

A "besplatno"?

Ovako kažu Sholija uz Homera (Scholia In Homerum, Scholia in Odysseam (scholia vetera) knj. 14, hypothesis-stih 317, *red 2):

ἀπριάτην ] ἐπίρρημα, ὡς ἄντην, μάτην, ἀντὶ τοῦ ἀπριάτως, ὅ ἐστι προῖκα.

"nekupito": prilog, znači "badava", "nizašto", umjesto "nekupljeno", tj. "besplatno".

Grčki πρίαμαι znači "kupiti", a προῖκα znači "kao dar". Ima i odličan pridjev δημοτελής , ές, "o javnom trošku"!

Dakle: ἡ προῖκα παιδεία ili ἀπριάτως παιδεύειν ili ἡ δημοτελής παιδεία. Uopće da i ne spominjemo one Sokratove razgovore o plaćanju za učenje.

Što reći nego — u preciznosti izražavanja o obrazovanju teško je nadmašit Grke od prije 2400 godina...

Trojka

Na jednom kraju trga, prosvjed studenata za besplatno obrazovanje. Na drugom, plavi Dinamov šator i hrpa navijača u plavim majicama. Uokolo, ljudi čekaju tramvaj, nose vrećice, idu za svojim poslovima. Po terasama kafića ekipa sjedi i gleda. Mislim da je to posve realna slika. Ocjena trojka. Ni vrit ni mimo. Ni beznadno malo ni osobito puno.

Statuta et leges

Umjesto latinskog i grčkog, čitam zakone. Još jedna od stvari koje nisam htio u životu raditi.

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju RH

Proglašen 23. srpnja 2003. Izvor.

Članak 86, st. 4: Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti [istaknuo fn], sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna.

Naizgled benigno, ali volju zakonodavca izraženu u ove četiri riječi Sveučilište u Zagrebu shvatilo je i iskoristilo u potpunosti.

Statut Sveučilišta u Zagrebu

donesen "25. veljače 2005. na 10. sjednici Senata u 336. akademskoj godini". Izvor je Googleov cache dokumenta, jer — iz nepoznatih razloga — tekst Statuta trenutačno nije dostupan na www.unizg.hr.

Čl. 52, st. 2: Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na studiranju u punom radnom vremenu. Trošak redovitog studija, dijelom ili u cijelosti, subvencionira se ovisno o uspjehu na razredbenom postupku ili u studiju te raspoloživim sredstvima iz državnog proračuna sukladno općem aktu Sveučilišta.

"Subvencionira se" očito namjerno nema subjekta. Tko to čini? Studenti? "te" ("te raspoloživim...") daje naslutiti da to ne čini državni proračun (koji se sasvim lijepo ograničio i na "raspoloživa" sredstva). NB koji je to "opći akt" Sveučilišta, ne znam.